U ožujku 2023. kreće probni rad i prestaje odvoz smeća u Diklo

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Reportaža s gradilišta Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim, vrijednog 657 milijuna kuna
Otpad će po postrojenju premještati velike dizalice, kranovi s kliještima. Obrađivat će se s biosušenjem i biostabilacijom, a korist koja će se izvlačiti iz njega je takozvano SRF gorivo visoke kaloričnosti, pogodno za upotrebu u cementarama. Najvažnije je da se otpad više neće odlagati pod vedrim nebom, ističe Kozina
Vedran SITNICA
Na »mjesečevom krajoliku« uređuje se odlagalište inertnog otpada

Gradilište budućeg županijskog središta za gospodarenje otpadom, vrijednog 657 milijuna kuna počinje poprimati oblike željenog CGO-a. Na površini od nepojmljivo velikih 46 hektara ponicale su već zgrade za upravu, natkriveno skladište, transportni centar, benzinska pumpa, odlagalište inertnog otpada, zatim ono najvažnije - postrojenje za MBO tehnologiju te ono najveće - odlagalište za neopasni otpad.
Ipak, i dalje je tu mnoštvo radnika i radnih strojeva svih mogućih boja i vrsta slovenskog izvođača radova Riko, a spomenute zgrade čekaju još i unutarnje uređenje i opremanje.

Centrom upravlja tvrtka za gospodarenje otpadom Zadarske županije EKO d.o.o. Zadar koja je u vlasništvu Grada Zadra (51 posto), Grad Benkovac (26 posto) i Zadarska županija (23 posto).

Revolucionarni događaj

- U tom omjeru će biti i financiranje rada tvrtke, to jest Centra dok se ne bude mogao financirati vlastitim sredstvima. Odnosno sredstvima građana koji plaćaju poduzećima, a poduzeća nama za dovoz u centar, pojašnjava Toni Kozina, pomoćnik direktora tvrtke EKO, Dina Perovića.
Probni rad Centra započinje u ožujku 2023., čime će se odmah prestati odvoziti otpad u Diklo.
- Zatvaranjem odlagališta Diklo tek kreće sanacija, ali smatramo da je i sam prestanak odvoženja otpada u Diklo revolucionarni događaj i svi mu se radujemo, rekao je Kozina koji nas je proveo po Centru.
Na toj je površini u Biljanima Donjim uoči gradnje bio kamenolom Busište, koji nije dobro saniran. Samim iskopima za gradnju, nastala su dodatna brda kamenja. Sad su praktična za vožnju do vrha s kojeg se pruža panoramski pogled na cijeli Centar, a kasnije će se taj kamen iskoristiti za gradnju ceste te nasipavanje određenih površina kako bi došle u istu razinu, kao i za zatrpavanje otpada. Da, ima ga toliko puno.
S tog brda nam Kozina pokazuje kako napreduje Centar i što će se gdje nalaziti.
- Na ulazu u Centar je zaštitar, a bit će i vaga za vaganje otpada koji se dovozi. Odmah pokraj je i upravna zgrada koja bi trebala biti gotova do kraja ljeta. Tad će useliti djelatnici tvrtke koji su sad smješteni u uredima u kontejnerima, a iz prostorija na kolodvoru doselili su još u rujnu, započinje Kozina.
Pogled nam pada na ogromnu urednu udubinu, na najveći dio Centra, a to je odlagalište neopasnog otpada, recikliranog građevinskog materijala i slično.
- Kapacitet tog odlagališta je 600.000 kubika, dovoljno za idućih 30 godina. Na gradilištu su već role folije koja će se staviti na dno tako da ništa ne ide u zemlju, da ne upija vlagu. Iz odlagališta će procjedne vode isisavati već ugrađene cijevi koje ih vode Uređaju za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) koji je već izgrađen u sklopu Centra. Otpad će se zatrpavati glinom, koju smo upravo naručili, govori Kozina, dodajući kako se očekuje 85.000 tona komunalnog miješanog otpada godišnje.

Srce CGO-a

Najvažniji dio Centra, kako kaže Kozina, srce CGO-a je postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, slavni MBO.
- Radi lakše usporedbe, veličina postrojenja je ista kao stari dio centra Supernova. Radi se u upojnoj jami koja je projektirana tako da može primati čak 7 dana otpad iz cijele županije, bez da ide igdje dalje. Otpad će po postrojenju premiještati velike dizalice, kranovi s kliještima. Obrađivat će se s biosušenjem i biostabilacijom, a korist koja će se izvlačiti iz njega je takozvano SRF gorivo visoke kaloričnosti, pogodno za upotrebu u cementarama. U ovoj energetskoj krizi će se zasigurno moći iskoristiti jako dobro. Najvažnije je da se otpad više neće odlagati pod vedrim nebom, ističe Kozina.
Nadalje pogled puca na reciklažno dvorište gdje će građani moći samostalno doći odložiti otpad koji se reciklira. Jako je važno, ističe Kozina, da građani recikliraju otpad, odvajaju biootpad, plastiku, papir, staklo, baterije...
- Moderna zgrada s crnim rešetkama je transportni centar, a na njegovom katu će se nalaziti laboratorij u kojem će se mjeriti proizvodne karakteristike otpada koji nam dolazi i koji proizvedemo, govori Kozina te nam pokazuje UPOV uređaj iza transportnog centra, koji se većim dijelom nalazi ispod zemlje.
Nadalje vidimo natkriveno skladište gdje će se privremeno čuvati opasni otpad koji eventualno uđe u Centar, a to se odnosi najviše na akumulatore i stare baterije. Takav otpad bi u roku par dana odvozile specijalizirane firme.

Za hortikulturno uređenje milijun eura

Dolazimo do odlagališta građevinskog otpada gdje se očekuje oko 15.000 tona otpada godišnje.
Buduće odlagalište inertnog otpada specifično je mjesto samog centra, zbog bjeline i ravnine podsjeća na mjesečev krajolik.
- Na tom je mjestu, kad su započeli pripremni radovi 2019. godine, izvođač radova pronašao dvije tenkovske granate, a jedna od njih čak nije bila eksplodirala. Zanimljivo, imali smo čak dvije potvrde od Centra za razminiravanje da na tom mjestu nema mina, tako da pretpostavljamo da je to netko naknadno donio, smatrajući da ionako tu nema ničega. Stručnjaci su došli sa strojevima za razminiravanje i to sanirali, otkriva Kozina ovu informaciju po prvi put.
Potrebno je još izgraditi sortirnicu, kako ističe Kozina, što nije ušlo u cjelokupni projekt jer je to obveza jedinice lokalne samouprave, Grada Zadra u ovom slučaju.
Tu je još benzinska crpka, praonica za kamione te agregat za struju, koju će Centar još neko vrijeme crpiti iz alternativnih pravaca.
- Trebala je biti završena trafostanica u Poličniku, ali znamo da neće biti završena dok mi ne započnemo s radom. Naš dio smo mi već platili, 9,5 milijuna kuna, s obzirom da smo najveći potrošač, treba nam 3 megavata, pojasnio je Kozina.
U šest mjeseci probnog rada, u Centru još treba ostati izvođač radova Riko koji će obučavati djelatnike. Tvrtka EKO sad zapošljava 14 radnika, a s početkom rada Centra imat će potrebu za 80-90 radnika.
Oko cijelog centra će se posaditi bilje, samo za hortikulturno uređenje predviđeno je preko 1 milijun eura.
Svaki mjesec se na stranicama tvrtke EKO objavljuje novi video s prikazom radova gdje se najbolje može vidjeti kako oni napreduju i kako Centar raste, a svi nestrpljivo čekaju onaj s - otvorenja.

Smrditi ne smije!

Inženjerka kemije zaposlena u CGO-u Laura Keran, pojasnila je metodologiju mehaničko-biološke obrade otpada ističući kako je poanta smanjenje količine biorazgradivog otpada koji se do sada odlagao na odlagališta.
- U MBO postrojenje ulazit će ostatni komunalni otpad, neopasni proizvodni otpad i otpad iz vrtova i parkova (zeleni otpad). Izlazni produkti iz procesa bit će oporabljeni otpad, gorivo iz otpada (engl. Solid Recovered Fuel, SRF), otpadna tehnološka voda, kompost (iz zelenog otpada) i biostabilat.
Biostabilat je biostabilizirana frakcija koja se kao inertizirani i biohigijenizirani otpadni materijal odlaže na odlagalište neopasnog otpada.
Nakon što otpad kamionima stigne u Centar, dovozi se u sabirnu jamu, potom se usitnjava i podliježe procesu biosušenja gdje će se propuhivati zrakom i nakon toga će mikroorganizmi početi razgrađivati organsku tvar, podizat će se temperatura koja će nakon nekog vremena reducirati vlagu i sterilizirati otpad. Laka frakcija (papir, karton, plastika,...) odvojit će se za dobivanje goriva iz otpada, a teža frakcija će se biostabilizirati i nakon nekog vremena odložiti na odlagalište neopasnog otpada kao biostabilat. Sve hale u MBO postrojenju bit će pod stalnim podtlakom i hermetički zatvorene, a sav plin koji nastane, prolazit će kroz biofiltere, stoga u krugu Centra neće biti neugodnih mirisa, pojasnila je Keran.
To je ono što se zamjera CGO-u u Marišćini, ali kako pojašnjava Kozina, razlika od zadarskog MBO-a je u korištenju biostabilata te će tehnologija zapravo biti različita. Kako dodaje Kozina, Bikarac je u probnom radu i sve funkcionira besprijekorno.
- U svakom slučaju, smrditi ne smije, rekao je Kozina.

Psići Igor i Veronika

Djelatnici CGO-a su pored ceste odbačene pronašli dva šteneta mješanca koji su postali trajni stanovnici, pravi miljenici i "čuvari" centra.

- Ionako smo htjeli udomiti jednog psa iz azila, ali kako smo njih našli, udomili smo ih oboje, to su brat i sestra Igor i Veronika. S nama su već četiri mjeseca i uveseljavaju nas svaki dan, govori Kozina.

Putevima deponija

Na putu do Centra u kojem će se riješiti otpad šireg područja, deponij do deponija. Svako toliko nailazimo na hrpe odbačenog komunalnog, građevinskog ili glomaznog otpada.
- Strašno nas žalosti ono što gledamo na putu do posla svaki dan. Kontaktirali smo više puta čelnike općina i gradova na čijem se području to nalazi jer je njihova obveza da saniraju divlja odlagališta, ali nitko ne reagira. Za manje od jedne godine, tu će se gospodariti otpadom skupom i modernom tehnologijom koju sami bez Europske unije ne bismo imali nikad, a uz cestu su divlja odlagališta, ističe Kozina.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno