PRIČE I CRTICE O VINU Grad Zadar je dužan spasiti i slaviti grožđe i vino Zadarku!

Postoji vinsko grožđe zvano Zadarka i – izumire! Nađe ga se u starim vinogradima uokolo Zadra od Privlake i Nina, gdje ga zovu Terin,obalom do Ravnih kotara. U Privlaci, s nešto preživjelih vinograda, kažu da je kupažama od plavine davalo boju i aromu.

Odnos Zadra prema vinu i sirotoj vinskoj imenjakinji
Grožđe je imenjak Zadra. Isti grad ima i Sveučilište koje pravi vino sa vlastitih nasada. Ima i Turističku zajednicu. Ne pitamo se posvećuje li Zadar dovoljnu pažnju županiji kojoj je centar, u eno gastro i turističkoj ponudi. Ovo nije stvar odnosa prema prirodnom okruženju, iz kojeg je većina Zadrana, već prema samom sebi.
Logično je očekivati, da Zadar spasi lozu Zadarku, posaditi vinograd, i raditi vino koje će protokolarno poklanjati i servirati u službenim prilikama! Ili bi to možda trebali Benkovčani, ili Splićani?
Neuobičajeno kategorički istupam jer je krajnje vrijeme, dok se sorta još može spasiti i umnožiti. Sramota je da jedan ne bijedan grad, koji ima vino/grožđe svoga imena, dopušta da izumire, a da časti goste graševinama, plavcima, malvazijama… Loza, zadarska sirota, izumire na sramotu: 3.000 godina starog grada, pred kojim su nađeni najstariji tragovi vinogradarsko vinske kulture na hrvatskim prostorima (Podvršje, grob star 3.800 godina; Batović, Kukoć); čiji su vijećnici stoljećima vodili rat sa gazdama iz Venecije, protiv uvoza vina, a za prodaju domaćeg; iz kojeg je Marmont slao vino Napoleonu; preko kojeg je u drugoj polovici 19. st., nakon pojave filoksere u Europi, a dok nije došla i ovdje, vino izvoženo i u Francusku,..
Podsjećamo da je ovaj grad dozvolio da mu nestane i trag vinarije, izgrađene 50-tih godina 20. stoljeća kao vrlo moderna i s velikim ambcijama,… Iako joj je najistaknutiji političar ovog kraja posljednjih desetljeća, prije političke karijere, bio na čelu.

Jad od spoznaje struke o Zadarki
Jad je i sama činjenica da vam o Zadarki i vinski vrhunski znalci najčešće znaju, kažu i pišu ovo:
Zadarka crna
vinska sorta (novim Pravilnikom NN 172/04. preporučeni je kultivar u podregiji Sjeverna Dalmacija) velike je i redovite rodnosti, ali osrednje kvalitete. Vjerojatno je i to razlog da se prerađuje zajedno s ostalim sortama kraja u kojem se uzgaja.

Što pište u »Zelenoj knjizi…«
U kapitalnom djelu »Zelena knjiga: Hrvatske izvorne sorte vinove loze; Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 2015. niza autora, predvođenih Edijem Maletićem, Jasminkom Karoglan Kontić, Ivanom Pejićem,… stoji:
Zadarka
Sinonimi: Gregovo sjeme, Gustopupica tvrda
Homonimi: nisu poznati
Kategorija ugroženosti: EN, ugrožena
Podrijetlo sorte i povijest uzgoja: Zadarka crna smatra se autohtonom sortom sjeverne Dalmacije. Zadarka je bila jedna od sorata koje su bile izložene na prvoj dalmatinskoj gospodarsko-obrtničkoj izložbi u Skradinu (Gospodarski list, 1875). Bulić (1949) je navodi kao sortu koja se sporadično uzgaja na području Ravnih kotara, Preka, Nina, Drniša i Šibenika.
Rasprostranjenost: Zadarka crna slabo je rasprostranjena sorta koja se danas sporadično nalazi na području sjeverne Dalmacije. Uzgaja se na 0,29 ha površine u Republici Hrvatskoj (APPRRR, 2013).
Fenološke karakteristike: Kasno počinje s vegetacijom, a dozrijeva u III. razdoblju.
Bujnost: Vrlo je bujna sorta.
Osjetljivost prema biotskim i abiotskim čimbenicima: Sorta nije naročito osjetljiva na gljivične bolesti.
Rodnost: Rodi redovito, pa i obilno.
Kakvoća: Ova sorta nakuplja srednji sadržaj šećera u grožđu i ima osrednju razinu ukupne kiselosti.
Praktična iskustva i gospodarska važnost: Budući da je sorta vrlo slabo rasprostranjena i nalazi se u rijetkim nasadima, ne zna se dovoljno o njezinim proizvodnim karakteristikama, niti enološkoj vrijednosti. Ipak, neka preliminarna ampelografska istraživanja pokazuju da bi Zadarka bila pogodna za kupažiranje s drugim crnim sortama budući da se odlikuje višim sadržajem antocijanina i nekih drugih polifenolnih spojeva.
Populacija: Zadarka je danas vrlo rijetka sorta male populacije. Trend populacije je opadajući.
Ugroženost i mjere zaštite: Sorta se smatra ugroženom zbog male populacije i vrlo ograničenog uzgojnog prostora. Njezine primke čuvaju se u Kolekciji autohtonih sorata vinove loze u Zagrebu kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Potrebno je potaknuti proizvodnju sadnica i razmnožavanje ove sorte jer bi Zadarka s nekim svojim pozitivnim značajkama mogla podići kvalitetu lokalnih vina.

Prvi korak
Sadnjom kolekcijskog nasada 30-ak autohtonih sorata vinove loze na Poljoprivrednom dobru Sveučilišta u Zadru na Baštici, suradnjom Sveučilišta u Zadru i Agronomskog fakulteta u Zagrebu, predvođenom prof. dr. Edijem Maletićem, koji je u više navrata radio istraživanja, naručena od Zadarske županije, o autohtonim sortama ovog kraja, napravljen je prvi (pred)korak. Naime među posađenima je i Zadarka.
 

Što je rekao Stjepan Bulić
Stjepan Bulić,otac hrvatske ampelografija, za enologa je školovan u Južnom Tirolu u čuvenoj agronomskoj školi St. Michael-Eppan gdje maturira 1887.. Zahvaljujući Turističkoj zajednici Zadarske županije imali smo joj priliku posjetiti vinariju, osnovanu 1904. kao zadružna vinarija. Car Franjo Josip uplatio je prvi udjel, i bio zadrugar. Kao zadružna vinarija radi i sad (vrhunska vina), za razliku od naših zadruga koje smo, kao »socijalističke izmišljotine«, potaracali. Bulić je najpoznatiji po jedinstvenom djelu «Dalmatinska ampelografija», knjizi o dalmatinskim vinskim sortama. Na tom je radio od 1887. do 1925. kada je pripremio za tisak, a umro je u Splitu, 1937., da nije dočekao izdanje. Doživjela je samo jedno izdanje «Poljoprivrednog naklanog zavoda» iz Zagreba 1949. godine. U njoj je i Zadarka, a Bulić je navodi kao sortu – koja se sporadično uzgajala na području Ravnih Kotara, Preka, Nina, Drniša i Šibenika.