Rast BDP-a usporen na 1,6 posto

Prvi kvartal 2008. godine imali smo rast od 4,3 posto, drugi je pao na 3,4 posto, a treći turistički i potrošački pao je na 1,6, te su za četvrti kvartal popularne nulte prognoze, a nisu isključene ni one negativne, što može značiti godišnji rast BDP-a ispod tri posto nakon lanjskog od 5,6 posto
Hrvatski bruto domaći proizvod u trećem je tromjesečju ove godine osjetno usporen – realno je bio veći za svega 1,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuju podaci koje je uoči Silvestrova objavio Državni zavod za statistiku.
To je jedna od najnižih tromjesečnih stopa rasta BDP-a u zadnjih osam godina. Niža od te zabilježena je zadnji put u četvrtom kvartalu 2000. godine i iznosila je 0,6 posto.
Stopa rasta BDP-u u trećem ovogodišnjem kvartalu prepolovljena je u odnosu na onu iz drugog ovogodišnjeg tromjesečja, kada je iznosila 3,4 posto, dok je u prvom kvartalu bila 4,3 posto. Prema istom razdoblju prošle godine, kada je iznosio 5,1 posto, porast BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu niži je za čak 3,5-postotna boda.
Govorimo o rastu BDP-a u kvartalu koji se obično ne odlikuje velikim pokazateljima proizvodnje i izvoza, ali kada se ostvaruje preko dvije trećine turizma i koji je u potrošnji uvijek bio značajan, a kako je prema fizičkim brojkama sezona bila rekordna, ovakav je pokazatelj mnoge neugodno iznenadio.
Zakazala i potrošnja
Dakle, zakazala je – potrošnja. Zabilježeno je izrazito smanjenje rasta osobne potrošnje, kao i izvoza roba i usluga, a i nižih stopa rasta u svim ostalim kategorijama potrošnje. Tako je stopa rasta osobne potrošnje u trećem tromjesečju ove godine iznosila svega 0,4 posto, što je najniža stopa rasta u zadnjih devet godina. U trećem tromjesečju prošle godine osobna potrošnja bilježila je rast od 6,2 posto.
Značajniji doprinos rastu BDP-a u trećem ovogodišnjem tromjesečju bilježi se samo kod investicija u kapital, sa stopom rasta od 6,6 posto. No, stopa rasta investicija u trećem je kvartalu ove godine prepolovljena u odnosu na prethodno tromjesečje, u kojem je ostvaren značajan, 12,6 postotni rast.
Državna je potrošnja, nakon rasta od 3,2 posto u drugom, u trećem ovogodišnjem tromjesečju povećana za 1,3 posto.
Istodobno, na stopu rasta BDP-a nepovoljno je utjecao odnos s inozemstvom, budući da je izvoz roba i usluga porastao za svega 1,7 posto, a uvoz roba i usluga za znatno viših 6,3 posto. Pritom je stopa rasta tromjesečnog izvoza najniža od početka 2005. godine.
Uvod u tešku 2009.
Statistički podaci o obračunu BDP-a po proizvodnoj metodi, odnosno bruto dodanoj vrijednosti također ukazuju na osjetno usporavanje rasta, s obzirom da je rast bruto dodane vrijednosti u trećem tromjesečju ove godine iznosio 2,1 posto, odnosno dvostruko manje nego u prethodnom tromjesečju.
Pritom je u industriji, koja ima najveći udio, zabilježen pad bruto dodane vrijedosti, također prvi put unazad nekoliko godina, i to za 0,1 posto. Pad se bilježi i u trgovini, i to za 2,1 posto.
Visoka stopa rasta bilježi se pak samo u građevinarstvu, i to od 8,5 posto, što je niže u odnosu na 10,4 posto iz drugog, ali i više od 7,7 posto iz prvog tromjesečja ove godine.
Niže stope rasta bruto dodane vrijedosti u odnosu na prethodno tromjesečje u trećem su kvartalu imali prijevoz i skladištenje – pad sa 7,3 na 4,8 posto, i financijsko posredovanje – pad sa 5,6 na 5,4 posto, dok su više stope zabilježene u poljoprivredi (sa 3,5 na 4,8 posto) te hotelima i restoranima (sa 1,6 na 2,4 posto).
Usporavanje rasta BDP-a očekuje se i u posljednjem tromjesečju, prvenstveno kao posljedica i dalje skromnog rasta osobne potrošnje, a svjedočili smo joj i u ovim blagdanskim danima. Također, nepovoljno vanjsko okruženje, odnosno usporavanje gospodarstava zemalja Europske unije te zemalja u regiji moglo bi se negativno odraziti na gospodarski rast u Hrvatskoj.
Procjene idu ispod jedan posto pa do “nultog rasta”, a prisutna su i mišljenja analitičara o mogućoj negativnoj stopi odnosno u padu BDP-a u kvartalu koji upravo završava. Sve to pak uvod je u tešku 2009. godinu gdje se već i u optimističkim varijantama barata s rastom od nešto preko jedan posto, a svojevremeno istaknuta Vladina očekivanja rasta od dva posto čine se nedostižna.