Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Bez mina tek 2019. godine

Autor: Vanja Mirčeta

31.03.2010. 22:00
Bez mina tek 2019. godine

Foto: Zvonko KUCELIN



Hrvatska je jedna od 24 zemlje koje ne mogu slobodno raspolagati svojim prostorom. Naime, u 2010. godinu Hrvatska je ušla s 887 kvadratnih kilometara minski sumnjivih površina u 12 županija i 104 grada i općina. Na tom prostoru, odnosno u minskom okruženju živi petina stanovništva RH. Zadarska županija zauzima 7,2 posto ili 64 kvadratnih kilometara minski sumnjivog prostora, istaknula je na jučer održanoj konferenciji za novinare povodom Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju koji se obilježava 4. travnja, dopredsjednica Zajednice žena HDZ-a «Katarina Zrinski» Zadarske županije i saborska zastupnica, Nevenka Marinović.
Hrvatska bi u cijelosti trebala biti razminirana do 2019. godine, s tim da bi sve poljoprivredne površine trebale biti razminirane do 2014. godine. Na bazi prošlogodišnjih cijena, za razminiranje Hrvatske trebat će još 4,5 milijardi kuna.
Do ove godine u razminiranje je uloženo 3,1 milijarda kuna, od čega je iz državnog proračuna izdvojeno 56 posto novca. Uzme li se u obzir i novac što su ga za razminiranje osigurale hrvatske tvrtke, udio hrvatskog novca u ukupnom razminiranju iznosi 86 posto.
– Zajednica žena HDZ-a «Katarina Zrinski» Zadarske županije u sklopu svog djelovanja obilježila je Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju, koji spada na 4. travnja. Prošli mjesec smo se uključili u akciju koju je organizirala Općina Poličnik, Zadarska županija i Grad Zadar, Požeško-Slavonska županija i Županijski odbor HDZ-a Požeško-Slavonske županije, u sklopu koje smo posjetili obitelj posljednje stradale žrtve mina na našem području, pirotehničara Renata Polića Strinića, oca četvero djece, čijoj obitelji smo predali jednu prikupljenu donaciju. Kao 57 žrtva stradalih pirotehničara, on je i 100 žrtva smrtno stradalih na području Zadarske županije. Ova akcija je bila uvod u obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju. Želimo ukazati da problem postoji i nakon 15 godina od završetka Domovinskog rata te još uvijek stradavaju i civili i pirotehničari što govori da minska područja još uvijek predstavljaju sigurnosni, sociološki, psihološki, ali i razvojni problem na području naše županije, ali i u cijeloj RH. Još uvijek 15 gradova i općina u našoj županiji zagađeno je minama. Povod ovoj konferenciji je i činjenica da na području Zadarske županije, prema podacima HCR-a, još uvijek ima 64 km četvorna minski sumnjivog prostora te prema njihovim procjenama na tom prostoru se nalazi nešto manje od 5 tisuća komada vrlo opasnog oružja, istaknula je Marinović.
Minsko sumnjivi prostor na području naše županije obilježen je sa više od 1600 oznaka minske opasnosti. Iako broj stradavanja i žrtava od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava opada iz godine u godinu još uvijek se ukazuje potreba rada na tom problemu. Zadarska županija je županija sa najvećim brojem minskih incidenata te županija sa najviše stradalih od mina.
– Na području Zadarske županije u razdoblju od 1991. do 2010. godine u 191 minskom incidentu stradalo je 285 osoba, od čega njih 100 sa smrtnim posljedicama, 157 osoba završilo je sa teškim ozljedama, a 27 sa lakšim tjelesnim ozljedama. Na žalost, u ovoj nepopularnoj evidenciji sudjeluju i djeca u dobi do 18 godina od kojih je u minskim incidentima stradalo njih sedmero, od toga je njih 3 teško ozlijeđeno dok su 4 prošli sa lakšim tjelesnim ozljedama. Pirotehničari su stradali u 23 nesreće, i to njih 35 od čega ih je 10 imalo smrtne posljedice. Jedinice lokalne samouprave sa najviše stradalih su Benkovac, Zemunik Donji, Posedarje, Stankovci, Škabrnja, Poličnik, Zadar, itd. Sve analize pokazuju da ljude i dalje treba podsjećati na ovu opasnost, kazala je Marinović.
– S obzirom na nadolazeću turističku sezonu želim istaknuti da su turističke destinacije i komunikacije koje vode do tih destinacija čiste od mina. Ono što nije čisto, prema pravilima struke označeno je sa preko 1600 tabli koje ukazuju na minsku opasnost, istaknula je Marinović još jednom upozoravajući sve ljude da ne ulaze na minsko sumnjiva područja, da se poštuju oznake koje upozoravaju na opasnost od mina te da se iste ne uklanjaju, što je čest problem u županiji čime se dovode u opasnost životi mnogih ljudi te je naglasila i da se razminiranje prepusti stručnjacima.
Ana Lovrin, saborska zastupnica i predsjednica Zajednice žena HDZ-a na konferenciji je najavila i skorašnji ustroj jedinstvenog registra stradalih od mina na razini Hrvastske, u koji bi ušlo preko 3 tisuće ljudi za koje se zna da su stradali od minsko-eksplozivnih sredstava.


 PROBLEM S OTUĐIVANJEM TABLI


Predstojnik Ureda HCR-a Josip Čerina predstavio je projekt obilježavanja minski sumnjivog prostora:
-Projekt buduće poslovne zone Ripište u Općini Bibinje završen je 19. veljače ove godine. U narednom razdoblju će se šire područje te zone razminirati, odnosno očistiti od zagađenja minama. Prva faza je bila razminiranje te buduće poslovne zone koja je trajala nešto više od dva mjeseca, a pročišćeno je više od 207 tisuća četvornih metara. Na taj posao utrošeno je 2, 2 milijuna kuna bez PDV-a. Druga faza s kojom će se započeti u jesen ove godine biti će razminiranje prostora u funkciji redukcije istočno od poslovne zone u smjeru civilne Zračne luke, te treća faza koja je u funkciji redukcije zapadno od poslovne zone. Tada bi se ta zona proglasila sigurnom. Veliki problem u našoj županiji predstavlja otuđivanje tabli koje upozoravaju na minsku opasnost, od 1600 postavljenih u prošloj godini otuđeno je 421 tabla, znači oko 20 posto ukupno postavljenih. U istoj godini postavili smo dodatne 422 table sa ciljem bolje građanske sigurnosti. Sada je u tijeku proljetna akcija reobilježavanja putnih pravaca, turističkih putova, mogućih miniranih područja, prilaza stanovništva i putnika namjernika, a u nastavku godine ćemo obići sve pozicije gdje su table postavljene na terenu.