– Postoji jedna činjenica, a to je da ljudi doslovno misle da je staklo suvremeni proizvod. Ono ima dugu povijest koja započinje 3 000 prije Krista, a ovo staklo koje mi imamo u današnjem obliku datira od oko 1500 g. prije Krista. To je vrlo daleka povijest staklarstva. Iznenađeni su eto s tim proizvodima koji su vrlo rano nastali, interes je vrlo velik – ravnatelj MAS-a Ivo Fadić
– Brojka od 11.500 posjteitelja, držim, dovoljno govori sama za sebe. Vrlo sam zadovoljna i ponosna. Lijep je to pokazatelj da je zadarski poluotok oživio i da nam je za to potreban dobro osmišljen program – ravnateljica NMZ-a Renata Peroš
– Dojmovi su izvanredni, imali smo oko 4500 posjeta, bilo je jako puno ljudi, jako puno upita. Pokazali smo jedan dio poslova koji prethodi izlaganju predmeta u muzeju, radnji koje se inače ne vide – ravnatelj AMZ-a Smiljan Gluščević
Zadarski muzeji otvorili su svoja vrata u petak navečer svojim posjetiteljima, a oni su u velikom broju prihvatili poziv muezalaca. Narodni muzej Zadar, Arheološki muzej Zadar i Muzej antičkog stakla priredili su bogat program koji je pobudio velik interes, još veći broj posjetitelja nego prošl godine
Narodni muzej – brojka govori sama za sebe
– Mjesecima smo se pripremali za ovu večer. Noć muzeja za nas je veliki događaj i uistinu smo se do u tančine trudili da posjetitelji iz naših odjela i galerija odu zadovoljni programima. Nadam se da će sve dobro završiti, kazala nam je, pomalo nervozno iščekujući tijek ove velike muzejske manifestacije, koja se pod pokroviteljstvom Hrvatskog muzejskog društva održava na nacionalnoj raznini, Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja Zadar prošlog petka nešto iza šest sati navečer. Točno u 18 sati Narodni je muzej Zadar posjetiteljima otvorio sva svoja vrata. U organizaciji Muzeja ispred Gradske straže tada je startala utrka u kojoj je sudjelovalo 30-ak djece, članova Atletskog kluba „Alojzije Stepinac” koji su trkom obišli sve zadarske muzeje, a na video zidu smještenom također na Narodnom trgu ispred Gradske straže započele su projekcije filmskog materijala koji je gledateljima pričao o povijesti Narodnog muzeja, njegovoj misiji, njegovom bogatom fundusu i njegovim djelatnicima. Već dvadesetak minuta nakon 18 sati posjetitelji su dupkom ispunili Gradsku stražu gdje je smješten Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar. Dok im je strpljiva i ljubazna domaćica Jasenka Lulić-Štorić, voditeljica Odjela tumačila stare običaje, svrhu starih predmeta i život težaka zadarskog kraja ili ono što se uvriježilo zvati „tradicijska kultura” dio je posjetitelja razgledvao novu suvenirsku ponudu Narodnog muzeja. A moglo se po prigodnim cijenama kupiti stare muzejske publikacije, od kataloga do monografskih izdanja, razglednice, slike, replike fotografija, platnene torbe, bookmarkeri, bedževi i slično, sve, naravno, s motivima iz fundusa Narodnog muzeja.
Mnogo posjetitelja zadovoljno je napuštalo i izložbu „Flora i fauna Jadrana” u Prirodolsovnom odjelu, a usput su mogli pogledati i dvd projekciju negativa Ante Brkana, velikana zadarske i hrvatske fotografije iz fundusa Galerije umjetnina koja je, na žalost, zatvorena za posjetitelje od 2005. godine. Među bogatim programom mi smo odlučili poslušati predavanje „Tuče li Rimljanin ženu…?” koje je s početkom u 19 sati na poziv Jasenke Lulić-Štorić odražala dr. sc. Anamarija Kurilić, profesorica Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i velika stručnjakinja obitelji i društva starog Rima. Za predavanje se tražilo mjesto više, a profesorica Kurilić je govorila o dvostrukoj ulozi Rimljanina koji je na razini države bio rimski građanin, a na razini obitelji ‘pater familias’. Govorila je, nadalje, o tome kako je agnatska ‘familija’ temelj rimskoga društva, kako je u njoj vlast patera familiasa apsolutna, a kako ženin položaj u njoj ovisi o načinu na koji je sklopljen brak. Naime, istaknula je profesorica, žena u oba načina ulaska u brak ostaje pod vlašću patera familiasa, samo je u prvom slučaju to njezin suprug ili njegov otac, a u drugom njezin otac ili brat.
– Djevojčice se u većini slučajeva smatraju teretom, a otac odlučuje hoće li ostati u familiji ili će ih odbaciti. O ženinom položaju u rimskom društvu, koji je ipak bolji od onog grčkog, odnosno atenskog, svjedoči činjenica kako nemaju vlastito ime. To je stoga jer nije bilo bitno tko je ona, nego čija je. Naravno, i oavakav je patrijarhalni sustav imao svoje regulative kojima je društvo nastojalo kontrolirati ponašanje pater familiasa, kazala je profesorica Kurilić.
U 20 sati u središnjoj zgradi Narodnog muzeja Zadar u organizaciji Odjela Muzej garada Zadra otvorena je izložba „Maketa brodova Tankerske plovidbe Zadar” na kojoj su posjetitelji, a bilo ih je, uvjerili smo se, mnoštvo, mogli pogledati 17 maketa brodova porinutih za Tankersku plovidbu u razdoblju od 1960. do 2009. godine. Autor je izložbe Branislav Jelinić, muzejski pedagog.
– Osnovna ideja Narodnog muzeja Zadar bila je da se izložbom maketa brodova na neposredan i zora način prikaže razvojni put, uloga i značaj Tankerske plovidbe Zadar, najjačeg brodara u Hrvatskoj i jednog od značajnijih u svijetu. Izložene makete primjer su dijela snažne i bogate flote koja od svog nastanka neprestano daje neprocijenjivi doprinos razvoju Zadra, zadarskog kraja i naše hrvatske domovine. Htjeli smo ove atraktivne makete brodova izvući iz službenih ureda čiji ih djelatnici s ponosom čuvaju, izložiti ih i pokazati javnosti. Na jednom mjestu izložili smo replike brodova koji gordo plove svjetskim morima, pronose slavu našeg pomorstva i postižu zavidne rezultate, kazala je o izložbi Renata Peroš, a Branislav Jelenić je dodao:
– Izložbom maketa, vjernih replika brodova, koji su brazdeći svjetskim morima stvarali povijest, davali i daju neizmjeran doprinos našem razvoju, htjeli smo aktualizirati priču o razvojnom putu, značaju i utjecaju Tankerske plovidbe Zadar(…) Za nju s punim pravom možemo reći da je inicijator i pokrovitelj svih progresivnih stremljenja na ovim našim prostorima te istinski predstavnik i promotor Hrvatske države u svijetu.
Izložba maketa brodova Tankerske plovidbe može se pogledati do 28. veljače, a posebno će biti opet priređena u ožujku povodom okupljanja brodskih kapetana zemalja Europske unije koje će se održati u Zadru.
Zadnji program Narodnog muzeja priređen posebno za ovogodišnju Noć muzeja bio je otvaranje izložbe namještaja kojeg je dizajnirao popularni hrvatski fotograf Stefan Lupino. Izložba je otvorena u Gradskoj loži.
O tomu koliko je za Narodni muzej ovo slavlje završilo uspješno najbolje i egzaktno govori brojka o 11.500 posjetitelja u jednoj noći, a slično je zaključila i ravnateljica Peroš:
– Brojka od 11.500 posjteitelja, držim, dovoljno govori sama za sebe. Vrlo sam zadovoljna i ponosna. Lijep je to pokazatelj da je zadarski poluotok oživio i da nam je za to potreban dobro osmišljen program. Ova, ali i slične uspješne manifestacije poput Noći punog mjseca ili Mitre Zonate govore koliko je potrebna dobra koordinacija svih ustanova i pojedinaca da bi se oživjela stara gradska jezgra. Pred Narodnim je muzejem godina ispunjena događajima, a slijedi nam i obilježavanje 180. obljetnice osnutka Muzeja kada ćemo se potruditi osmisliti i organizirati posebno zanimljiv program.
MAS – nadali smo se ovolikom broju posjetitelja
Najmoderniji zadarski muzej u svojoj drugoj Noći muzeja imao je i više nego dovoljno razloga za zadovoljstvo. 6 200 posjetitelja uživalo je u dvije radionice, demo radionici puhanja stakla i izradi staklenog nakita na plameniku, glazbi Gudačkog kvareteta „Blagoje Bersa”, dvije veličanstvene izložbe te stalnom postavu Muzeja. Djelatnici zadarskog Muzeja stakla imali su pune ruke posla čitavu večer odgovarajući na pitanja brojnih posjetitelja. Osim djelatnika punom parom radila je i muzejska suvenirnica u kojoj su svi suveniri bili sniženi 20 posto. Jutro nakon Noći muzeja posjetili smo Muzej antičkog stakla koji je radio normalno kao da večer prije kroz njega nisu prošle tisuće ljudi. Ravnatelj Muzeja dr. sc. Ivo Fadić dočekao nas je na svom radnom mjestu. Odmah na početku razgovora istaknuo je kako nije iznenađen ovom brojkom, a njegove optimistične prognoze predviđaju da u budućnosti ne treba očekivati ništa manje.
– Pa jesmo, nadali smo se ovolikom broju posjetitelja. Ako se manifestacija i dalje bude održavala to bi trebala biti neka stalna brojka. Mislim da je to za Zadar nekako optimalno, naravno uzevši u obzir i broj stanovnika, jer prošlu godinu je Zadar bio negdje na trećem mjestu u Hrvatskoj, što je za broj njegovih stanovnika odlično. To je jedna optimalna brojka kojoj smo se nadali i tim više što ove godine nije bilo takvih vremenskih nepogoda kakvih je bilo prošle godine. Lani je bio doslovno prolom oblaka cijelu večer tako da su ljudi u Muzej dolazili mokri. Dok smo prolazili kroz postav primjetili smo da se doista radi o različitim uzrastima, doslovno od djece u kolicima pa do zrelih ljudi i starijih građana i da su to ljudi različitih profila i struka našega grada, jedno vrlo šaroliko društvo. Posebno nam je drago što je u ovim kasnijim satima, negdje od 22 sata, došlo jako puno mladog svijeta koji bi možda inače jako teško ušli u Muzej, bio je zadovoljan Fadić ističući kako je Noć muzeja u svakom slučaju ostvarila svoju svrhu. Naime s muzejskom građom su se upoznali mnogi koji inače izbjegavaju takve prostore i vidjeli su kako Muzej može biti i zabavan te svima pristupačan. Dr. Fadić usuđuje se nadati kako će mnogi koji su posjetili manifestaciju i po prvi puta se upoznali sMuzejom nastaviti dolaziti na izložbe i postave i dalje.
– Ova manifestacija je svakako doprinijela popularizaciji i muzeja i muzejske djelatnosti, na kraju krajeva i umjetnosti kao takvoj. Nadam se da će ti koji su nas posjetili, ako su zadovoljni s viđenim i doživljenim, pričati dalje i naprosto se stvara jedna navika da muzej nije nešto u što se ne treba i ne može ući, istaknuo je Fadić.
Najzanimljivije posjetiteljima bile su ipak dvije radionice, a osobito demo radionica puhanja stakla. Iako su se najduže zaustavljali na tim mjestima Zadrani ipak nisu propustili priliku da se upoznaju sa svakim kutkom ovog Muzeja. A mnogi su odlučili kako je upravo savršena prilika za nešto naučiti pa su vrijeme provodili uz dokumentarni film o povijesti i izradi stakla.
– Sigurno da su radionice bile najzanimljivije, međutim ja bih rekao da je ta gužva upravo pred demo radionicom jedan privid. Kad ljudi dođu do nje onda zapnu i stanu jedno petnaest minuta i tu stalno imamo problem jer se stvori čep na tom drugom katu. Međutim ljudi su obilazili i ostale prostore i postave. Ipak bez daljnjega da je ta demo radionica nekako kruna svega što nudimo, gdje ljudi na kraju, i nakon dokumentarnog filma i nakon viđenja stalnog postava, uživo dožive ono što inače vide kroz postav. Mnogi su iznenađeni jer ne mogu vjerovati da se iz tako žitke mase može dobiti nešto. Iz te demo radionice idu predmeti u suvenirnicu i prema tome ljudima je drago vidjeti da je to nastalo upravo tu, da je jedinstveno, kaže Fadić koji je bio zadovoljan i prometom u suvenirnici. Iako je Muzej stakla na svoje suvenire stavio popust od samo 20 posto, za razliku od ostalih muzeja gdje je popust bio 50 posto, prodaja je išla iznenađujuće dobro. Mnoge Zadranke nisu propustile priliku da kući odu s nekim komadom staklenog predmeta kojeg su mogle kupiti povoljnije nego inače.
– Prodali smo iznenađujuće puno. Uvijek kažem da su žene dobri kupci, imamo bogat asortiman staklenog nakita, a prodaji je zasigurno pomoglo i to što su posjetitelji mogli vidjeti kako se nakit izrađuje ručno na plameniku. Inače Zadrani već znaju za nas pa često ciljano dođu u suvenirnicu kupiti svojim bližnjima neki poklon, a drugima koji za to nisu znali Noć muzeja je bila prilika da upoznaju našu suvenirnicu, zadovoljan je ravnatelj prodajom.
Iako do našega razgovora Fadić nije stigao zaviriti u Knjigu dojmova siguran je kako su dojmovi dobri kao i uvijek. Naime mnogi su u Noći muzeja, možda i prvoj posjeti ovom Muzeju, svoje dojmove odlučili zauvijek zabilježiti.
– Nisam još uspio jutros vidjeti kakve su komentare ostavljali posjetitelji, ali naravno redovno gledam Knjigu dojmova jer ona nam je nekako putokaz za dalje. Dojmovi su uglavnom vrlo lijepi, imamo cijeli niz lijepih pohvala, čak od ljudi koji su izravno meritorni za muzejsku djelatnost i za izlaganje tako da nas ta knjiga dojmova potiče i na neki način usmjerava da li smo na pravom putu ili ne, objašnjava Fadić.
U Noći muzeja rodile su se i neke zanimljive ideje tako da bi građani uskoro mogli imati priliku okušati se u nekim vrlo starim i zanimljivim zanatima kao što su puhanje stakla, fuzija ili izrada staklenog nakita. O čemu se točno radi objasnio nam je Fadić.
– Postoji jedna činjenica, a to je da ljudi doslovno misle da je staklo suvremeni proizvod. Ono ima dugu povijest koja započinje 3 000 prije Krista, a ovo staklo koje mi imamo u današnjem obliku datira od oko 1500 g. prije Krista. To je vrlo daleka povijest staklarstva. Iznenađeni su eto s tim proizvodima koji su vrlo rano nastali, interes je vrlo velik. Mi smo i lani spominjali da bismo organizirali neke tečajeve posebno zbog toga što sad osim tog slobodnog puhanja stakla koje u Hrvatskoj potpuno izumire imamo i druge tehnike obrade stakla. Osim te tehnike puhanja stakla, koju je vrlo teško savladati u jednom tečaju, u međuvremenu radimo i staklo u fuziji i izradu staklenog nakita na plamenicima. Te dvije tehnike su znatno lakše i pristupačnije za širu javnost tako da smo već i do sad razmišljali o tome da napravimo neke tečajeve za građanstvo, barem za one koji pokažu interes, najavljuju iz Muzeja. Sudeći po broju posjetitelja u Noći muzeja, ali i broju umjetnika amatera u našem gradu ovakva ideja vjerojatno bi naišla na veoma plodno tlo.
Noć je završila bogatom nagradnom lutrijom. Djelile su se kristalne čaše, stakleni tanjuri, figurice, stakleni nakit. Lutriju je izvlačila zadarska glumica Tamara Šoletić, a prisustvovao joj je veliki broj građana. Na žalost nitko od jedanaest dobitnika nije bio prisutan u Muzeju baš u trenutku izvlačenja, ali svoje nagrade imaju priliku podići u Muzeju uz predočenje dobitnog broja na karti.
– Lutrija je prošla u jednoj vlo opuštenoj atmosferi, pod vodstvom, rekao bih naše muzejske prijateljice, Tamare Šoletić. Dvorana je bila puna ljudi koji su u ponoć bili u ophodnji Muzeja ili onih koji su se vratili u na izvlačenje. Iako nijedan od dobitnih brojeva nije bio prisutan, evo već cijelo jutro primamo pozive, a nagradu je preuzela i gospođa koja je osvojila glavnu nagradu, zadovoljan je Fadić s drugom Noći muzeja u Muzeju antičkog stakla, a do treće posao se nastavlja kao i do sada, u pripremanju brojnih događanja za sve građane i goste grada Zadra, koji će nakon ove manifestacije nadamo se češće posjećivati Muzej stakla.
Arheološki muzej – izvanredni dojmovi
U Arheološkom muzeju su prezadovoljni ovogodišnjom Noći muzeja. Zaadovoljni su ne samo s brojem posjeta, već samim interesom posjetitelja za događanja u ovom muzeju.
– Dojmovi su izvanredni, imali smo oko 4500 posjeta, bilo je jako puno ljudi, jako puno upita. Pokazali smo jedan dio poslova koji prethodi izlaganju predmeta u muzeju, radnji koje se inače ne vide, kazao nam je ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar, dr. sc. Smiljan Gluščević. Ističe kako su ljudi pokazali interes za konzerviranje, rad na kompjuteru, a napose crtanje.
– Jako puno ljudi je pokazalo interes, naročito mlađe populacije, a zanimljivo je bilo vidjeti djecu koja su zastajala kod suvenira, ali i kod kolegice koja je crtala. Djeca bi sa strane crtala kao kolegica, naravno uz njene upute i korekcije, kazao je Gluščević. Za razliku od Muzeja antičkog stakla, koji je svojim posjetiteljima ponudio lutriju, u Arheološkom su nagrađivani svaki 500-ti, odnosno 1000-ti posjetitelj.
– Svakog 500-tog, odnosno 1000-tog posjetitelja smo nagradili s jednim suvenirom. Sve smo to dokumentirali, imamo njihova imena i prezimena, kao i fotografije, kazao nam je ravnatelj Gluščević. Najveći broj posjetitelja Arheološki muzej je posjetio od 20 do 21 sat, njih 1500.
Godišnjica MAS-a
Muzej antičkog stakla, nakon Noći muzeja nastavlja raditi punom parom i priprema se za brojna događanja koja će se u tom prostoru održati kroz narednu godinu. O čemu se radi otkrio nam je dr. Sc. Ivo Fadić.
– U planu imamo brojna događanja u Muzeju. Jedno od većih događanja bit će za našu godišnjicu Muzeja kada ćemo slaviti dvije godine postojanja u svibnju, a ugostit ćemo vrhunsku hrvatsku umjetnicu Ljerku Njerš koja je i europska i svjetska keramičarka s puno priznanja i nagrada te izložbi u Hrvatskoj i u svijetu. Posljednjih nekoliko godina radi isključivo u staklu te ćemo te radove i predstaviti. U međuvremenu idemo s jednom našom izložbom u Austriju u gradić gdje postoji tvornica i Muzej stakla. Osim te naše gostujuće izložbe ovdje ćemo u travnju organizirati Kongres resstauratora i konzervatora Hrvatske sa izložbom njihovih postera. Prije toga imat ćemo jednu malu izložbu profesora likovne umjetnosti iz Škole primjenjenih umjetnosti i dizajna u Zadru. Pripremamo izložbu Dražena Trogrlića koji isto tako radi staklene skulpture, a u planu imamo i radionicu s Antonom Vrlićem na jesen. Postoji mogućnost da će u našem prostoru gostovati i Plavi salon. U kolovozu ćemo ugostiti jednu sjajnu austrijsku umjetnicu koja slika na staklu, a to su samo neki od događaja pred nama, najavio je Fadić čitav niz izložbi, radionica i raznih događanja koja nas očekuju u Muzeju kroz godinu.
Arheološki gostuje u Dubrovniku
Ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar zajedno sa svojim kolegama u ponedjeljak ujutro uputio se u Dubrovnik.
– Dobili smo poziv dubrovačkog Arheološkog muzeja da gostujemo s našom izložbom o medicini koju smo priredili prošle godine za Noć muzeja, kazao nam je ravnatelj Gluščević.
najnovije
najčitanije
Style
Bujan zeleni kutak
Pronašli smo idealne biljke za uzgoj na zasjenjenom balkonu
Feelgood
Drevni korijeni
U većini zemalja jaja se smatraju simbolom Uskrsa. Evo i zašto
Nogomet
Afera
Menadžer ženske momčadi Leicestera dobio otkaz nakon veze s igračicom
Košarka
Košarka
VIDEO Beogradska arena pljeskom dočekala Tonija Kukoča. Na utakmici bio i Dino Rađa
Novosti
U rimskom zatvoru
Papa oprao noge zatvorenicama
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Zadar
predizborni program