Luka Gaženica nije u Mjesnom odboru Gaženica

Iako je teško povjerovati, pod Mjesni odbor Gaženica ne spada i luka Gaženica, što je glavni razlog zašto tamošnji stanovnici žele promijeniti naziv Mjesnog odbora u stari naziv tog kvarta – Sinjoretovo. Jurjević kaže da su u Gradu upoznati s njihovim željama te da se čeka rješavanje tog pitanja

Pod Mjesni odbor  Gaženica spada područje između potoka Ričine na zapadu, kod bivšeg kamenoloma  na sjeveru i Jadranske magistrale na jugu. Iako je teško  povjerovati, pod Mjesni odbor  Gaženica ne spada i luka  Gaženica, što je glavni razlog  zašto tamošnji stanovnici žele  promijeniti naziv Mjesnog odbora u stari naziv tog kvarta –  Sinjoretovo. Na tom području  su nekad bila arbanaška polja,  a 70-ih je počelo naseljavanje,  uglavnom došljaka. Postoji i  priča da je među prvima tamo  živjela jedna senjora pa zato i  naziv Sinjoretovo.
U isključivo obiteljskim  kućama tamo živi oko 3.000  ljudi. Vlast u Mjesnom odboru  obnaša HDZ s tri člana vijeća,  a po jednog člana imaju HSLS i  HSP dr. Ante Starčević. Predsjednik MO Gaženica, Dragan  Jurjević (HDZ), kaže da je taj  dio grada dosta zapušten, iako  nije krajnji rubni.
Nedostaju sadržaji
– Iza nas su još Ploča i  Dračevac. Godinama je naš  kvart bio zapušten, ali kolege su  u prošlim mandatima uspjeli asfaltirati i osvijetliti veći dio ulica. Uređenje dijela nogostupa  je na čekanju jer će tim putevima ionako kopati zbog kanalizacije pa se neće raskopavati prije toga. U svakom  slučaju, kolege su postavili temelje da možemo ići u daljnje  projekte, kaže Jurjević.
Kako priča, život između obiteljskih kuća, poslovnih objekata i čak jednog hotela, prilično je miran, ali kronično im  nedostaju sadržaji poput centralnog mjesta za okupljanje,  druženje, dječjeg igrališta i  slično.
Imamo jedno malo igralište  koje ne zadovoljava potrebe  naših građana. Želimo napraviti jedno veće sportsko igralište da našu mladež pozitivno  usmjerimo, da se više druže uz  sport, nego po zadimljenim kafićima. Lani smo osnovali i Malonogometni klub Sinjoretovo  koji igra u trećoj županijskoj  ligi. Imamo i puno djece kojima  je najbliži vrtić na Bulevaru,  tako da radimo na tome da se  ovdje otvori vrtić. Također,  želimo napraviti dječje igralište  s ljuljačkama, pješčanikom i  toboganom. Za to imamo  predviđene dvije moguće lokacije, a nisu potrebna tako  velika sredstva tako da je to  među prvim stvarima koje bi se  mogle ostvariti, navodi Jurjević.
S obzirom da je najveći dio  ovog područja u privatnom vlasništvu, a skoro da i nema površina u gradskom vlasništvu,  kako kaže Jurjević, teško je  smjestiti društvene sadržaje koji  su im potrebni.
Priključak na odvodnju
– Postoji površina od 7.500  kvadrata u vlasništvu Elektre  pa je postojao dogovor Elektre  i Grada Zadra da se ta površina  nekako kompenzira, ali zbog  krize je sve stalo. Sada čekamo  bolja vremena da se to riješi.  Osim toga, uz prostor Mjesnog  odbora i malo sportsko igralište, nalazi se jedna površina  kojoj će geodet baš ovih dana  utvrditi u kojoj je mjeri u vlasništvu Grada. Ovisno o tome, ta  bi se površina mogla iskoristiti  za igralište, govori Jurjević, dodajući da je Grad zgradu za  Mjesni odbor napravio još  80-ih. Stanovnici MO Gaženica  još čekaju i priključivanje na  sustav odvodnje.
Uz Jadransku magistralu su  postavljene cijevi i trebali bismo se priključiti na uređaj za  pročišćavanje Centar. Osim toga, ono što nam je jako važno,  prošle godine je Gradsko vijeće  donijelo odluku da dobijemo  ambulantu opće prakse. Sada  se čeka da jedan liječnik s Poluotoka ode u mirovinu pa bi se  kod nas trebala otvoriti ambulanta, kaže Jurjević.
Što se tiče samog imena  Mjesnog odbora, Jurjević kaže  da su u Gradu upoznati s njihovim željama da se ono promijeni u Sinjoretovo te da se  čeka rješavanje tog pitanja.
Osim onih uz potok Ričina,  gdje je zabranjena gradnja, na  području MO Gaženica, nema  zelenih površina jer se, priča  Jurjević, gradilo na “divlje”.
Jasno je da se u centar grada mora ulagati. Također, ne  može se ni očekivati da ovaj  dio grada izgleda nešto ekstra  urbano kao oni bliže centru,  pogotovo zato što se gradilo  na brzinu. Ali recimo da svatko uredi svoje dvorište, fasadu  i ogradu, konture bi se promijenile. Također, ima i ratnih  ruševina. Ipak, nemaju ljudi  trenutačno novca za uređivanje, a to je ionako samo stvar  estetike. Ono što nam je  važnije da imamo bolju kvalitetu života. Zato nam toliko  nedostaje mjesto za društvene  sadržaje, zaključuje Jurjević.