Poluotoku nedostaje strategija razvoja, a kvartovima zelenih površina

Društvo arhitekata Zadar, koje okuplja čak 106 članova, nakon određene stanke djeluje već 10 godina u kontinuitetu. Toliko dugo je i sadašnja predsjednica Simona Gregorović članica Društva, a dužnost predsjednice obnaša drugu godinu. Dvogodišnji mandat ističe joj u svibnju.
U 10 godina Društvo arhitekata Zadra provelo je sedam javnih natječaja za realizaciju izuzetno važnih projekata za grad Zadar. Riječ je o natječajima za novo groblje u Crnom, Trg Petra Zoranića, Sveučilišnu knjižnicu, Zdravstveno turistički centar u Biogradu, Sveučilišni kampus u vojarni Franka Lisice, Citadelu te, posljednji, za novu gradsku tržnicu u samom srcu Poluotoka.
– Drago mi je što je realizacija tih projekata zaista dobra. Dovršen je Trg Petra Zoranića, novo groblje u Crnom je pred izdavanjem lokacijske dozvole, proveden je plan za vojarnu Franka Lisice, za Sveučilišnu knjižnicu, a pred realizacijom je zgrada menze i Studentskog doma. Nadamo se kako će uskoro krenuti i projekti Citadele i Tržnice, rekla je Gregorović. Ona, kao i svi ostali u Društvu, uključujući članove Upravnog odbora, volontira, a samo je je jedna osoba zaposlena na plaći.
Projekt tržnice je ispred svoga vremena
Okupljeni su, pojašnjava predsjednica, kao dobrovoljna i izvanstranačka strukovna udruga koja djeluje s ciljem razvijanja i afirmiranja zadarske i hrvatske arhitekture i urbanizma, kulture prostora i zaštite čovjekova okoliša, a u skladu s etikom i uzancama arhitektonskog poziva. Kao Društvo na području grada Zadra i Zadarske županije djeluju samostalno, a učlanjeni su i u Udruženje hrvatskih arhitekata.
Na pitanje kako su zadovoljni suradnjom s Gradom Zadrom i konzervatorima bez kojih se u gradu ne polaže nijedan kamen temeljac, predsjednica ZDA, odgovara kako je suradnja dobra.
– U Gradu imaju volju za realizacijom projekata, odgovornost prema javnom prostoru i puno se ulaže u javne prostore. Važna im je i kvaliteta arhitektonskog izričaja. Zadovoljni smo i suradnjom s konzervatorima, rekla je Gregorović.
Jedna od aktualnih arhitektonskih tema u Zadru ovih dana je i nedavno predstavljen nagrađeni projekt uređenja gradske tržnice. Projekt je izazvao brojne reakcije jer nije zadovoljio uvjete natječaja, kao niti jedan od 28 pristiglih radova.
– Koliko mi je poznato autori su krenuli u pregovore o potrebnim preinakama. Osobno se slažem s mišljenjem struke, ocjenjivački sud opisao je rad, dao ocjenu sa svim njegovim prednostima i manama. Važno je reći kako je planska regulativa u trenutku kad se donose već zastarjela. Ovo je međutim rad koji je ispred svog vremena pa se nadamo kako neće biti stvar prošlosti kad se realizira, kaže Gregorović.
Poluotok – Supernova
Zakoni teško prate, smatra prva žena arhitekata, razvoj grada. Oni odgovaraju na trenutne potrebe koje se jako brzo mijenjaju što je pojasnila na primjeru regulative za Voštarnicu koju je, kada je postavljena, grad već prerastao.
Da zakonska regulativa kasni za potrebama, a trebala bi biti 10-20 godina ispred slaže se još jedna zadarska arhitektica, članica je Upravnog odbora ZDA-a Nina Ninčević.
– Zadar kao grad je takav da traži više centara. Primjerice kvart Crvene kuće: isprojektirane su stambene zgrade, poslovni sadržaji, škola, dječji vrtić. Trenutno je tamo izgrađen dio zgrada, a cijeli kvart je odavno prerastao situaciju da mu trebaju škola i vrtić jer su mu ti sadržaji bili potrebni prije 10 godina i bez zgrada, a sada su potrebe dodatno narasle, kaže Ninčević.
Velik broj građana, napominje, fokusiran je na Poluotok, zbog čega dolazi do razdvajanja na relaciji Poluotok – Supernova.
– Nema drugih javnih sadržaja u ostalim kvartovima koji bi privukli ljude, rekla je Ninčević ističući kako nedostaje strategija razvoja Poluotoka, a bez nje ne može se riješiti problem odumiranja stare gradske jezgre pogođene iseljavanjem i apartmanizacijom.
Vidljiv pomak
– Grad bi se trebao pozabaviti tim što želi od centra grada. Želimo li u centru imati hotele, muzeje, ili želimo u glavnoj ulici imati pekarnice, drogerije, banke… Mali obrti nestaju jer ne mogu odgovoriti zakonima tržišta. Ljudi kupuju stanove, prave apartmane, iznajmljuju ih, nabraja Ninčević.
– Pitanje je želimo li mi od Poluotoka napraviti kulturno središte, administrativno ili smještajno-turističke kapacitete, ili je pak stanovanje njegova primarna funkcija, dodala je Gregorović. Obje arhitektice ipak se slažu kako je velik pomak uređenja strogog gradskog centra vidljiv u posljednjih 10-ak godina, a primjeri za to su Forum, Trg pet bunara, Kneževa i Providurova palača itd.
Što se tiče nedostataka u gradu Zadru, arhitektice su kao jedan od većih definirale nedostatak zelenih površina, posebice u rubnim dijelovima grada.
– Nema kvartovskih parkova, a oni koji postoje zapušteni su. Parkovi su više vezani uz Poluotok, međutim nije Zadar samo Poluotok, već je to i Bili brig, Sinjoretovo, Ričine, kaže Ninčević.
Prometna povezanost Zadra jedan je od gorućih problema kojeg treba rješavati, što se najizrazitije vidi u turističkoj sezoni. Simona i Nina smatraju kako prometna infrastruktura kaska za potrebama grada s čime se treba uhvatiti u koštac.
– Ljudi u Zadar na posao dolaze iz Posedarja, Vira, Nina…, i treba pronaći način kako grad prometno bolje povezati s mjestima koja mu gravitiraju. Ono što nam treba je trajno prometno povezivanje obalnog pojasa. Ljeti su za doći od Petrčana do Zadra, zbog prometnih gužvi, nekad potrebni i sati. Pitanje je i obilaznice u Ulici Hrvatskog sabora koja je projektirana i kao četverotračna, no već sada da je takvu naprave ne može zadovoljiti potrebe, a još uvijek je na dvije trake. Jedino što funkcionira je Bulevar, to je jedina žila kucavica u Gradu, rekla je predsjednica Društva Simona Gregorović.
Gregorović i Ninčević za kraj su istaknule i pohvalile pozitivne kapitalne projekte u Zadru. Raduju se realizaciji Kneževe palače, dovršetku TIC- a, novih sadržaja na Poluotoku koji će, vjeruju, pridonijeti njegovoj revitalizaciji.