Županije, gradovi i općine izgubili 450 milijuna kuna

Da se nije promijenio Zakon o financiranju lokalne vlasti danas bi imale pola milijarde kuna više, a to je za njih puno jer imaju i više materijalnih obveza, kaže Vojko Obersnel, predsjednik Udruge gradova
Lokalna samouprava u Hrvatskoj prošle je godine ukupno izgubila više od 450 milijuna kuna prihoda, zbog posljedica Zakona o financiranju lokalne samouprave donesenog potkraj 2006. godine, izjavio nam je Vojko Obersnel, predsjednik Udruge gradova. Vlada je  najavila da će se tim zakonom odreći dijela poreznih prihoda u korist jedinica lokalne samouprave. Neke od njih dobile su više, neke manje, ali ukupni učinak je suprotan od očekivanja: na najvećem dobitku je središnja vlast, a prihoda su se “odrekle” lokalne vlasti.
– Da se Zakon nije promijenio, lokalna samouprava u Hrvatskoj danas bi općenito imala pola milijarde kuna prihoda više, a to je za nju izuzetno puno, jer ima i više materijalnih obveza, kaže Obersnel. Vlada je, naime, koncem 2006. preuzela prihode od poreza na dobit, a jedinicama lokalne samouprave prepustila je oko 80 posto poreza na dohodak.
Prema podacima Udruge gradova, prihod lokalne samouprave zbog promjena tog zakona lani je narastao sa 7,4 na 8,1 milijardu kuna, ili 9,6 posto. Istodobno, prihod središnje vlasti od tih poreza je 2006. iznosio 8,5 milijardi, a 2007. godine povećao se na 10,5 milijardi kuna, ili 24,3 posto.
Da je sve ostalo po starom, ukupni prihod svih jedinica lokalne samouprave narastao bi sa 7,4 na više od 8,5 milijardi, a središnje vlasti s 8,5 na 10,1 milijardu. U tom slučaju, lokalne vlasti imale bi u  proračunima 450 milijuna kuna više. Ovako, gotovo pola milijarde završilo je u središnjem državnom proračunu.
Štoviše, udio lokalnih jedinica u raspodjeli spomenutih dvaju poreza pao je prošle godine na 43,56 posto, što je najmanji postotak od 2002. godine. Da nije bilo zakonskih promjena, lokalna samouprava zadržala bi 45,99 posto tih prihoda, pedantno je izračunala Udruga gradova.
Takvo je stanje neodrživo, tvrdi Obersnel, napominjući da je jedno od mogućih rješenja povratak na stari zakon, tako da se porez na dobit dijeli prema broju stanovnika jedinice lokalne samouprave, ili prema mjestu gdje se dobit ostvaruje.
– Rješenje se može naći i tako da središnja vlast prepusti lokalnima onih 20 posto poreza na dohodak, koji danas odlazi u Fond za poravnanja, kaže Obersnel. Na pitanje gdje će se pak naći nedostajući novac za taj fond, Obersnel odgovara da ga središnja vlast može uzeti iz poreza na dobit ili nekih drugih izvora, ali to je, kaže, posao ministra financija Ivana Šukera.
Iako su se stranke vladajuće koalicije HDZ, HSS i HSLS obvezale da će se udio lokalne samouprave u državnim prihodima povećati na 20 posto do kraja mandata sadašnje vlade,  stvarnost ide u suprotnom smjeru. Dok lokalna samouprava u članicama EU u prosjeku raspolaže s oko 30 posto državnih prihoda, kod nas joj ostaje samo 10 posto, što potvrđuje da se centralizacija Hrvatske nastavlja.