Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Nemjerljiv je Gracinov doprinos autentičnosti Glazbenih večeri

01.05.2021. 11:30


Veliki zadarski pisac, prevoditelj te promicatelj kulture, Juraj Gracin napustio nas je prije tri dana, a Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport u Gradu Zadru i predsjednica Vijeća Glazbenih večeri u Sv. Donatu, tim je povodom podsjetila na ulogu koju je gospodin Gracin imao na Glazbenim večerima u sv. Donatu uime Vijeća Glazbenih večeri u Sv. Donatu.
Naime, Juraj Gracin bio je tajnik i član Upravnog odbora, član i rukovoditelj Programskog odbora, Umjetničkog savjeta te zatim i umjetnički ravnatelj Večeri. U radu Večeri sudjelovao je čak devetnaest uzastopnih godina.


Svojevrstan pokret
Bio je strastveni zagovornik i promicatelj rane glazbe unutar programa, kako je on naziva, glazbene priredbe, tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
– Ono što se na Večerima događalo sedamdesetih i osamdesetih godina mene je još zaintrigiralo kao studenticu muzikologije. Naši profesori su nas s divljenjem učili o tome što se na Festivalu tada događalo. Zbornik radova koji je izašao 1983. u izdanju Muzičkih večeri u Donatu, MIC – A I Koncertne direkcije Zagreb, a među autorima od Zadrana su Juraj Gracin, Marijan Grgić i Pavuša Vežić, bio je obvezna ispitna literatura, prisjeća se Bušić i dodaje da su govorili su o tome kao o kakvom pokretu, a što je u neku ruku i bio.
Uz podršku brojnih hrvatskih muzikologa, glazbenih urednika i skladatelja, Lovre Županovića, Branka Polića, Erike Krpan, Jagode Martinčević, Seadete Midžić, Milka Kelemena i drugih, koji su Gracinu, ali i povjesničaru umjetnosti i medievistu Marijanu Grgiću, dali svesrdnu podršku, započeli su koncerti koji su Večeri učinile prepoznatljivima na europskoj festivalskoj mapi.
Kako ističe Bušić, taj je korak osigurao dolazak izuzetnih ansambala za ranu glazbu poput Pro Cantione Antiqua, The Early Music Consort of London, Joculatores upsalensis, ansambla Renesans, The Preatorius Consort, Landini Consort, Perceval i brojnih drugih te isto tako i nastupe brojnih domaćih ansambala zaluđenih idejom autentične izvedbe rane glazbe, kao što su Syntagma musicum ili pak Igor Pomykalo.


Hrabrost i vještina
– Trebalo je puno stručnog znanja, ali i hrabrosti i vještine da se unutar jednog tradicionalnog festivala koji se s jedne strane donosio dašak Europe u Zadar, a s druge njegovao vlastiti ansambl (Zadarski komorni orkestar), implementira ta nova ideja koja proizlazi iz tako davne povijesti Zadra, poglavito s područja sakralne glazbe (srednji vijek), a zatim i one svjetovne (renesansa). Od kada sam još 2001. godine kao studentica počela volontirati, a kroz koju godinu i raditi na Glazbenim večerima u sv. Donatu, koristila sam svaku priliku da na potrebu povratka rane glazbe kao integralnog dijela Večeri ukažem, na ovaj ili onaj način. Kao producentica producirala sam cijeli niz koncerata rane glazbe u posljednjih dvadeset godina, no smatrala sam da ona zaslužuje više i da se koncepcija večeri, upravo onakva kakva je bila tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina, mora ponovno vratiti, naglasila je Bušić.
Najljepši rezultat entuzijazma bilo je osnivanje Zadarskih madrigalsita, ansambla koji je uz gostujuće ansamble, izuzetno uspješno i iznutra gradio taj specifični zadarski glazbeni identitet. U vrijeme njegova rada osnovan je Urbofest, potprogram Večeri koji je ranu glazbu doveo na gradske ulice i trgove.




Zaseban i cjelovit blok
– Osobito me čini tužnom činjenica da dr. Gracin nije doživio 61. Glazbene večeri u Sv. Donatu, izdanje u kojemu se na Večeri ponovno vraća rana glazba. Ona je, naime, bila prisutna i svih godina nakon prestanka njegovog angažmana na Večerima, no na fragmentaran način. Godine 2019. novim je Pravilnikom Večeri koji je donijelo Vijeće GVD jasno naznačeno da se program njeguje na dvije programske odrednice: komornu glazbu s posebnim naglaskom na rad Zadarskog komornog orkestra i ranu, to jest srednjovjekovnu i renesansnu glazbu s posebnim naglaskom na lokalnu, nacionalnu i međunarodnu baštinu istog područja, emotivno je rekla Bušić.
Dakle, angažmanom muzikologinje Katarine Livljanić, Zadranke sa stalnom adresom u Baselu, profesorice pri Scholi Cantorum Basiliensis, jednom od najznačajnijih studija rane glazbe u svijetu (a koja možda ne bi bila tako očarana ranom glazbom da je nije imala priliku slušati na Glazbenim večerima u Sv. Donatu, baš u vrijeme kada je na njima radio Juraj Gracin), postignut je dogovor Vijeća Večeri o nužnosti povratka rane glazbe kao zasebnog i cjelovitog bloka događanja.
– U ulozi predsjednice Vijeća koju obnašam sada već dvije godine, predložila sam izmjene Pravilnika i uvođenje nove programske koncepcije koja funkcionira na dvije razine – donosi programe komorne i simfonijske glazbe s naglaskom na rad Zadarskog komornog orkestra i ranu, to jest srednjovjekovnu i renesansnu glazbu, kako onu lokalnog, tako i nacionalnog, ali i međunarodnog predznaka, kazala je Bušić.


Spoj glazbe i arhitekture
Nastavila je da su sakralni prostori u kojima se Večeri odvijaju zapravo za izvedbe rane glazbe, idealni – to su ti autentični prostori u kojima se ta glazba uistinu i izvodila. Zato je i akustika tih prostora upravo za tu glazbu najidealnija. To je i razlog što su Večeri oduvijek bile i bit će idealan spoj glazbe i arhitekture.
– Jer, naprosto nije isto slušati Juditu Katarine Livljanić u crkvi sv. Donata ili nekoj koncertnoj dvorani, oprimjerila je Bušić.
Ove godine u čast dr. Gracinu, na Večerima će, ukoliko epidemiološka situacija dopusti, odzvanjati zvuci izuzetnih europskih ansambala za ranu glazbu, o ranoj glazbi će se pričati i debatirati, a uz muzikološko vodstvo otvorit će se i neke od zadarskih riznica rane glazbe.
– Korak koji ćemo napraviti ovoga ljeta, ako dopusti epidemiološka situacija, budući sa smo s programom rane glazbe trebali započeti prošle godine, no zbog termina u lipnju, sve je odgođeno zbog nemogućnosti dolaska umjetnika, doživljavam kao malu pobjedu nakon toliko godina ukazivanja na tu potrebu, priznala je Bušić.


Jasan smjer i cilj
Osim toga, neizmjerno je veseli činjenica da će taj program kreirati Zadranka Katarina Livljanić, umjetnica i muzikologinja prepoznata na svjetskim pozornicama, koja je izrasla upravo na Večerima slušajući programe koji su zahvaljujući profesoru Gracinu, ali i drugim entuzijastima i stručnjacima poput Miljenka Grgića, tada bili na programu, a koju su uime Vijeća GVD pozvali na suradnju na što je ona tako srčano i spremno pristala.
– Paralelno s tim, Zadarski komorni orkestar vodi maestro Ivan Repušić, još jedan Zadranin čija se karijera tako uspješno razvija na pozornicama diljem Europe i svijeta i koji nam na Večerima još od 2005. godine naovamo priušćuje nezaboravne koncerte s izuzetnim solistima. Uz sve navedeno, umjetnički ravnatelj Jurica Šoša svojim odabirom gostujućih umjetnika trudi se dovesti u Zadar probrane soliste, ansamble, orkestre. Stoga su Glazbene večeri u Sv. Donatu danas, držim čvrsto, festival koji ima jasan smjer, jasan cilj i u vremenu koje ne trpi uopćenu kulturu, koja se nerijetko opravdava rečenicom "za svakog po nešto", Glazbene večeri u Sv. Donatu grade svoj program najautentičnije moguće, zaključila je Bušić.