Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Promatranje ptica je najbrže rastuća turistička ponuda

Autor: Irena Jurjević

31.01.2013. 23:00
Promatranje ptica je najbrže rastuća turistička ponuda

Foto: Zvonko KUCELIN



Močvarna područja filtriraju vodu, sprečavaju eroziju tla sa svojim biljem i korijenjem, zadržavaju hranjive tvari i sedimente i dom su za 40 posto biljaka i životinja svrstavajući se tako među najbogatije eko sustave


Jučer je u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar u sklopu predstavljanja novog projekta Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole Zadar
“Cvrkutava šetnja malim močvarnim staništima otoka Paga” predstavljeno dvadeset fotografija podijeljeno po tematskim cjelinama. U projektu je sudjelovalo jedanaest učenika, a fotografije je uslikao jedan od njih, Vito Hordov.
– Pag je poznat po siru, čipki, plaži Zrće, ali i po pticama koje tamo obitavaju. Naime, Veliko, Malo i Kolansko blato tri su zaštićena ornitološka područja na otoku Pagu, a danas je promatranje ptica najbrže rastuća turistička ponuda, poručili su učenici te škole čiji projekt se sastojao od obilaska močvarnih područja otoka Paga kako bi se javnosti pokazala zaštićena prirodna baština, a time i promovirala u turističke svrhe.
Novi turistički sadržaji
– Već nekoliko godina mladim ljudima želimo približiti  stvari koje su blizu, a ne znaju za njih. Neke od njih su močvarna staništa zbog kojih smo se odlučili obići otok Pag, pojasnila je ravnateljica Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole Jadranka Brkić Vejmelka, otkrivajući kako je njihova škola koja već duži niz godina ima status međunarodne eko škole sudjelovala u različitim eko projektima poput onog u kojem su mjerili potrošnju električne energije u svojoj školi, ali i prikupljali začinsko bilje. Ovogodišnji projet pod nazivom “Cvrkutava šetnja malim močvarnim staništima otoka Paga” napravili su u suradnji s ustanovom Natura Jadera čiji ravnatelj Mirko Đinđić je poručio kako je sada u svijetu prisutan trend ponude novih turističkih sadržaja, pa tako i onih koji obuhvaćaju močvarna staništa:
– Mi imamo prekrasne lokalitete, kako one na Pagu, tako i u Ninu, pojasnio je.
Stručna suradnica u Naturi Jaderi Morana Bačić kazala je pak nešto više o samom značenju močvarnih staništa uz koja se zbog prošlih asocijacija najčešće vezuju uz pridjeve – blatno, prljavo, loše. No, močvare imaju puno pozitivnih obilježja, napomenula je:
Močvare spadaju među najbogatije eko sustave
– One služe kao rezervoari vode, imaju funkciju spužve, pa tako sprječavaju da okolna područja poplave, dok za vrijeme suša vraćaju tu vodu u vodotoke. Također, močvarna područja filtriraju vodu, sprečavaju eroziju tla sa svojim biljem i korijenjem, zadržavaju hranjive tvari i sedimente i dom su za 40 posto biljaka i životinja svrstavajući se tako među najbogatije eko sustave. Ipak, usprkos svim benefitima, močvare su danas ugrožene isušivanjem i meliorivanjem obradivih površina, regulacijom vodotoka, intenzivnim povećanjem potrošnje vode, kao i onečišćivanjem, istaknula je Bačić.
Upravo zato da bi što veća populacija ljudi doznala za vrijednosti močvarnih područja 1997. godine donesena je Konvencija o vlažnim staništima, a pripomenimo i to kako Hrvatska, od osamdesetak uvrštenih močvarnih područja u svijetu, ima četiri, a uskoro dobiva i peto – Vransko jezero.