Srijeda, 24. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

10 C°

Zadarska županija okreće se školjkarstvu

Autor: Nives Rogoznica

31.07.2008. 22:00
Zadarska županija okreće se školjkarstvu


Poduzetnici će potporu ostvarivati temeljem sklapanja ugovora s Fondom malih darovnica i/ili Jamstevnim fondom. 350.000 USD izdvojit će se u svrhu pružanja potpore pdouzetnicima za pripremu projketnih prijedloga temeljem kojih će povlačiti sredstva iz predpristupnih fondova Europske unije
Za rujan je najavljeno potpisivanje sporazuma o suradnji između Zadarske županije, odnsno ZADRA-e (Razvojne agencije  Zadarske županije) i projekta  COAST  – programa Ujedinjenih naroda za razvoj u  Hrvatskoj. Navedeni sporazum prvi je korak prema sustavnom poticanju razvoja zelenog poduzetništva  na području Zadsrke žuapnije.
S tim ciljem se u Razvojnoj  agenciji priprema konkretan  Program poticanja zelenog  poduzetništva. Njime će se  propisati metodologija  po  kojoj će se u narednih dvije  do tri godine pružati tehnička  i financijska potpora onima  koji se odluče baviti nekom  od djelatnosti koja se pridržava standarda održivog  odnosa prema okolišu, ali i  kulturunoj baštini.
Sustav darovnica i  jamstava
Poduzetnici će potporu ostvarivati temeljem sklapanja  ugovora s Fondom malih darovnica i/ili Jamstevnim fondom koji će također biti uspostavljeni u narednom razdbolju. Jamstveni fond trebao bi, prema nacrtu Sporazuma o suradnji, raspolagati s ukupno 200.000 USD  pri čemu s po 100.000 USD  sudjeluju UNDP (Program  Ujedninjenih naroda za razvoj) i Zadarska županija.
UNDP će uz to u Fondu  malih darovnica sujelovati s  150.000 USD, dok će za različite oblike tehničke pomoći na raspolaganju biti dodatnih 350.000 USD. Ova će  sredstva biti korištena za pripremu poduzetničkih projketnih prijedloga temeljem  kojih će se novac za konkretna ulaganja povlačiti iz,  na prvom mjestu, predpristupnih fondova Europske  unije.
COAST program se, osim  u u suradnji sa Zadarskom  županijom, provodi  i u Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskj županiji.  Glavni domaći partner UNDP-u je Ministarstvo zaštite  okoliša, prostornog uređenja  i graditeljstva, a svoje mjesto  u opsežnom programu, koji  pod zajedničkim nazivnikom  zelenog poduzetništva povezuje  turizam, ribarstvo i marikulturu, poljoprivredu, očuvanje biološke raznolikosti i  bankarski sektor, ima čitav  niz resornih  ministarstava, te  kao “operativci” jedinice lokalne samouprave u suradnji  i razvojnim agencijam i udrugama.
Školjkarstvo za “start”
Na području četiriju dalmatinskih županija odabrana  su, zbog svojih bioloških i  krajobraznih kvaliteta, ukupno četiri demonstracijska područja; po jedno u svakoj  županiji. U Zadarskoj županiji ono obuhvaća jugoistočni  dio otoka Paga, te područje  uz Novigradsko i Karinsko  more.
Ovaj petogodišnji projekt  provest će se uz financijsku  potporu Globalnog fonda za  okoliš koji će osigurati 7 milijuna USD. Planira se kako  će ukupna vrijednost ulaganja doseći između 15 i 18  milijuna USD, pri čemu bi  razlika trebala biti osigurana  od strane hrvatskog partnera, najvećim dijelom iz državnog proračuna.
Za ilustaciju opsega projekta spomenimo kako će se  jedna od prvih konkretnih  akcija, s ciljem podizanja svijesti građana o vrijednosti  obale i potrebe za učinkovitim upravljanjem priobalnim i morskim resurisma,  provesti već u listopadu ove  godine. UNDP je, na svojim  internetskim stranicima  (www.undp.hr/coast) objavio  poziv na iskazivanje interesa  za nevaldine organizacije  za  suradnju u obilježavanu Dana obale 24. listopada.
Iz sredstava projekta  COAST do sad je već izrađena analiza potencijala razvoja školjkarstva na području  Zadarske županije, te su definirane  aktivnosti za postizanje najučinkovitijeg razvoja ovog gospodarskog sektora. Izrađen je i Akcijski  plan razvoja školjkarstva u  Zadarskoj županiji, a analizom su ubuhvaćeni Novigradsko more, jugoistočni  dio velebitskog kanala te akvatorij Dinjiške, Stara Povljane, Ljupča i Nina.
Kao cilj projekta COAST u  UNDP-u navode povezivanje  privatnog sektora s nevaldnim organizacijima, te akterima državne i lokalne valasti kako bi se zajedničkim  djelovanjem testirali inovativni pristupi razvoju u skladu sa zaštitom okoliša. Na  prvom mjestu nastojat će se  utjecati na gospodarske djelatnosti u turizmu, ribarstvu i  marikulturi, te poljoprivredi  kako bi se poduzetnike iz  ovih djelatnosti usmjerilo k  poslovanju usklađenom s  očuvanjem bioraznolikosti.
“Zeleno” bankarstvo
Motivacjia za održivo poslovanje trebala bi proizići iz  uključenosti banaka u projekt.  Banke, danas, kod odobravanja  kredita ne traže procjenu utjecaja na okoliš. U UNDP-u se nadaju kako će u  suradnji s Hrvatskom bankom  za obnovu i razvoj, putem održavanja radionica, pokretanja  fonda za djelomično jamstvo  za rizik i programa malih darovnica, kod poslovnih banaka razviti veći afinitet ka kreditiranju “zelenih poduzetnika”.
Želi li se zaštititi bioraznolikost u četiri dalmatinske  županije, bit će potrebno provesti  katalogizaciju vrsta, što  je planirano za prvu godinu  provođenja projekta, a procjena je kako samo endemskih  biljaka ima 165, čemu valja  pridodati i najmanje 70  životninjskih vrsta strogo zaštićenih prema Bernskoj Konvenciji.


Obrađeno manje od polovice  poljoprivrednog zemljišta
Prema istraživanju dostupnom na stranicama UNDP-a u četiri dalmatinske županije poljoprivredom se bavi oko 70.000 domaćinstava koja u  pravilu primjenjuju konvencionalnu proizvodnju. Projekt COAST će stoga  potporu pružati ulaganjima u tradicionalnu, ekološku i organsku proizvodnju, te nastojati potaknuti veću obradivost, budući da se procjenjuje kako  je od 112.000 hektara namijenjenih poljoprivredi obrađeno svega 47.000  hektara.
 


Školjkarstvo ne šteti bioraznolikosti  poput uzgoja tuna
Poticanje održivog ribarstva usko je povezano s marikulturom, a iz  podataka koje je objavio UNDP moće se zaključiti kako će se, u prvom redu,  u skladu s Nacionalnom strategijom ribarstva poticati uzgoj školjaka budući  da se smatra kako školjkarstvo unutar održivih granica, za razliku od uzgoja  tuna, ne šteti bioraznolikosti. Nacionalna strategija ribarstva zacrtala je do  2010. godine povećanje uzgoja školjaka s današnjih 4.000 tona na 20.000  tona.