Uz ceste, Ryanair najavljuje bitno otvaranje zračnog prometa

Ohrabrenje Ryanaira, makar svedeno na ljeto, ali s vjerom u posezonu, iznimno je dobrodošlo u ovoj vidljivo zahtjevnoj turističkoj godini, za više nego vidljivo o turizmu ovisnu Zadarsku županiju i Hrvatsku. Ryanair ponovno otvara bazu u Zadru za ljeto 2021., sa dva zrakoplova te 37 linija od kojih 17 novih, i 78 tjednih letova. Nova baza će pokrenuti turizam na zadarskom području, nadajući se u otvaranje Europe u ljetnim mjesecima s obzirom na nastavak programa cijepljenja.

Turizam kao »industrija putovanja« i lanjska iskustva
Turizam u širem smislu definiramo kao »industriju putovanja«. Ona počiva na – prometu. Od četiri vrste prometa s cestom smo dobri, i lani nas je spasila. Od zračnog prometa imali smo nešto. Zračna luka Zadar imala je u 2020. 2.513 leta što je 54,50% manje od 2019. a nakon 801.347 putnik te godine 2020. sa 120.747 bilježi pad prometa od 84,93%. Sada premae riječima direktora Josipa Klišmanića ima nadu u 400.000 putnika, što nije kao nekad ali ohrabruje i potvrđuje izvrsnu suradnju zadnjih 14 godina u kojima je Ryanair bio i ostao glavni partner Zračne luke Zadar.

Vjera u procjepljivanje i olakšanje putovanja
Ryanairov predsjednik Uprave Eddie Wilson je novi uzlet zračnog prometa vezao uz program cjepljenja rakavši i:
– Imajući na umu da se COVID ograničenja stalno mijenjaju, naši korisnici mogu rezervirati letove već sada, te ih u slučaju odgode mogu zamijeniti za bilo koji drugi let i to dva puta bez dodatne naplate sve do kraja listopada., pozvavši i hrvatske putnike na hitnu rezervaciju karata po 151 kunu.
Ministrica Turizma i Sporta, Nikolina Brnjac, istakavši stratešku važnost zrakoplova za turizam, i zadovoljstvo ponovnim otvaranjem Ryanaerov baze u Zadru je naglasila hrvatsku sustavnu brigu o svim epidemiološkim segmentima, te mogućnost prelaska državne granice uz predočenje negativnog PCR testa ili antigenskih testova odobrenih u EU, potvrde o preboljenom COVID-u 19 ili potvrde o cijepljenju.

Kadija: Patnerstvo što traje od 2007-
Direktorica TZ Zadarske županije, Mihaela Kadija:
– Ovo još jednom potvrđuju uspjeh dugogodišnjeg partnerstva Ryanaira i Zadra. Nakon što smo prošlu sezonu u Zadarskoj županiji završili iznad svih očekivanja i iznad konkurencije, pokazavši kako imamo dobar proizvod i vjerna tržišta, vjerujemo da uz ovakav doprinos u avio-povezanosti, možemo računati na uspjeh i u ovoj, teškoj godini. Očekujemo kako će nakon što se pandemija počne smirivati, putovanja biti poželjnija nego ikad te će brojni turisti htjeti, a zahvaljujući Ryanaairu i moći posjetiti našu županiju i uživati u svom zasluženom odmoru, zahvalivši na zajedništvu i suradnji koja traje od 2007. godine kao iznimno značajan projekt za turizam Zadarske županije.

Ostali promet – tuga i zaborav
Ovo ohrabrenje tim je vrjednije jer gotovo da ne trebamo računati na trajektni odnosno brodski promet, jer trajekt za Anconu lani nije ni vozio, a zamjenski katamaran ne znam je li ikoga prevezao. Ionako smo od nekad davno, dok smo bili siromašni i mladi, gotovo dnevne cjelogodišnje veze za Anconu sveli to na »špicu špice« sezone. Također smo u vremenu kad Austrijske savezne željeznice sa Slovačkom željeznicom uvode noćni vlak – Bratislava – Beč – Graz – Split, a RegioJet iz Češke i ove godine uvodi već od 28. svibnja Prag – Brno – Bratislava – Budimpešta – Zagreb – Rijeka ili Split. Takve informacije bude tugu u gradu koji željeznice više nema, a koji ju je sa zakašnjenjem 100 godina od gradnje prvih željeznica ka pomorskim centrima dobio, a to je Zadar – početkom 70-tih prošlog stoljeća (Rijeka recimo 1873.). Italija oko 15% turista prima željeznicom.

Promet na koji (ne) računamo
(Auto)ceste će raditi, ali će promet njome biti manje više sveden na individualne dolaske osobnim automobilima ili kamperima, dok mnoštva autobusnih grupa, koje u serijalima jedine mogu napuniti hotelske i resort kapacitete, ćemo vidjeti malo i ništa. I međ. autobuseri (Filixbus) neće se vratiti zamahu. Na vlak zaboravimo. U pomorskom prometu vjerojatno na vezi s Anconom (najbliža spojnica dviju obala je Zadar-Ancona, pa za nju imamo i svoj naziv Jakin) neće biti ništa. I na kruzere teško možemo računati, a biti će nešto privatnog tranzita jahti iz Italije. Zračni će promet s ovim ipak živnut, makar ostati temeljen na low cost prijevoznicima, sa simboličnim brojem redovnih linija i još simboličnijim čarter linija, uz nešto letova privatni zrakoplova.

Rast (oporavak) ovisi o turizmu
Agencija Standard & Poor’s koja je u ožujku 2019. podigla kreditni rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju, na ‘BBB-/A-3’, uz stabilne izglede, i u ovom pandemijom ojađenom stanju je nije mijenjala.
Porcjenu rasta hrvatskog gospodarstva za ovu godinu, datu u rujnu 2020., snizili su pola postotka na + 5,1 %. Za 2020. ocjenjuju da nam je gospodarstvo palo 8,4%. U 2022. bi trebalo rasti 3,5 %, a u 2023. i 2024. 2,6%.
S&P ocjenjuje kako bi uvjete za rast u ovoj godini trebalo stvoriti masovno cijepljenje protiv covida 19, koje će omogućiti da se ublaže ograničenja kretanja, a time i oporavak turizma. Upravo je turizam sektor gospodarstva koji je pandemija najteže pogodila.
»To je istaknulo ranjivosti koje uzrokuje činjenica da Hrvatska spada među europske zemlje najovisnije o turizmu«, primjećuju u agenciji.
Dodaju i da, po njihovim procjenama, »unatoč izgledima za dinamičnu ljetnu sezonu«, turizam neće u sljedeće dvije godine bilježiti rekordne brojke kakve je bilježio prije pandemije.