17 °C
Online izdanje
Subota, 25.ožujka 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Na današnji dan
RSS feed
Današnji broj
Na današnji dan
14.01.
Piše: Pavao Jerolimov / pavao.jerolimov@zg.t-com.hr
1440.

U jednom oporučnom ugovoru od 14. siječnja 1440. prvi put se spominje (kao svjedok) svećenik Šimun Zoranić. Preciznije životopisne podatke o njemu nemamo. U dokumentima se spominje  i pod imenima Šimun Zoranja i Šimun Soranić. Bio je župnik u Mahurcima, Dobropoljane te kratko u Neviđanima, a od kraja 60-ih godina XV. stoljeća spominje se kao župnik u Salima na Dugom otoku. Posljednji put spominje se 1482., a godinu ranije sastavio je testament. Bio je poznati i cijenjeni glagoljaš svoga doba i poznato je kako je bio učitelj mladih svećenika. Bio je vrlo vrijedan i poduzetan, a kao nadaren čovjek i materijalno dobrostojeći svećenik ulagao je u odgoj, kulturne svrhe, pomagao je bolesne i nemočne, a istakao se i humanitarnim radom.

 

1823.

U Starom Gradu 14. siječnja 1823. rođen je Stjepan Carić (Stephanus Zarich), svećenik i gimnazijski profesor. Klasičnu gimnaziju i studij bogoslovije pohađao je u Zadru, a daljnje studije najvjerojatnije u Beču. Za svećenika je zaređen 14. lipnja 1846. Bio je profesor zadarske klasične gimnazije i predavao je matematiku, povijest, latinski i talijanski jezik (1852.-1856.), a dvije godine (1867.-1868.) bio je i direktor zadarske gimnazije. Veći dio svoje karijere proveo je kao školski inspektor za Istru te kao pokrajinski školski nadzornik u Zadru, a među inim bio je i član Pokrajinskog školskog vijeća za Dalmaciju. Umro je 8. kolovoza 1880. u Zadru.

 

1886.

U mjestu Sućuraj 14. siječnja 1886. rođen je Grgo Budislav Angjelinović, političar i publicist. Pučku školu pohađao je u rodnom mjestu, gimnaziju u Splitu, a studij prava u Zagrebu, Pragu i Lavovu gdje je i doktorirao. Završio je i studij povijesti i zemljopisa na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na tom je sveučilištu bio predsjednik starčevićanske omladine te je zajedno s Franom Galovićem 1907. pokrenuo list Mlada Hrvatska. Kao odvjetnički pripravnik u Zadru uređivao je list Hrvatska Kruna i bio je tajnik Glavnog odbora Hrvatske stranke prava za Dalmaciju. Kasnije je bio pravnički pripravnik i kod Ante Trumbića u Splitu. U Zagrebu je pokrenuo ideju o stvaranju Narodnog vijeća SHS. Do 1918. bio je pristaša Hrvatske stranke prava, a potom pristupa Demokratskoj stranci. Za diktature kralja Aleksandra bio je osnivač Jugoslavenske nacionalne stranke. Među inim bio je predsjednik NK Hajduk. Umro je 1. svibnja 1946. u Splitu.

 

1919.

Poštanski službenik Kustić odbio je 14. siječnja 1919. postaviti talijansku zastavu na zgradu pošte zbog čega je bio premješten iz službe u Zadru. Spomenuti je službenik tada ''dobro'' prošao jer su ubrzo slijedila mnogo stroža kažnjavanja, protjerivanja pa i fizičke likvidacije. Dva mjeseca ranije talijanska je vojska pod krinkom saveznika Antante došla u Zadar s ciljem okupacije i aneksije. Sve hrvatske institucije bile su uništene, popaljene, a viđeniji Hrvati protjerani ili internirani u Italiju.

 

  «06.01.
16.01.» 
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr