Poljoprivreda gubi 220 milijuna dolara

U zemlje CEFTA-e Hrvatska izvozi 45 posto svih poljoprivrednih proizvoda, pri čemu je najvažnije tržište BiH s 33 posto tog izvoza

Početkom primjene novog carinskog režima ulaskom u EU, hrvatskoj poljoprivredi prijeti da već u prvoj godini izgubi izvoz u zemlje CEFTA-e vrijedan oko 220 milijuna dolara.
– Kod poljoprivrede su već u prvoj godini evidentni očekivani gubici od oko 220 milijuna dolara. Na području BiH koje je jedno od naših najvažnijih tržišta na koje Hrvatska izvozi 33 posto poljoprivrednih proizvoda, prijeti gubitak od oko 100 milijuna eura, odnosno 143 milijuna dolara izvoza, rekao je jučer Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) na predstavljanju komorinog “Vodiča kroz promjene u vanjskoj trgovini nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji”.
Povećanje carina
Slobodno trgovanje poljoprivrednim proizvodima sa zemljama CEFTA-e, upozorili su u HGK, prvi je udarac koji će domaća privreda pretrpjeti ulaskom u EU. U zemlje CEFTA-e, naime, Hrvatska izvozi 45 posto svih poljoprivrednih proizvoda, a ukupan izvoz u te zemlje iznosi gotovo petinu cjelokupnog izvoza. Pritom su EU i preostale članice CEFTA-e prilično liberalno dogovorile trgovinu industrijskim proizvodima, pa za tu gospodarsku granu nema veće opasnosti. Kako je upozorio Vidošević, poljoprivredi osim povišenja carina na izvoz u CEFTA-u, prijeti i opasnost od uvoza iz tih zemalja, osobito iz Srbije gdje je poljoprivreda prilično konkurentna. No, tu opasnost HGK ne može kvantificirati, za razliku od opasnosti od gubitka već postojećeg izvoza.
– Prijeti povećanje carina za pojedine mliječne i mesne proizvode, za dio konditorske industrije i osobito za cigarete. BiH nam je najznačajnije tržište pa zato tu očekujemo i najveće probleme, rekla je Ružica Gelo iz HGK.
Godišnje kvote
No, postoji lijek i za trgovinske probleme nastale zbog pristupa EU. Riječ je o promjenama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje EU ima s većinom članica CEFTA-e. Na slične je promjene SSP-a pristajala i Hrvatska, prilikom posljednja dva kruga proširenja. HGK je već pokrenula inicijativu prema komorama u BiH i Europi ne bi li ubrzala izmjene SSP-a, a očekuje se da bi članice CEFTA-e, prvenstveno BiH, mogle pristati na godišnje kvote slobodnog izvoza u visini od prosjeka trogodišnjeg izvoza za pojedini proizvod.

Vidošević: BiH i Hrvatska moraju ostati jedinstven ekonomski prostor

– Nama u HGK, i ne samo nama, nego i Vladi, iznimno je važno da uvjerimo Bruxelles da se reguliraju novi odnosi Bruxellesa i Sarajeva, jer je BiH od iznimnog značaja za Hrvatsku. Ako Europa želi sačuvati stabilnost, onda je važno sačuvati odnose Hrvatske i BiH. Obrana jedinstvenog ekonomskog prostora mora biti zadatak gospodarstvenika s obje strane, a osim toga, naša je velika želja da BiH što prije postane članicom EU, rekao je Vidošević.