17 °C
Online izdanje
Utorak, 17.siječnja 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Prilozi » Donat
RSS feed
Današnji broj
Donat
Povratak
Kratka priča dobra je za stupanje na književnu scenu
Piše: Valentina Mlađen
Foto: PIXSELL

Studentski zbor Sveučilišta u Zadru prošli je tjedan za ljubitelje književnosti među studentskom populacijom organizirao književnu večer u nedavno otvorenom Studentskom klubu »Božo Lerotić«. Nastavljene su tako aktivnosti kojima se nastoji animirati studente da se uključe u život zajednice. Gosti književnici večeri bili su književnice Božica Brkan i Dijana Burazer te mladi književnik Marko Gregur, ovogodišnji dobitnik jedne od najznačajnijih hrvatskih književnih nagrada Prozak. Tom prilikom Gregur je za Zadarski list podijelio svoja iskustva s hrvatske književne scene i otkrio recept za uspjeh mladih hrvatskih književnika.

Gregur je do sada, osim Prozaka, nagrađivan u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, pjesme su mu prevedene na bugarski i ruski te će mu jedna kratka priča uskoro izaći u američkom časopisu »Glimmer train«. Objavio je zbirku poezije »Lirska grafomanija« i zbirku kratkih priča »Peglica u prosincu«. Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika »Bez vrata, bez kucanja«. Kratke priče i poeziju objavljivao je u tridesetak (zajedničkih) zbirki poezije i kratke proze, zatim u časopisima Kaj, Poezija, Odjek (Sarajevo), Knjigomat, Avangrad (Novi sad), Re, u novinama Večernji list, Vijenac, Zarez, u zborniku mladih autora (do 27 godina) s područja bivše Jugoslavije »Rukopisi 32« i »Rukopisi 33«. Jedan je od dvadeset pobjednika natječaja za kratku priču »Sea of words 2010.« (Barcelona, Španjolska) koji se raspisuje u zemljama euro-mediteranske regije.

Od časopisa do izdavačke kuće

Uz do sada izdane knjige dobitnik si ovogodišnje nagrade Prozak. Ne može se reći da si neafirmiran, ali s obzirom da si mladi autor koliko za tebe znači jedna ovakva književna nagrada?

- Prozak je nagrada koju je ustanovio Kruno Lokotar urednik u Algoritmu, i to je vjerojatno najjača nagrada za mlade pisce u Hrvatskoj tog tipa. Uključuje objavu knjige u Algoritmu koji je jedna važna izdavačka kuća, a time sigurno i jedan širi čitateljski prijem, veću prepoznatljivost i sigurno je jedan značajan iskorak.

Kako jači izdavači danas gledaju na nove pisce? Koliko je teško uspjeti? Kako se uopće probiti do njih?

- Moja strategija je bila krenuti preko časopisa, jer svaki urednik koji vaš rad odabere za objavu svojevrsna je potvrda da je to što radite na neki način prihvaćeno. Mislim da je to najbolji put za svakog mladog pisca. S druge strane tu su i nagrade bez kojih je zapravo jako teško doći do izdavača koji su zatrpani rukopisima. Iako se ne čini tako, puno ljudi piše i jako je teško sve te rukopise pročitati, a naravno i da izdavači uglavnom igraju na sigurne karte. Nije to situacija samo s »jakim« izdavačima nego s bilo kojim izdavačima. Treba puno sreće, truda i rada.

Okrenuti sebi

Ti si se ipak uspio probiti i na strano tržište?

- Što se tiče BiH i Srbije radilo se zapravo o regionalnim natječajima za kratku priču koji su jako dobri jer otvaraju vrata širem tržištu. Njih se uvijek može naći putem interneta. Tu sam dobio neke nagrade, a otvorila su mi se i vrata časopisa u koje sam slao radove i imao sreću da moji radovi budu prepoznati i objavljeni. U Španjolskoj sam bio preko međunarodog natječaja koji uključuje 43 zemlje, svaka zemlja šalje pet odabranih priča, a zatim žiri u Španjolskoj odabire 20 pobjednika. Što se tiče Bugarske i Rusije, sudjelovao sam na dvotjednoj radionici prevođenja u Bugarskoj, na poziv Slavenske akademije za znanost i umjetnost. Tamo se naravno prevodilo i njihovim posredstvom moje pjesme su objavljene i u Rusiji, a mislim čak i u Ukrajini i Poljskoj.

Počeo si pisati poeziju i ubrzo se prebacio na kratke priče. Što je to s mladim hrvatskim piscima i kratkim pričama?

- Mislim da je to jedan prirodan tijek kojim krene većina pisaca. Gotovo svi pisci koje poznajemo kao velike krene s poezijom, a nakon što steknu određeno iskustvo prebacuju se na prozne forme. Kratka priča dobra je za stupanje na književnu scenu jer zahtijeva manje vremena i prikladna je za objavljivanje u časopisima. Tek tada slijede romani za koje ipak treba jedan duži vremenski period.

Kakva je suvremena hrvatska književna scena?

- Ima naravno različitih poetika, različito pišemo, međutim ono što je možda na neki način obilježava je okrenutost sebi. Ima puno priča koje imaju za junake male ljude, ili čak antijunake, koji pišu o svakodnevici. To je jedna stvarnosna proza koja govori o situaciji u kojoj živimo, ona oslikava hrvatsko društvo koje je takvo kakvo jest. To je zapravo i očekivano jer književnost prati i oponaša život.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr