Na staklenim čašama, vazama, zdjelama ispričani su brojni mitovi i legende

Mitovi i legende o božanstvima, polubogovima i herojima odavno su zaokupljali maštu stanovnika drevnih civilizacija. Dio tog svijeta ostao je otisnut na brojnim artefaktima i sačuvan do danas kao svjedočanstvo drugog (ne)racionalnog aspekta ljudske prirode. Na području Rimskog Carstva bila je tako razgranata i bogata proizvodnja stakla raznovrsne namjene, međutim do danas su sačuvani samo rijetki primjerci visoke umjetničke razine. Među najluksuznijim predmetima iz tog razdoblja, bila je Kameo vaza iz 1. stoljeća s ikonografijom dionizijske teme, uz koju se vežu zanimljive povijesne činjenice.
A koje su to činjenice moglo se čuti jučer u Arheološkom muzeju Zadar na predavanju “Mitologija na rimskom staklu” dr.sc. Berislava Štefanca, kojim su otpočeli ovogodišnji Antički dani.
– Dionizijske misterije nisu bile samo kult vjerske ekstaze. One su bile povezane i s razvojem izrade grožđa, a tijekom tih misterija štovatelji nisu bili opijeni samo vinima, već su se u njih stavljale i druge supstance koje su dovodile do transa kojim su se nastojali što više približiti duhu boga Dioniza, pojasnio je Štefanac.
Nažalost, mitovi i legende na rimskom staklu nisu bili tema sustavnog izučavanja, dodao je predavač koji je jučer predstavio cijeli niz staklenih predmeta s prikazima antičkih božanstava.
Ono malo kvalitetnih dijela oblikovano puhanjem, lijevanjem i prešanjem povezani su u jednom segmentu, a to je ukras koji nosi obilježje mita i kulta. Naročiti procvat staklarske produkcije u 1. stoljeću bio je plodonosan za razvoj estetske i kreativne komponente u kojem su svoje mjesto pronašli i majstori staklari izradom čaša, pehara, vaza i boca s reljefnim i graviranim ukrasom inspiriranim likovima iz grčke i rimske mitologije.
– U proizvodnji staklenih predmeta s mitološkim prikazima korištene su različite tehnike izrade i ukrašavanja, od puhanja, prešanja pa do kalupa. Metoda izrade u kameo tehnici ubraja se u najveća dostignuća staklarske produkcije antičkog doba, istaknuo je Štefanac. Najveći broj staklenih predmeta s mitološkim likovima izrađen je tako u tehnici puhanja u reljefno ornamentirane kalupe, pri čemu su korišteni višedjelni sofisticirani kalupi.
Tradicionalne Antičke dane organiziraju studenti arheologije i klasične filologije koji su se potrudili i ove godine javnosti ponuditi bogat program; razna predavanja, ali i radionice izrade nakita, prezentacije rimske odjeće, pub kviz, kao i jednu predstavu.
Od sveukupno tri predavanja u sklopu manifestacije, prvo je jučer u Arheološkom muzeju Zadar održao dr.sc. Berislav Štefanac, inače viši kustos u Muzeju antičkog stakla.