Javni bilježnici besplatno bi ovjerili završetak krize

Danas bi svi potpisali da financijska kriza odmah završi, a javni bilježnici bi to rado, vjerojatno pro bono, i ovjerili. Kako doznajemo od jednog zadarskog javnog bilježnika, koji je želio ostati anoniman zbog pravila Javnobilježničke komore, po modelu spojenih posuda, kad nemaju jedni, nemaju ni drugi
Sve je teže naći domenu u kojoj financijska kriza nije ostavila traga. Nelikvidnost, ekonomski pojam koji su u zadnje vrijeme naučile i ptičice na grani, zaustavila je dotok novca i javnim bilježnicima – onima koji su, kako se oduvijek pričalo, novca uvijek imali. Danas bi svi potpisali da financijska kriza odmah završi, a javni bilježnici bi to rado, vjerojatno pro bono, i ovjerili.
Kako doznajemo od jednog zadarskog javnog bilježnika, koji je želio ostati anoniman zbog pravila Javnobilježničke komore, po modelu spojenih posuda, kad nemaju jedni, nemaju ni drugi.
– Nismo mi izvanzemaljci pa da druge gledamo svisoka. Jedni bez drugih ne možemo. To je lančana reakcija. Posao nam je drastično pao, posebno u prošloj godini. I sad je prilično loše, ali barem više ne pada. Lani u ovo vrijeme je na jednom sastanku Komore rečeno da su u cijeloj Hrvatskoj javni bilježnici u 2009. godini imali za trećinu manje prometa nego u 2008. godini. Kako je bilo manje prometa, manja je i dobit i to je rezultiralo otkazima i smanjivanjem plaća, čega je bilo i po zadarskim uredima, govori on.
U Zadru, kaže, djeluje osam javnih bilježnika, a prije dvije godine ih je bilo šest.
– Da je posla isto kao prije dvije godine, ne bi bio problem što nas je više. Ovako se dijelom i tu posao razrijedio. No veći je problem financijska kriza. Neki zaista nemaju, neki se boje budućnosti jer je situacija nepredvidiva pa ništa ne kupuju, ni u što ne ulažu. Ne kupuju se automobili, nekretnine, ne osnivaju se poduzeća, štoviše, čak se i zatvaraju. Sve da netko i želi kupovati, banke teško odobravaju kredite. Nije da nećemo preživjeti, ali obujam posla se strašno smanjio, govori zadarski javni bilježnik.
Iako bi bilo za pretpostaviti da je broj ovrha veći, naš izvor ističe da je to na području Zadra uvijek više-manje isto, eventualno pada ili raste za desetak posto.
U ovoj situaciji bi se vjerojatno i oni koji su im najviše zavidjeli složili da je bolje da javni bilježnici i dalje javno (ili tajno) bilježe debeli plus na svojim računima, samo da je i svima ostalima (opet ili napokon) dobro.