17 °C
Online izdanje
Nedjelja, 25.lipnja 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Na današnji dan
RSS feed
Današnji broj
Na današnji dan
23.06.
Piše: Pavao Jerolimov / pavao.jerolimov@zg.t-com.hr
1463.

Graditelj iz Zadra Petar Franić napisao je 23. lipnja 1463. oporuku. Nije poznato kada i gdje je rođen te kada i gdje je umro, a pretpostavlja se ubrzo nakon navedena datuma. Zna se da je djelovao u prvoj polovici XV. stoljeća uglavnom u Zadru i njegovoj okolici. Prvi put se spominje u jednom dokumentu od 21. listopada 1435. kada se obvezao nadograditi zidove i podići novi krov na župnoj crkvi Sv. Kuzme i Damjana u Brbinju na Dugom otoku. Svoju obvezu nije ispunio i bio je osuđen. Godine 1441. pregrađuje mlin na posjedu Donata Cedulina u zadarskoj okolici, iduće godine zajedno s graditeljem Martinom Papalićem gradi kuću Donatu Grisogonu na Ugljanu.

 

1573.

Papa Grgur XIII. imenovao je 23. lipnja 1573. Luku Spingarolića šibenskim biskupom. Rođen je 1516. u Zadru gdje je stupio u Dominikanski red i studirao na Generalnom učilištu. Studij teologije nastavio je u Napulju i Bologni, a potom doktorirao u Zadru. Nakon deset godina izbivanja vratio se 1560. u Zadar. Isticao se kao učen teolog i vrstan propovjednik. Na šibenskoj biskupskoj stolici naslijedio je Jeronima Savorgnanusa, a predhodio Vinku Bassusu. Kao šibenski biskup objavio je 1583. pravila za učitelje škola. Godinu ranije svečano je proglasio gregorijanski kalendar. Kažimo kao zanimljivost da je izdao naredbu o zabrani naricanja za vrijeme sprovoda. Luka Spingarolić umro je u mjesecu siječnju 1589. u Šibeniku i sahranjen je u šibenskoj katedrali, a šibenski umjetnik Antun Nogulović napravio mu je reljef (biskup u svom ornatu). Na šibenskoj biskupskoj stolici bilo je nekoliko Zadrana i nekoliko biskupa koji su kasnije postali zadarski nadbiskupi. Od Zadrana šibenski su biskupi bili Grizogon Fanfogna (1320.-1340.), Martin II. (1344.-1346.), Antun de Ponte (1391.-1402.), Luka Spingarolić (1573.-1589.), Ivan Pettani, koji je imenovan 1763. ali nije stupio na dužnost, i Ivan Brčić (1846.-1855.). Šibenski biskupi koji su kasnije postali zadarski nadbiskupi su Petar Aleksandar Dujam Maupas, koji je upravljao šibenskom biskupijom od 1855. do 1862. i Vinko Pulišić (1903.-1910.). Za vrijeme aneksije Zadra neokupirani dio zadarske nadbiskupije administrativno je pripadao šibenskoj biskupiji od 1922. do 1948. godine.

 

1874.

Na dan 23. lipnja 1874. počelo je rušenje Bastiona Sv. Dimitrija koji se nalazio u predjelu današnjeg trajektnog pristaništa. Naime, Zadar je carskim ukazom od 1868. proglašen otvorenim gradom te je nakon dužih priprema počelo rušenje zidina i utvrda na zapadnom i sjevernom dijelu grada. Do kraja XIX. stoljeća grad Zadar je dobio potpuno novi izgled, kakvog znamo sa starih razglednica. Od ostataka bedema izgrađena je većina zgrada na tadašnjoj Novoj obali, danas Obali kralja Petra Krešimira IV., ali i zgrade u unutrašnjem dijelu grada. Do tada su u gradu bili brojni veliki vrtovi i prostrana dvorišta. Izgradnja novih, prvenstveno stambenih zgrada, omogućila je i veći prirast stanovništva. Većina tada izgrađenih građevina uništena je u II. svjetskom ratu.

 

  «15.06.
24.06.» 
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr