Spriječiti devastaciju podmorskih arheoloških lokaliteta

Uvodno predavanje održao je dr. sc. Smiljan Gluščević koji je prikazao karte s antičkim centrima i lokalitetima brodoloma kojih je na ovom području evidentirano šezdesetak, a prikazane su i fotografije u kakvom su stanju neka od nalazišta poput devastiranih brodoloma pokraj Silbe i Ista te zaštićenog područja uvale Vlaška Mala

Stanje u podmorju, tko je zadužen za zaštitu te lokaliteti i njihovo stanje bilo je dio onoga o čemu se razgovaralo na okruglom stolu “Arheološko blago Jadrana – može li se spasiti?”. Uvodno predavanje održao je dr. sc. Smiljan Gluščević koji je prikazao karte s antičkim centrima i lokalitetima brodoloma kojih je na ovom području evidentirano šezdesetak, a prikazane su i fotografije u kakvom su stanju neka od nalazišta poput devastiranih brodoloma kraj Silbe i Ista te zaštićenog područja uvale Vlaška Mala.
– Na ovaj način nema spasa. Ljudi su tisućama godina plovili ovim prostorom i nemoguće je da smo sve otkrili, ali što se tiče brodoloma dobar dio je opljačkan, a nešto bolja situacija je s lučkim objektima. Oni koji to devastiraju i uzimaju predmete s lokaliteta ne znaju kakvu nemjerljivu štetu rade djelu kulture, jer ne znaju što znači uzeti te predmete. Čak i neke službene osobe skupljaju te predmete, kazao je Gluščević.
Cilj ovoga predavanja i okruglog stola je afirmirati i u rješavanje ovoga problema uključiti sve relevantne službe te su zbog toga uz arheologe na predavanje pozvani i konzervatori, policija, inspektorat, lučka kapetanija i mnogi drugi.
– Želimo potaknuti raspravu u koju bi se uključili ljudi iz svih relevantnih institucija i svi koji se bave morem te da vidimo kako to možemo spasiti. Najčešći problemi su u tome što nitko ne prijavljuje ništa, iznimni su ljudi koji žive na moru i od mora koji dođu i prijave neki lokalitet. Zakonske odredbe su tu vrlo izričite i jasne, međutim, nitko ih se ne pridržava, kazao je Gluščević i dodao kako su tu institucije poput policije, carine, državnog odvjetništva i kapetanije koje bi uz struku, arheologiju i konzervatorske urede, trebali raditi na učinkovitijem provođenju zakona.
– Kada se nekoga uhvati i kada se dođe do saznanja to treba i zakonski procesuirati. Nije baš slučaj da se to događa i sve to vodi u nekakvu letargiju. Ne očekujem ništa spektakularno da se promijeni nakon ovog okruglog stola, a ukoliko dobijemo i jednu suvislu informaciju, to je bolje nego ništa. Trebamo stalno nešto raditi, kako bi mogli očekivati promjene, kazao je Gluščević.
Okrugli stol organiziran je u sklopu Dana grada Zadra i blagdana Sv. Krševana, a organizirali su ga Matica Zadrana i Odjel za podmorsku arheologiju Arheološkog muzeja Zadar.