MEĐU NAJVEĆIMA U RH Adžić: Izabrali smo najsloženiji model jer smatramo da djeca trebaju biti na okupu

Osnovna škola Šimuna Kožičića Benje treća je u Hrvatskoj po broju učenika i zasigurno će biti ogledni model rada u uvjetima koronakrize. Upravo zbog velikog broja učenika, ravnateljstvo škole, u dogovoru sa Gradom Zadrom, odlučilo se za rad s učenicima po takozvanom A modelu kojim na nastavu dolaze svi učenici jer nema škole na daljinu ili pak kombinirane nastave u učionicama i na daljinu. Osim nje, za ovaj se model još odlučila samo škola Zadarski otoci.
Naime, za novu pedagošku godinu Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je »Modele i preporuke za rad u uvjetima povezanima uz COVID-19« kojima nude tri modela rada s učenicima. Prvi model predviđa dolazak u školu svih učenika, drugi mješoviti oblik nastave u školi i na daljinu, a treći tek nastavu na daljinu.
O tome zašto su se odlučili za prvi model te kako će poštivati mjere Nacionalnog stožera razgovarali smo s Draženom Adžićem, ravnateljem Osnovne škole Šimuna Kožičića Benje. Sudeći po onome što smo jučer vidjeli, škola se doista dobro pripremila za nastavu u uvjetima koronakrize te su naručili pregrade od pleksiglasa i svu ostalu opremu kako bi maksimalno zaštitili svoje učenike.

Mjerenje temperature
U prvu smo se mjeru uvjerili već na ulazu u školu kada nam je vrijedna spremačica Ana Kužet izmjerila temperaturu, a uvjerili smo se i u ostale obimne pripreme za dolazak djece na nastavu idućeg ponedjeljka.
– Proteklog smo tjedna imali sastanak s osnivačem i predstavnicima Grada na kojemu su nam predložena tri modela rada, a s obzirom na uvjete, svaka je škola odredila način kojim će krenuti u ovu školsku godinu. Mi smo odabrali model A koji je zapravo najsloženiji, ali smatramo da djeca trebaju biti na okupu, da trebamo živjeti dalje i u tom ćemo smislu doista napraviti sve što je u našoj moći. U višim razredima imamo A i B smjenu te će učenici ulaziti u različito vrijeme na tri različita ulaza, a od Ministarstva smo tražili da nam školski sat sa 45 minuta skrate na 40 kako bismo na vrijeme mogli dezinficirati učionice i pripremiti ih za dolazak druge smjene, kaže ravnatelj Adžić.
Naime, takozvani A model podrazumijeva dolazak na nastavu svih učenika, a svakome od njih škola će omogućiti dvije perive maske, a naručili su i pleksiglas kojeg će staviti po sredini klupe kako bi razdvajao učenike. Adžić ističe kako će se držati i propisanog razmaka od 1,5 metra.

Nema zadržavanja u hodniku
– Naša odjeljenja u prosjeku imaju po 25 učenika, a u učionicama ćemo odvojiti srednji red klupa. Imat ćemo blok satove i profesori će ići od učionice do učionice. Veliki odmor sada će iznositi deset minuta, a djeca će marendu nositi od kuće i jesti je u klupi, a učionice ćemo provjetravati, pojasnio nam je Adžić.
Kako će, međutim, osmoškolci izdržati satima u klupi, bez velikog odmora koji im je svima svojevrsni ispušni ventil i tko će ih natjerati da marendu pojedu u klupi, pitali smo ravnatelja.
– Moraju jesti za stolom jer pitanje je kako će održavati distancu budu li ustajali. Riječ je o učenicima od petog do osmog razreda, a oni od prvog do četvrtog će na nastavi biti bez maski i distance. Veći nam je problem određivanje satnice, ali sada krećemo po ovom modelu i vidjet ćemo kako će biti. Odredit ćemo u kojoj će učionici koji razred biti, ali učenici ostaju u učionicama jer je lakše jednom profesoru promijeniti učionicu nego cijelom razredu. Imamo jako puno odjeljenja, u jednoj smjeni 12 njih i kada bi učenici šetali po nastavi, to je 300 učenika u hodniku. Prvih će dana zacijelo biti otpora prema sjedenju, ali problem je uvijek kada se djeca vrate sa školskih praznika, a bit će problema i s maskama, međutim, brzo će se naviknuti. Nadam se da će nas poslužiti i vrijeme, odnosno da neće biti toplo jer nije isto držati masku na 30 stupnjeva ili na 20. Ne smijemo ni klimu paliti jer ni ona nije dobrodošla radi širenja virusa, ističe ravnatelj, napominjući kako će se strogo paziti i na dezinficiranje stolova, za što su sva sredstva također već naručena.

Ima još puno upitnika
Ravnatelja smo pitali i kako profesori reagiraju na ove mjere, odnosno jesu li se svi složili s njima, a Adžić pojašnjava kako je model A lakši i za profesore s obzirom da ne moraju raditi od kuće.
– U protivnom bi s pola odjeljenja učenika morali raditi ujutro u školi, doći kući i ručati te odmah nastaviti raditi s ostatkom razreda. Ovo je puno prihvatljivije svima te se nadam da neće doći do najgorih scenarija poput ostanka kod kuće cijelog odjeljenja ili zatvaranja škole. Još je puno upitnika na koje ćemo odgovore dobiti zapravo u praksi. Želim istaknuti kako se i u ovoj situaciji korisnom pokazala inicijativa proširenja škole s obzirom da imamo mjesta za nadogradnju još polovice škole. Naime, s obzirom na velik broj zgrada koje se grade oko naše škole, u idućih godinu, dvije, očekujemo priljev još stotinu učenika jer poznato je da stanove uglavnom kupuju mlade obitelji. Dotad školu moramo pripremiti, odnosno proširiti jer nemamo prostora, pretrpani smo, poručuje na kraju ravnatelj.
Iako su se maksimalno pripremili za dolazak učenika idućeg ponedjeljka, u školi ipak priznaju kako će neke situacije rješavati u hodu, što je sasvim razumljivo s obzirom da se ovakva nastava u Šimuna Kožičića Benje odvija prvi put. Stoga ostaje vidjeti kako će jedna od najvećih škola u državi reagirati na nove situacije, odnosno hoće li svojom organizacijom biti primjer ostalim školama.
 

30.000 kuna za maske i pleksiglase

Maksimalno se pripremajući za A model nastave, Osnovna škola Šimuna Kožičića Benje nabavila je sva potrebna sredstva za zaštitu učenika i svih svojih djelatnika, o čemu ravnatelj kaže:
– Naručili smo 150 pleksiglasa i 1.400 maski za koje smo dali 30.000 kuna, u čemu će nam pomoći Grad Zadar. No, u ovu cijenu ne ulaze i papiri za brisanje ruku, dezinficijensi i sredstvo za čišćenje stopala, što će nas u samo prvih mjesec dana stajati 35.000 kuna jer će na ovako veliku školu dnevno ići 100 eura papira dnevno.
 

Pepić: Potrudit ćemo se da se mjere poštuju

O tome kako profesori gledaju na način organizacije nastave u njihovoj školi, razgovarali smo s profesorom povijesti Nenadom Pepićem.
– Potrudit ćemo se da se mjere poštuju, prevelika smo škola s premalo prostora, što će i biti naš najveći problem. Kako će to izgledati u praksi, vidjet ćemo u hodu jer sada se mogu donijeti pripremne mjere, ali škola je preživ organizam da bi se to moglo sada precizirati. Spremni smo primiti djecu, ali kako nemamo iskustvo održavanja nastave u ovakvim uvjetima, reagirat ćemo iz situacije u situaciju, dajući sve do sebe.
No, cijeli je proces pokazao da online nastava ipak nije nastava budućnosti. Ona je pomoćni alat koji posluži u ovakvim ekstremnim situacijama, ali nastava bez interakcije učenika i profesora teško može funkcionirati – ističe profesor Pepić.