IZVRSTAN ODAZIV Arheologija i povijest u suvremenom, online ruhu

Održana je prva digitalna Noć muzeja za koju je Arheološki muzej Zadar pripremio različite sadržaje te prilagodio postojeće novom načinu komunikacije. Tako su posjetitelji pobliže upoznavali kulturnu baštinu pomoću Facebook i You Tube stranice Muzeja.
Igrom do znanja složili su prvu digitalnu 3D slagalicu, digitalnu repliku drvene didaktičke igračke, a riječ je o maketi crkve sv. Donata, simbola Zadra.
Itekako aktualno i zanimljivo bilo je slušati o bolestima zbog kojih se mijenjao svijet, odnosno o epidemijama i pandemijama kroz povijest. Dr. sc. Kornelija A. Giunio, muzejska savjetnica, tumačila je značenje riječi »epidemija« i »pandemija« te koračala kroz prošlost s posebnim naglaskom na bolesti koje su je oblikovale.

Komunikacija na daljinu
– Prema zadnjim podacima, zaraženo je skoro sto milijuna ljudi. To me potaknulo da ispričavam ovu priču o bolestima koje su mijenjale povijest, o epidemijama i pandemijama. Smatra se kako su zarazne bolesti napredovale početkom sjedilačkog načina života, započela je zanimljivu priču istaknuvši motivaciju.
Kustos Vladimir Kusik je, koristeći nalaze novca, ali i druge arheološke nalaze iz Nina te povijesne izvore, obradio teme iz razdoblja antike i ranog srednjeg vijeka, povezane s događanjima koja su obilježila 2020. godinu: komunikacijom na daljinu, zdravljem i potresima. Služeči se arheologijom i poviješću protumačio je iskustva iz prošlosti koja mogu pomoći u suočavanju s istim izazovima koji su dijelovi današnjice.
– U prošlosti, svijetu bez moderne tehnologije i elektoničkih načina komunikacije, bilo je vrlo teško prenijeti informaciju velikom broju ljudi preko širokog geografskog područja. Vrlo efikasan način komunikacije i moćan medij bile su kovanice, novac koji je uvelike nadilazio svoju glavnu, ekonomsku funkciju, ukazao je Kusik na sva »lica i naličja«, odnosno uloge kovanica.
Uz dozu stvaralačke slobode, ali s uporištem u činjenicama, komparacijama i kemijskim analizama, pomoću multimedijske prezentacije Vedran Kundić i Jelena Vekić Bašić vratili su srednjovjekovni ciborij prokonzula Grgura u njegovo izvorno stanje.

Stručno vodstvo prof. dr. sc. Pavuše Vežića
Tea Katunarić Kirjakov, Eduard Visković i Dušanka Romanović prikazali su 3D model podvodnih lokaliteta koji omogućuje vjeran prikaz stvarnog svijeta pod morem te njihovu primjenu u edukacijske svrhe. Ovom su prilikom prezentirali rimski brodolom iz 1. st. pr. Krista pored Šćedra, a više ovakvih rekonstrukcija posjetitelji mogu pogledati u okviru gostujuće izložbe »Podvodna arheološka baština otoka Hvara: razvoj i recentna istraživanja«
Potom se virtualno razgledala crkva sv. Donata uz stručno vodstvo prof. dr. sc. Pavuše Vežića koji je ispričao mnoge zanimljivosti i o crkvi i o biskupu Donatu, a riječ je o snimci iz 2019. godine.
Budući da muze nisu nikada napustile muzej, pisane su brojne priče i pjesme s ciljem da iznova udahnu život predmetima koje muze/ji/ čuvaju. »Priče iz muzeja« započeli su u suradnji s akademikom Lukom Paljetkom koji je kazivao Elegiju za kamenu nimfu usnulu na rimskom Forumu u Zadru.
Tijekom čitavog programa Odjel za marketing i odnose s javnošću organizirao je nagradnu igru. Naime, valjalo je pažljivo slušati priče jer su se u njima se skrivali odgovori na postavljena pitanja. Odaziv je bio izvrstan.
– Arheološki muzej Zadar zahvaljuje gostima, Nevenu Maziću, Vedranu Kundiću, Tei Katunarić Kirjakov, Eduardu Viskoviću, Pavuši Vežiću i Luki Paljetku, koji su večeras s nama sudjelovali u programu prve digitalne Noći muzeja. Zahvaljujemo i vama, dragi prijatelji, na zanimanju. Do nekih novih priča, lijep pozdrav iz AMZd, poručili su za kraj.