OBITELJ I ZDRAVLJE Okolina i mentalitet ljudi navodi majke na prestanak dojenja

29. Međunarodni tjedan dojenja ove se godine održava od 1. do 7. kolovoza, pod sloganom »Osnažimo roditelje i omogućimo dojenje«. Hrvatska je među pet najuspješnijih zemalja po provedbi UNICEF-ove inicijative »Rodilište – prijatelji djece«, što je pridonijelo visokoj stopi od gotovo 80 posto dojenja tijekom prvih šest mjeseci djetetova života. Rezultati su to koji Hrvatsku, uz Norvešku i Švedsku, stavljaju među pet najuspješnijih zemalja po provedbi inicijative »Rodilišta prijatelji djece«. Također 31 hrvatsko rodilište, među kojima i zadarsko, posjeduje UNICEF-ov certifikat »Rodilište prijatelji djece«, što je pridonijelo tome da je 78,9 posto djece dojeno prvih šest mjeseci života.
Međutim, brojke nakon tog perioda naglo padaju zbog čega je tema ovogodišnjeg Međunarodnog tjedna dojenja »Osnaživanje roditelja i stvaranje okružja koje potiče dojenje s ciljem da se stvori okruženje u kojem će zavladati veća potpora majkama da bi nastavile dojiti.
Živimo u zahtjevnom svijetu koji dojenje ne trpi i ne razumije
U razgovoru s predsjednicom Udruge Izvor, Ivanom Matulić, saznali smo kako je već godinama problem kod kratkog perioda dojenja kod majki isti – podložno je kritikama.
– Roditi morate, ali dojenje je opcionalno i jako podložno kritikama. Postali smo ljudi od brojki koji sve moraju iskontrolirati, a dojenje se ne može ukalupiti (koliko mililitara je dijete popilo, u koliko sati,…). Dojenje je stvar promatranja djeteta i prilagođavanja, a živimo u zahtjevnom svijetu koji to ne trpi i ne razumije. I zato majke koje doje duže od 6 mjeseci trpe razno razne komentare poput »dijete će biti ovisno o vama,…« i sl., kazala je Matulić.
Udrugu Izvor su 2006. osnovale zadarske majke s više djece i iskustvom u dojenju. Želja im je bila održati kontakt »žena ženi, majka majci« jer, kako kaže Matulić, i njoj samoj je puno značila razmjena informacija koju nije nigdje dobila, već od drugih majki koje imaju određena iskustva.
– Mi smo u Zadru prva i za sad još uvijek jedina Udruga koja održava, među ostalim, grupe za potpore dojenju, a na kojima educirane mame ili mame s iskustvom dojenja pružaju podršku, savjete, informacije budućim mamama, odnosno majkama koje trenutno doje. Najviše se fokusiramo na to kako predvidjeti i prevenirati probleme koji se mogu pojaviti kod dojenja, a o kojima se majke ne informira jer to je najčešći razlog prekida dojenja, kazala je Matulić dodajući kako savjete pružaju i telefonski, i to vrlo uspješno što su im potvrdile mnoge mame kojima su do sada pomogle.
– U Udruzi sam 14 godina i uvijek je prisutan isti problem – podrška koja nedostaje, stalni pritisak na majke da moraju biti savršene, da mlijeko mora odmah krenuti, a ako ne krene, ima alternativu – bočica. Sve to utječe na majku i njeno samopouzdanje. Osjećaj da nije dobra dojilja i majka koja ne uspijeva nahraniti svoje dijete najčešći je razlog prekida dojenja,… S druge strane, dosta često je samo jedna informacija potrebna da ih se utješi i pogura da ne odustanu od dojenja, objašnjava Matulić dodajući kako je veliki problem što ćete o blagodatima dojenja danas svugdje pročitati, a nigdje ne piše se o problematici koja to prati.
«Društvo bočice«
Matulić da je dojenje danas teško održati jer smo postali društvo bočice. S jedne strane, vlada mišljenje kako je postotak dojene djece na pohvalnoj razini, a s terena stižu drugačije informacije.
– Dok su u bolnici, majke doje ili se trude dojiti, usmjerene su 150% na dojenje i dijete dok brinu o njoj. Međutim, nakon 3, 4 dana, nakon izlaska iz bolnice, kreće izostanak podrške i komentari poput »Nije ti dovoljno jako mlijeko, nije dovoljno hranjivo, što se mučiš, pa ima nadohrana…«. Ako u tim trenucima majka ne zna osnovne informacije o dojenju, a najčešće ne znaju jer ih ne dobiju, uglavnom se odlučuju na prestanak dojenja, konstatirala je Matulić dodajući, neslužbeno, kako je postotak prestanka dojenja nakon 3 mjeseca djetetovog života u Zadarskoj županiji gotovo 80 posto, a nakon 6 mjeseci pogotovo, kada se počne s uvođenjem dohrane.
– Brojka je drastična, a sve je to zbog skoka u razvoju kada dijete nekoliko dana postane zahtjevnije, stalno plače i majka misli da više nema mlijeka ili da se mlijekom nešto događa. Nema je tko savjetovati i dojenje prestaje, pojasnila je Matulić i nastavila – Drip prilikom vaginalnog poroda ili anestezija prilikom carskog reza može prouzročiti odgodu lučenja mlijeka, no, čim je dijete vani, započinju hormonalni procesi koji potiču stvaranje mlijeka, kazala je Matulić.
– Hormoni su jako osjetljivi i imaju presudnu ulogu kod težeg ili lakšeg dojenja bitno je i već psihičko stanje i oporavak majke (bolovi, duži ostanak u bolnici, izostanak podrške, stres…). I zato je tema ovogodišnjeg Međunarodnog tjedna dojenja odlična jer dojenje ovisi upravo o podršci i o pravoj informaciji u pravo vrijeme. Također, medicinsko osoblje često zna gledati samo dijete, a dojenje je sustav u kojem i majka i dijete moraju funkcionirati da bi uspjelo, naglasila je Matulić dodajući kako je, između ostalog, vrlo važna i temperatura prostorije u kojoj majka doji jer su djeca su termolabilna. Teško se zagrijavaju i još teže hlade.
– Ako ih previše ili premalo obučete, ona moraju trošiti ekstra energiju da bi se zagrijala ili ohladila i time gube vrijedne kalorije kojima ste ih nahranili. A to je samo jedna od sitnica koju majke ne znaju, a u konačnici zna biti presudna za prestanak dojenja, pojasnila je.
Rodin SOS telefon već 16 godina kao podrška dojiljama
Zadranka Ivana Menciger ispred Udruge Roda kazala nam je kako Udruga nudi pomoć i podršku ženama koje doje putem SOS telefona savjetnice za pomoć u dojenju već 16 godina.
– Od 2003. SOS telefon svakodnevno pruža pomoć ženama koje imaju problema s dojenjem. Trenutno na njemu volontira 14 savjetnica i ja sam jedna od njih, a žene nas mogu nazvati svakim radnim danom od 17 do 20 sati, a vikendom od 15 do 20 sati na broj tel. 091 2277 220, otkrila je Menciger složivši se s Matulić kako je podrška okoline vrlo bitna, te, iako sama
odluka o dojenju ovisi o majci, bez podrške i to brzo pada u vodu. Žena koja doji mora se imati kome obratiti i znati da niti jedno pitanje nije glupo, dodala je.
– U Zadarskoj županiji je prošle godine provedeno istraživanje na 155 žena, iz čega je donesen zaključak kako majke isključivo doje djecu tek 4,3 mjeseca, dok je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 6 mjeseci. Sveukupan staž dojenja u Zadarskoj županiji je ispod godine dana što jako poražavajući podatak jer SZO preporučuje dojenje do najmanje godinu dana, odnosno sve dokle god majka i dijete to žele. Nema gornjih granica, kazala je Menciger naglasivši kako najčešće okolina i mentalitet ljudi navodi majke na to da prestanu dojiti kad dijete prohoda, kad počne s dohranom i sl.
Dojenje je dobro i za ekonomiju
– Ove godine su postavljeni jasni ciljevi da se osvijesti činjenica koliko je podrška kod dojenja bitna, da se organizacije koje promiču dojenje udruže i svojim aktivnostima promijene odnos javnosti i poslodavaca spram dojenja. Mnoga istraživanja pokazuju da je premalo dojenja povećava troškove državne ekonomije zbog izgubljene produktivnosti i zdravstvenih troškova. Ako žena ne doji, dijete će biti boležljivije, a ona će izostajati s posla, kazala je Menciger.
Zadranka Stivena Markulin već je šest godina patronažna sestra. Radi na području cijele županije i osjećaj da je s pravovremenom informacijom i podrškom pomogla mnogim majkama ne bi mijenjala ni za što.
Prošle je godine u sklopu diplomskog studija sestrinstva na Sveučilištu u Zadru radila diplomski rad »O utjecaju sociodemografskih i psihobioloških čimbenika na dojenje«. Prema prikupljenim podacima, Markulin kaže da majke najviše podrške dobivaju od partnera.
– S obzirom na to da je on taj koji je u prvim danima najviše uz majku, važno je da bude najveća podrška pri odluci o dojenju i pri poteškoćama koje se u početku javljaju. Nakon njega, tu su i profesionalni djelatnici: patronažne sestre, pedijatri i sestre u pedijatrijskim ambulantama. Treba naglasiti da mi ne forsiramo dojenje pod svaku cijenu. Rast i razvoj djeteta su nam prvo i osnovno i postoje faktori koji su nam smjernice po kojima znamo da dijete napreduje. U slučaju da ne napreduje, svaka od nas će reći da je djetetu potrebno dati nadohranu. Ali ako dijete uredno napreduje, a u pitanju je prolaznih poteškoća poput ragade, onda uvijek savjetujemo i potičemo nastavak dojenja, kazala je Markulin.
Majke zbog ranog povratka na posao odlučuju prestati dojiti
Osim zbog početka dohrane, još jedan vrlo bitan razlog zbog kojeg se majke odlučuju na samoinicijativan prestanak dojenja jest povratak na posao.
– Istraživanje koje sam radila za svoj diplomski rad pokazalo je da majke u Zadarskoj županiji s 4 mjeseca prestaju s dojenjem kao jedinom hranom za dijete te kreću uvoditi vodu, čaj i sokove, a nakon toga i nadohranu. Smatraju da im je dijete dovoljno zrelo za dohranu ili da im je dijete preveliko te da mu samo mlijeko nije dovoljno. Također, kako djeca s 4 mjeseca počinju stavljati ruke u usta, neke majke misle da su gladna. Majke u Zadarskoj županiji najčešće u potpunosti prestaju dojiti s 9 mjeseci, kazala je Markulin dodajući kako je to svakako prerano. No, još je jedan razlog zašto majke odlučuju prestati dojiti prije godine dana.
– Puno majki se nakon već 6 mjeseci vraća na posao. Porodiljne naknade jednostavno nisu dovoljne, primanja s vremenom padaju i majke su prisiljene ranije krenuti na posao što uvelike utječe na odluku o nastavku dojenja. Isto je i s prestankom dojenja s 9 mjeseci, kazala je Markulin dodajući kako im, po tom pitanju, nesređen sustav uvjetuje tijek dojenja.