Kapitalno djelo za razumijevanje zadarske prošlosti

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Jedinstveni rad Serđa Dokoze i Mladena Andreisa
Tko je imao više, gradio je više, a to su bili plemići. Oni su ulagali, gradili, vodili politiku grada, svojim financijama. I bili su načelu svih desetak pobuna koje je Zadar vodio protiv Venecije. Dakle, zadarsko plemstvo je oblikovalo ovaj grad, a dosad se o njemu malo znalo, rekao je Dokoza
Vedran SITNICA
Predstavljanje knjige Zadarsko plemstvo u srednjemu vijeku (rodoslovlja) u Gradskoj loži: Mladen Ančić, Damir Karbić i Serđo Dokoza

Zadarsko plemstvo u srednjem vijeku (rodoslovlja) autora Serđa Dokoze i pokojnog Mladena Andreisa, kapitalno je djelo za razumijevanje zadarske prošlosti u srednjem vijeku koje, za razdoblje 13. i 14. stoljeća, okuplja 130 rodova s ukupno 1.700 zadarskih plemića i plemkinja koji su gradili i razvijali ovaj grad u njegovo zlatno doba. Sukus je to predstavljanja knjige održanog u Gradskoj loži prošli tjedan. Knjigu su predstavili recenzenti, dr.sc. Damir Karbić i prof.dr.sc. Mladen Ančić te jedan od autora prof.dr.sc. Serđo Dokoza, a program je moderirao doc.dr.sc. Antun Nekić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru. Drugi autor, dr.sc. Mladen Andreis je, nažalost, preminuo u kolovozu 2015. i nije dočekao završetak knjige ni njeno predstavljanje.
- Knjiga je plod dugogodišnjeg rada i predstavlja kamen temeljac za sve one koji se u budućnosti žele baviti prošlošću Zadra u srednjem vijeku, rekao je uvodno Nekić.
Damir Karbić ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti rekao je da će knjiga poslužiti za proučavanje zadarske, ali i hrvatske povijesti u cijelini s obzirom na značenje Zadra za hrvatsku povijest.

Važna uloga Zadra

- Ovo što zovemo zadarsko plemstvo u knjizi je vrlo specifična društvena skupina elite grada Zadra koja se razvijala od ranog srednjeg vijeka pa sve do dolaska pod vlast Venecije, kad je nastavila vladajuću ulogu, ali u vrlo izmijenjenim okolnostima i limitiranim okvirima. Proučavano je razdoblje od nekoliko stotina godina i ono što na početku tog perioda nazivamo plemstvom ne odgovara onome što na kraju nazivamo plemstvom. Ni blizu. Ni u smislu njegove uloge, ni važnosti, ni samog doživljavanja. Zato je bilo važno izabrati točku završetka procesa, kad se određeni socijalni procesi završavaju, a to je razdoblje pada pod Veneciju, rekao je Karbić.
Također, trebalo je raspetljati kako se određeni rod definirao, a i kako su se rodovi međusobno svađali.
Dokumentacija je kroz vrijeme rasla i bila je najbogatija na kraju proučavanog perioda, u 14. stoljeću.
- To je upravo zato što je Zadar tada imao jako važnu ulogu jer je na neki način došlo do bujanja pravnih, upravnih i političkih struktura koje se onda odražavaju i ekonomski i na broj izvora koji nastaje - više se stvari bilježi i ostaje. Ključni dio knjige su materijali i sređena rodoslovlja koja su rezultat minucioznih i opsežnih istraživanja. A omogućit će i istraživanje puno dubljih pitanja - socijalnih, političkih, upravnih, pravnih... Što jedna povijest s ovakvim plemstvom i zaslužuje, rekao je Karbić.

Tisuće dokumenata

Prof. Ančić sa zadarskog Sveučilišta je rekao da je jedino upravo na ovakav način mogla nastati knjiga ovakvog formata - uz dugogodišnje istraživanje na tisuće dokumenata koje su autoru prošle kroz ruke.
- Kolega Dokoza je napravio rudarski posao koji je zahtjevao pregledavanje na tisuće i tisuće dokumenata. Ono što je stvarno još veći problem, što se pojavljuje kao rezultat njegovog istraživanja - svrstati tu golemu količinu informacija u nešto što je probavljivo i što je korisno za one koji dolaze poslije autora. Njih dvojica su to uspjeli napraviti vrlo dobro i tu je velika uloga Mladena Andreisa, da bi ta golema količina informacija dobila smisao, rekao je Ančić.
Kao ni svaki drugi znanstveni postupak, ni ovaj nije do kraja precizan, dodao je Ančić. Naime, od 69 javnih bilježnika koji su u tom periodu radili, bili su sačuvani registri za samo njih 23.
- Dakle, 2/3 materijala mi nemamo i ne znamo što je izgubljeno, a 1/3 stvara iluziju da mi nešto znamo. U tom kontekstu, ono što su napravili kolega Dokoza i Andreis je zapravo fantastičan pothvat, bez obzira na taj nedostatak složili konstrukciju koja je vrlo uvjerljiva. Vrlo precizno pokazuje život jednog društvenog sloja koji je definiran činjenicom da raspolaže monopolom političke moći. To je ono što se zove plemstvo, rekao je Ančić.
Ančiću je, kaže, zanimljivo kako se to plemstvo uklapa u širi društveni kontekst Hrvatskog kraljevstva.
- Zadar je od 1000. do 1409. godine gotovo neprekidno pod vlašću Mletačke republike, na ovaj ili onaj način. u onim razdobljima kad nije pod mletačkom vlašću, razvidno je da gradsko plemstvo igra važnu ulogu u životu cijelog kraljevstva, pogotovo iza 1358. godine. Unutar plemstva postojao je još jedan sloj, a to su oni koji su imali titulu kraljevskog viteza, bilo ih je preko 20 u Zadru, kazao je Ančić.

Stupovi kraljevske vlasti

Kako je istaknuo, u današnjem svijetu, bilo bi iznimno važno ovakvu publikaciju učiniti dostupnom u elektroničkom obliku, bez mogućnosti skidanja s interneta.
Predstavljanje je preuzeo Dokoza, rekavši da je knjiga nastajala više od 10 godina uz brojne poteškoće od kojih je sigurno najveća gubitak suautora i prijatelja, Mladena Andreisa.
- Svi koji imalo poznaju zadarsku povijest, znaju da je od pada Salone do 20. stoljeća Zadar glavni grad u Dalmaciji. Sve vlasti to znaju i na njega atakiraju. Njegovo zlatno doba je upravo u mračnom srednjem vijeku. Gotovo sve što je u gradu vrijedno, nastalo je tada - sv. Donat, sv. Stošija, sv. Krševan, sv. Dominik, sv. Frane, gradski bedemi koji su toliko puta zaštitili grad od Mlečana... Jedan gorostas sv. Donat simbol je moći grada. Sv. Krševan je imao skriptorij, Zadar je bio središte kulture u vrijeme kad je pola Europe nepismeno, rekao je Dokoza.
Gradski plemići su tada bili jedan od stupova hrvatsko-ugarske kraljevske vlasti na ovim prostorima i daleko šire. Simbol toga je i pozlaćena škrinja sv. Šime.
- Tad nisu postojali projekti i državna ulaganja, svaki grad je gradio sam sebe. Tko je imao više, gradio je više, a to su bili plemići. Oni su ulagali, gradili, vodili politiku grada, svojim financijama. I bili su načelu svih desetak pobuna koje je Zadar vodio protiv Venecije. Dakle, zadarsko plemstvo je oblikovalo ovaj grad, a dosad se o njemu malo znalo, rekao je Dokoza, istaknuvši da je ideja o knjizi pala na pamet, povijesničaru Emilu Hilji.
- Tek nakon desetljeća rada shvatili smo o kojoj se veličini radi. To su istraživanja koja vani rade cijeli timovi ljudi. Andreis je radio tad na Ruđeru Boškoviću, a genealogija i rodoslovlja su bila njegov hobi. I već je imao cijeli sustav kompjuterskih programa koji su to sami izrađivali i sustav tražilica. Ponudio je pomoć i imali smo jako dobru suradnju. Kad je on nenadano preminuo, trebao sam se sam uhvatiti u koštac s tim, a vjerojatno ne bih uspio da mi nisu pomogli moja draga dva prijatelja, Bernard Kotlar i Leo Jelenković, vrsni informatičari. Želim zahvaliti i mladoj kolegici Aniti Bartulović, koja nije napravila samo lekturu, već i kompletnu reviziju knjige, rekao je Dokoza.
U knjizi svaki plemić ima kraj svog imena godinu kad se prvi put pojavio u dokumentima, godinu smrti, ime supruge, zatim, ako su pronađeni takvi podaci, i rod iz kojeg je supruga i datum vjenčanja, njegove roditelje i djecu. Ispod toga je izvadak arhivskog materijala kao dokaz.

Telefonski imenik plemstva

- Tako je posloženo rodoslovlje svakog od tih 130 rodova. Poredani su od rodonačelnika, u smjeru s lijeva prema desno kako bi mogli uopće stati na format papira, tako da se rod spušta dijagonalno. Moj kolega je možda najbolje kroz šalu rekao, da sam napravio telefonski imenik zadarskog plemstva u srednjem vijeku. Ali to je to, bez genealogije se ne može dalje. To je drugo što sam ja izgubio deset godina da bih praktično napravio knjigu koja je nečitljiva, zaključio je Dokoza, dodavši da se ipak nada da će iz nje uslijediti i povijesti obitelji i da će društvena povijest ovog grada tog vremena izgledati bitno drugačije i jasnije nakon toga, a to je bio cilj ove knjige.
Zahvalio je na kraju, između ostalih, supruzi koja ga je »trpila te mu pomogla ispravljati ono što je našvrljao«, zatim djelatnicima Državnog arhiva, Povjereništvu za izdavačku djelatnost, bratu pokojnog Mladena Andreisa, dr. Igor Andreisu, Graphic artu te recezentima, Ančiću, Karbiću i Miru Graniću.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno