Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Noć u kojoj su muzeji pokazali svu raskoš blaga koje čuvaju

31.01.2011. 23:00
Noć u kojoj su muzeji pokazali svu raskoš blaga koje čuvaju


– Postoji jedna činjenica, a to je da ljudi doslovno misle da je staklo suvremeni proizvod. Ono ima dugu povijest koja započinje 3 000 prije Krista, a ovo staklo koje mi imamo u današnjem obliku datira od oko 1500 g. prije Krista. To je vrlo daleka povijest staklarstva. Iznenađeni su eto s tim proizvodima koji su vrlo rano nastali, interes je vrlo velik – ravnatelj MAS-a Ivo Fadić
– Brojka od 11.500 posjteitelja, držim, dovoljno govori sama za sebe. Vrlo sam zadovoljna i ponosna. Lijep je to pokazatelj da je zadarski poluotok oživio i da nam je za to potreban dobro osmišljen program – ravnateljica NMZ-a Renata Peroš
– Dojmovi su izvanredni, imali smo oko 4500 posjeta, bilo je jako puno ljudi, jako puno upita. Pokazali smo jedan dio poslova koji prethodi izlaganju predmeta u muzeju, radnji koje se inače ne vide – ravnatelj AMZ-a Smiljan Gluščević


Zadarski muzeji otvorili su  svoja vrata u petak navečer  svojim posjetiteljima, a oni su  u velikom broju prihvatili poziv muezalaca. Narodni muzej  Zadar, Arheološki muzej Zadar i Muzej antičkog stakla  priredili su bogat program koji  je pobudio velik interes, još  veći broj posjetitelja nego  prošl godine
Narodni muzej –  brojka govori sama za  sebe
– Mjesecima smo se pripremali za ovu večer. Noć muzeja  za nas je veliki događaj i uistinu smo se do u tančine trudili  da posjetitelji iz naših odjela i  galerija odu zadovoljni programima. Nadam se da će sve  dobro završiti, kazala nam je,  pomalo nervozno iščekujući  tijek ove velike muzejske manifestacije, koja se pod pokroviteljstvom Hrvatskog muzejskog društva održava na nacionalnoj raznini, Renata Peroš, ravnateljica Narodnog  muzeja Zadar prošlog petka  nešto iza šest sati navečer.  Točno u 18 sati Narodni je  muzej Zadar posjetiteljima otvorio sva svoja vrata. U organizaciji Muzeja ispred  Gradske straže tada je startala  utrka u kojoj je sudjelovalo  30-ak djece, članova Atletskog  kluba „Alojzije Stepinac” koji  su trkom obišli sve zadarske  muzeje, a na video zidu  smještenom također na Narodnom trgu ispred Gradske  straže započele su projekcije  filmskog materijala koji je gledateljima pričao o povijesti  Narodnog muzeja, njegovoj  misiji, njegovom bogatom fundusu i njegovim djelatnicima.  Već dvadesetak minuta nakon  18 sati posjetitelji su dupkom  ispunili Gradsku stražu gdje je  smješten Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar. Dok im  je strpljiva i ljubazna domaćica  Jasenka Lulić-Štorić, voditeljica Odjela tumačila stare  običaje, svrhu starih predmeta  i život težaka zadarskog kraja  ili ono što se uvriježilo zvati  „tradicijska kultura” dio je posjetitelja razgledvao novu suvenirsku ponudu Narodnog  muzeja. A moglo se po prigodnim cijenama kupiti stare  muzejske publikacije, od kataloga do monografskih izdanja, razglednice, slike, replike  fotografija, platnene torbe,  bookmarkeri, bedževi i slično,  sve, naravno, s motivima iz  fundusa Narodnog muzeja.
Mnogo posjetitelja zadovoljno je napuštalo i izložbu  „Flora i fauna Jadrana” u Prirodolsovnom odjelu, a usput  su mogli pogledati i dvd projekciju negativa Ante Brkana,  velikana zadarske i hrvatske  fotografije iz fundusa Galerije  umjetnina koja je, na žalost,  zatvorena za posjetitelje od  2005. godine. Među bogatim  programom mi smo odlučili  poslušati predavanje „Tuče li  Rimljanin ženu…?” koje je s  početkom u 19 sati na poziv  Jasenke Lulić-Štorić odražala  dr. sc. Anamarija Kurilić, profesorica Odjela za povijest  Sveučilišta u Zadru i velika  stručnjakinja obitelji i društva  starog Rima. Za predavanje se  tražilo mjesto više, a profesorica Kurilić je govorila o  dvostrukoj ulozi Rimljanina  koji je na razini države bio  rimski građanin, a na razini  obitelji ‘pater familias’. Govorila je, nadalje, o tome kako  je agnatska ‘familija’ temelj  rimskoga društva, kako je u  njoj vlast patera familiasa apsolutna, a kako ženin položaj u  njoj ovisi o načinu na koji je  sklopljen brak. Naime, istaknula je profesorica, žena u oba  načina ulaska u brak ostaje  pod vlašću patera familiasa,  samo je u prvom slučaju to  njezin suprug ili njegov otac, a  u drugom njezin otac ili brat.
– Djevojčice se u većini  slučajeva smatraju teretom, a  otac odlučuje hoće li ostati u  familiji ili će ih odbaciti. O  ženinom položaju u rimskom  društvu, koji je ipak bolji od  onog grčkog, odnosno atenskog, svjedoči činjenica kako  nemaju vlastito ime. To je stoga jer nije bilo bitno tko je ona,  nego čija je. Naravno, i oavakav je patrijarhalni sustav  imao svoje regulative kojima  je društvo nastojalo kontrolirati ponašanje pater familiasa, kazala je profesorica Kurilić.
U 20 sati u središnjoj zgradi  Narodnog muzeja Zadar u organizaciji Odjela Muzej garada Zadra otvorena je izložba  „Maketa brodova Tankerske  plovidbe Zadar” na kojoj su  posjetitelji, a bilo ih je, uvjerili  smo se, mnoštvo, mogli pogledati 17 maketa brodova porinutih za Tankersku plovidbu  u razdoblju od 1960. do 2009.  godine. Autor je izložbe Branislav Jelinić, muzejski pedagog.
– Osnovna ideja Narodnog  muzeja Zadar bila je da se  izložbom maketa brodova na  neposredan i zora način prikaže razvojni put, uloga i  značaj Tankerske plovidbe Zadar, najjačeg brodara u Hrvatskoj i jednog od značajnijih  u svijetu. Izložene makete  primjer su dijela snažne i bogate flote koja od svog nastanka neprestano daje neprocijenjivi doprinos razvoju Zadra, zadarskog kraja i naše  hrvatske domovine. Htjeli smo  ove atraktivne makete brodova izvući iz službenih ureda čiji  ih djelatnici s ponosom čuvaju,  izložiti ih i pokazati javnosti.  Na jednom mjestu izložili smo  replike brodova koji gordo  plove svjetskim morima, pronose slavu našeg pomorstva i  postižu zavidne rezultate, kazala je o izložbi Renata Peroš,  a Branislav Jelenić je dodao:
– Izložbom maketa, vjernih  replika brodova, koji su brazdeći svjetskim morima stvarali  povijest, davali i daju neizmjeran doprinos našem razvoju, htjeli smo aktualizirati  priču o razvojnom putu,  značaju i utjecaju Tankerske  plovidbe Zadar(…) Za nju s  punim pravom možemo reći  da je inicijator i pokrovitelj  svih progresivnih stremljenja  na ovim našim prostorima te  istinski predstavnik i promotor Hrvatske države u svijetu.
Izložba maketa brodova  Tankerske plovidbe može se  pogledati do 28. veljače, a posebno će biti opet priređena u  ožujku povodom okupljanja  brodskih kapetana zemalja  Europske unije koje će se  održati u Zadru.
Zadnji program Narodnog  muzeja priređen posebno za  ovogodišnju Noć muzeja bio je  otvaranje izložbe namještaja  kojeg je dizajnirao popularni  hrvatski fotograf Stefan Lupino. Izložba je otvorena u  Gradskoj loži.
O tomu koliko je za Narodni  muzej ovo slavlje završilo uspješno najbolje i egzaktno govori brojka o 11.500 posjetitelja u jednoj noći, a slično je  zaključila i ravnateljica Peroš:
– Brojka od 11.500 posjteitelja, držim, dovoljno govori  sama za sebe. Vrlo sam zadovoljna i ponosna. Lijep je to  pokazatelj da je zadarski poluotok oživio i da nam je za to  potreban dobro osmišljen program. Ova, ali i slične uspješne  manifestacije poput Noći punog mjseca ili Mitre Zonate  govore koliko je potrebna dobra koordinacija svih ustanova  i pojedinaca da bi se oživjela  stara gradska jezgra. Pred Narodnim je muzejem godina ispunjena događajima, a slijedi  nam i obilježavanje 180.  obljetnice osnutka Muzeja kada ćemo se potruditi osmisliti i  organizirati posebno zanimljiv  program.
MAS – nadali smo se  ovolikom broju  posjetitelja
Najmoderniji zadarski muzej u svojoj drugoj Noći muzeja imao je i više nego dovoljno razloga za zadovoljstvo.  6 200 posjetitelja uživalo je u  dvije radionice, demo radionici puhanja stakla i izradi staklenog nakita na plameniku,  glazbi Gudačkog kvareteta  „Blagoje Bersa”, dvije veličanstvene izložbe te stalnom postavu Muzeja. Djelatnici zadarskog Muzeja stakla imali su  pune ruke posla čitavu večer  odgovarajući na pitanja brojnih posjetitelja. Osim djelatnika punom parom radila je i  muzejska suvenirnica u kojoj  su svi suveniri bili sniženi 20  posto. Jutro nakon Noći muzeja posjetili smo Muzej antičkog stakla koji je radio normalno kao da večer prije kroz  njega nisu prošle tisuće ljudi.  Ravnatelj Muzeja dr. sc. Ivo  Fadić dočekao nas je na svom  radnom mjestu. Odmah na  početku razgovora istaknuo je  kako nije iznenađen ovom  brojkom, a njegove optimistične prognoze predviđaju da  u budućnosti ne treba očekivati ništa manje.
– Pa jesmo, nadali smo se  ovolikom broju posjetitelja.  Ako se manifestacija i dalje  bude održavala to bi trebala  biti neka stalna brojka. Mislim  da je to za Zadar nekako optimalno, naravno uzevši u obzir i broj stanovnika, jer prošlu  godinu je Zadar bio negdje na  trećem mjestu u Hrvatskoj, što  je za broj njegovih stanovnika  odlično. To je jedna optimalna  brojka kojoj smo se nadali i  tim više što ove godine nije  bilo takvih vremenskih nepogoda kakvih je bilo prošle godine. Lani je bio doslovno prolom oblaka cijelu večer tako  da su ljudi u Muzej dolazili  mokri. Dok smo prolazili kroz  postav primjetili smo da se  doista radi o različitim uzrastima, doslovno od djece u kolicima pa do zrelih ljudi i starijih građana i da su to ljudi  različitih profila i struka  našega grada, jedno vrlo šaroliko društvo. Posebno nam je  drago što je u ovim kasnijim  satima, negdje od 22 sata,  došlo jako puno mladog svijeta koji bi možda inače jako  teško ušli u Muzej, bio je zadovoljan Fadić ističući kako je  Noć muzeja u svakom slučaju  ostvarila svoju svrhu. Naime s  muzejskom građom su se  upoznali mnogi koji inače izbjegavaju takve prostore i vidjeli su kako Muzej može biti i  zabavan te svima pristupačan.  Dr. Fadić usuđuje se nadati  kako će mnogi koji su posjetili  manifestaciju i po prvi puta se  upoznali sMuzejom nastaviti  dolaziti na izložbe i postave i  dalje.
– Ova manifestacija je svakako doprinijela popularizaciji i muzeja i muzejske djelatnosti, na kraju krajeva i umjetnosti kao takvoj. Nadam se  da će ti koji su nas posjetili,  ako su zadovoljni s viđenim i  doživljenim, pričati dalje i naprosto se stvara jedna navika  da muzej nije nešto u što se ne  treba i ne može ući, istaknuo je  Fadić.
Najzanimljivije posjetiteljima bile su ipak dvije radionice,  a osobito demo radionica  puhanja stakla. Iako su se najduže zaustavljali na tim mjestima Zadrani ipak nisu propustili priliku da se upoznaju  sa svakim kutkom ovog Muzeja. A mnogi su odlučili kako  je upravo savršena prilika za  nešto naučiti pa su vrijeme  provodili uz dokumentarni  film o povijesti i izradi stakla.
– Sigurno da su radionice  bile najzanimljivije, međutim  ja bih rekao da je ta gužva  upravo pred demo radionicom  jedan privid. Kad ljudi dođu  do nje onda zapnu i stanu  jedno petnaest minuta i tu  stalno imamo problem jer se  stvori čep na tom drugom katu. Međutim ljudi su obilazili i  ostale prostore i postave. Ipak  bez daljnjega da je ta demo  radionica nekako kruna svega  što nudimo, gdje ljudi na kraju, i nakon dokumentarnog filma i nakon viđenja stalnog  postava, uživo dožive ono što  inače vide kroz postav. Mnogi  su iznenađeni jer ne mogu  vjerovati da se iz tako žitke  mase može dobiti nešto. Iz te  demo radionice idu predmeti  u suvenirnicu i prema tome  ljudima je drago vidjeti da je to  nastalo upravo tu, da je jedinstveno, kaže Fadić koji je  bio zadovoljan i prometom u  suvenirnici. Iako je Muzej stakla na svoje suvenire stavio  popust od samo 20 posto, za  razliku od ostalih muzeja gdje  je popust bio 50 posto, prodaja  je išla iznenađujuće dobro.  Mnoge Zadranke nisu propustile priliku da kući odu s nekim  komadom staklenog predmeta kojeg su mogle kupiti povoljnije nego inače.
– Prodali smo iznenađujuće  puno. Uvijek kažem da su  žene dobri kupci, imamo bogat asortiman staklenog nakita, a prodaji je zasigurno  pomoglo i to što su posjetitelji  mogli vidjeti kako se nakit  izrađuje ručno na plameniku.  Inače Zadrani već znaju za nas  pa često ciljano dođu u suvenirnicu kupiti svojim bližnjima neki poklon, a drugima  koji za to nisu znali Noć muzeja je bila prilika da upoznaju  našu suvenirnicu, zadovoljan  je ravnatelj prodajom.
Iako do našega razgovora  Fadić nije stigao zaviriti u  Knjigu dojmova siguran je kako su dojmovi dobri kao i  uvijek. Naime mnogi su u Noći  muzeja, možda i prvoj posjeti  ovom Muzeju, svoje dojmove  odlučili zauvijek zabilježiti.
– Nisam još uspio jutros vidjeti kakve su komentare ostavljali posjetitelji, ali naravno  redovno gledam Knjigu dojmova jer ona nam je nekako  putokaz za dalje. Dojmovi su  uglavnom vrlo lijepi, imamo  cijeli niz lijepih pohvala, čak  od ljudi koji su izravno meritorni za muzejsku djelatnost  i za izlaganje tako da nas ta  knjiga dojmova potiče i na  neki način usmjerava da li smo  na pravom putu ili ne, objašnjava Fadić.
U Noći muzeja rodile su se i  neke zanimljive ideje tako da  bi građani uskoro mogli imati  priliku okušati se u nekim vrlo  starim i zanimljivim zanatima  kao što su puhanje stakla, fuzija ili izrada staklenog nakita.  O čemu se točno radi objasnio  nam je Fadić.
– Postoji jedna činjenica, a to  je da ljudi doslovno misle da je  staklo suvremeni proizvod.  Ono ima dugu povijest koja  započinje 3 000 prije Krista, a  ovo staklo koje mi imamo u  današnjem obliku datira od  oko 1500 g. prije Krista. To je  vrlo daleka povijest staklarstva. Iznenađeni su eto s tim  proizvodima koji su vrlo rano  nastali, interes je vrlo velik. Mi  smo i lani spominjali da bismo  organizirali neke tečajeve posebno zbog toga što sad osim  tog slobodnog puhanja stakla  koje u Hrvatskoj potpuno izumire imamo i druge tehnike  obrade stakla. Osim te tehnike  puhanja stakla, koju je vrlo  teško savladati u jednom  tečaju, u međuvremenu radimo i staklo u fuziji i izradu  staklenog nakita na plamenicima. Te dvije tehnike su znatno lakše i pristupačnije za širu  javnost tako da smo već i do  sad razmišljali o tome da napravimo neke tečajeve za  građanstvo, barem za one koji  pokažu interes, najavljuju iz  Muzeja. Sudeći po broju posjetitelja u Noći muzeja, ali i  broju umjetnika amatera u  našem gradu ovakva ideja vjerojatno bi naišla na veoma  plodno tlo.
Noć je završila bogatom nagradnom lutrijom. Djelile su  se kristalne čaše, stakleni tanjuri, figurice, stakleni nakit.  Lutriju je izvlačila zadarska  glumica Tamara Šoletić, a prisustvovao joj je veliki broj  građana. Na žalost nitko od  jedanaest dobitnika nije bio  prisutan u Muzeju baš u trenutku izvlačenja, ali svoje nagrade imaju priliku podići u  Muzeju uz predočenje dobitnog broja na karti.
– Lutrija je prošla u jednoj  vlo opuštenoj atmosferi, pod  vodstvom, rekao bih naše  muzejske prijateljice, Tamare  Šoletić. Dvorana je bila puna  ljudi koji su u ponoć bili u  ophodnji Muzeja ili onih koji  su se vratili u na izvlačenje.  Iako nijedan od dobitnih brojeva nije bio prisutan, evo već  cijelo jutro primamo pozive,  a nagradu je preuzela i gospođa koja je osvojila glavnu  nagradu, zadovoljan je Fadić  s drugom Noći muzeja u Muzeju antičkog stakla, a do  treće posao se nastavlja kao i  do sada, u pripremanju brojnih događanja za sve građane  i goste grada Zadra, koji će  nakon ove manifestacije nadamo se češće posjećivati  Muzej stakla.
Arheološki muzej –  izvanredni dojmovi
U Arheološkom muzeju su  prezadovoljni ovogodišnjom  Noći muzeja. Zaadovoljni su  ne samo s brojem posjeta, već  samim interesom posjetitelja  za događanja u ovom muzeju.
– Dojmovi su izvanredni,  imali smo oko 4500 posjeta,  bilo je jako puno ljudi, jako  puno upita. Pokazali smo jedan dio poslova koji prethodi  izlaganju predmeta u muzeju,  radnji koje se inače ne vide,  kazao nam je ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar, dr.  sc. Smiljan Gluščević. Ističe  kako su ljudi pokazali interes  za konzerviranje, rad na kompjuteru, a napose crtanje.
– Jako puno ljudi je pokazalo interes, naročito mlađe  populacije, a zanimljivo je bilo  vidjeti djecu koja su zastajala  kod suvenira, ali i kod kolegice  koja je crtala. Djeca bi sa strane crtala kao kolegica, naravno uz njene upute i korekcije,  kazao je Gluščević. Za razliku  od Muzeja antičkog stakla, koji je svojim posjetiteljima ponudio lutriju, u Arheološkom  su nagrađivani svaki 500-ti,  odnosno 1000-ti posjetitelj.
– Svakog 500-tog, odnosno  1000-tog posjetitelja smo nagradili s jednim suvenirom.  Sve smo to dokumentirali,  imamo njihova imena i prezimena, kao i fotografije, kazao nam je ravnatelj  Gluščević. Najveći broj posjetitelja Arheološki muzej je  posjetio od 20 do 21 sat, njih  1500.
 


Godišnjica MAS-a




Muzej antičkog stakla, nakon Noći muzeja nastavlja raditi punom parom i priprema se za brojna događanja koja će se u tom prostoru održati kroz narednu godinu. O čemu se radi otkrio nam je dr. Sc. Ivo Fadić.
– U planu imamo brojna događanja u Muzeju. Jedno od većih događanja bit će za našu godišnjicu Muzeja kada ćemo slaviti dvije godine postojanja u svibnju, a ugostit ćemo vrhunsku hrvatsku umjetnicu Ljerku Njerš koja je i europska  i svjetska keramičarka s puno priznanja i nagrada te izložbi u Hrvatskoj i u svijetu. Posljednjih nekoliko godina radi isključivo u staklu te ćemo te radove i predstaviti. U međuvremenu idemo s jednom našom izložbom u Austriju u gradić gdje postoji tvornica i Muzej stakla. Osim te naše gostujuće izložbe ovdje ćemo u travnju organizirati Kongres resstauratora i konzervatora Hrvatske sa izložbom njihovih postera. Prije toga imat ćemo jednu malu izložbu profesora likovne umjetnosti iz Škole primjenjenih umjetnosti i dizajna u Zadru. Pripremamo izložbu Dražena Trogrlića koji isto tako radi staklene skulpture, a u planu imamo i radionicu s Antonom Vrlićem na jesen. Postoji mogućnost da će u našem prostoru gostovati i Plavi salon. U kolovozu ćemo ugostiti jednu sjajnu austrijsku umjetnicu koja slika na staklu, a to su samo neki od događaja pred nama, najavio je Fadić čitav niz izložbi, radionica i raznih događanja koja nas očekuju u Muzeju kroz godinu.


 


Arheološki gostuje u Dubrovniku


Ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar zajedno sa svojim kolegama u ponedjeljak ujutro uputio se u Dubrovnik.
– Dobili smo poziv dubrovačkog Arheološkog muzeja da gostujemo s našom izložbom o medicini koju smo priredili prošle godine za Noć muzeja, kazao nam je ravnatelj Gluščević.