Do jučer zaprimljena 53 zahtjeva

U Gradu Zadru kažu da su problemi s „učitavanjem” riješeni i da legalizacija može ići svojim tijekom. Najveći problem, zapravo je nekompletna dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev za legalizaciju

Tek što je stupio na snagu, Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nije se sve do prekjučer, mogao implementirati na području Zadarske županije. Naime, djelatnici Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja dugo vremena nisu imali pristup aerofoto snimku. Bespravno sagrađeni objekti moraju biti evidentirana na digitalnoj ortofoto karti (DOF5), u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave, izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011. U proces legalizacije ući će ako su do toga dana izvedeni: svi građevinski i drugi radovi te ako se koristi ili se mogu koristiti ili svi grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji, zidovi, odnosno stupovi s gredama i stropovi) s ili bez krovišta i ako su u pogledu namjene, veličine i smještaja na čestici izgrađeni u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Zadra. Zbog čega osnovni uvjet za početak legalizacije nije bio spreman sve do nedavno, nisu odgovorili u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, već su lopticu prebacili u Državnu geodetsku upravu koja nam jučer nije odgovorila na službeni upit. No, što je najvažnije, u Gradu Zadru kažu da su problemi s „učitavanjem” riješeni i da legalizacija može ići svojim tijekom. Najveći problem, zapravo je nekompletna dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev za legalizaciju. Do jučer su zaprimljena 53 zahtjeva. Zahtjevi se zaprimaju po katastarskim česticama i općinama, i to: u KO Zadar – 29, u KO Crno – 6, KO Silba – 5, KO Diklo – 8 i KO Petrčane – 5. Zanimljivo je da od najpoznatijih slučajeva bespravne gradnje kao što su, primjerice, Galićeva Plava zgrada, Galićeve kuće u Diklu, Maričićev hotel kod Kolovara, do jučer je u gradski upravni odjel stigao samo zahtjev Euroherca za legalizaciju zgrade svoje poslovnice na Branimirovoj obali. Podsjetimo, kada je Euroherc počeo graditi svoju velebnu građevinu, ispostavilo se da je sagradio kat više od prostornim planovima predviđene katnosti u tom prostoru. Kasnijim izmjenama prostorno-planske dokumentacije, prvenstveno zbog Gortanovih gradnji, stvorila se i „de iure” mogućnost legalizacije budući da je ova zgrada povezana s DPU zonom nekadašnjeg TIZ-a u kojoj su izgrađene i zgrade s više katova od Eurohercove.