Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Bruno Milić – urbanistički opus s posebnim osvrtom na Zadar

Autor: Nikola Markulin

02.06.2009. 22:00
Bruno Milić – urbanistički opus s posebnim osvrtom na Zadar

Foto: Sebastian GOVORČIN



Društvo arhitekata Zadar u ponedjeljak je navečer u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar priredilo predavanje arhitekta i povjesničara arhitekture i urbanizma Dražena Arbutine na temu „Bruno Milić – urbanistički opus s posebnim osvrtom na Zadar”.
Arbutina, predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, autor je i knjige „Zadarski urbanistički i arhitektonski opus Brune Milića”, a i središnje polje njegova znanstvenog i istraživačkog interesa su arhitektura i urbanizam Zadra. Bruno Milić, poznati hrvatski arhitekt, rođen je u Rijeci 1917. godine, a preminuo je ove godine u Zagrebu.
O temi je Arbutina, između ostalog, kazao:
– Milić je Arhitektonski fakultet u Zagrebu završio 1944. godine, a prvi su mu projekti bile vile na obroncima Medvednice iste godine. To mu je priskrbilo ugled buržujskog arhitekta, pa je od dolaska na vlast Komunističke partije dobivao sporedne poslove poput obnova niza malih mjesta i naselja stradalih u ratu. Njegovo je najznačajnije djelo, uz autorstvo triju knjiga „Razvoj grada kroz stoljeća” izašlih u vremenu od 1995. do 2000. godine, „Regulatorna osnova obnove Zadra”. Grad Zadar se tridesetih godina u vrijeme kada je pripadao Kraljevini Italiji počeo transformirati. Možemo kazati da bi sudeći prema regulacijskom planu iz 1939. godine grad i da ga nisu kasnije uništili saveznički bombarderi bio uništen talijanskim građevinskim pothvatima. Oštećenja koja je grad zadobio u bombardiranjima nisu bila tolika da se ne bi mogao obnoviti. Naime, zidovi i pročelja svih zgrada bila su za razliku od krovišta i međukatnih konstrukcija sačuvana. Također, netaknuta je ostala struktura grada. No, oslobođenje Zadra dalo je priliku arhitektima za iživljavanje, odnosno da realiziraju kreiranje jednog grada iz početka. Prema planu obnove iz 1947. godine spomenici su svi sačuvani, ali su radovi zadirali u gradsku strukturu. Nositelj tog plana bio je arhitekt Božidar Rašica. Dio struke uvidio je pogubnost takvog rada za daljnji izgled Zadra, pa su radovi zaustavljeni, te je 1953. godine raspisan natječaj za obnovu. Na natječaju su uz Milićev plan prvu nagradu dobila još dva plana. Najbitnije jest da je Milićev plan išao za očuvanjem gradske strukture. Budući da plan službeno nikad nije prihvaćen Milićeve ideje nisu realizirane u cjelosti, te su gotovo svi arhitekti Jugoslavije kreirali dio obnavljanog grada. Svih ih je, osim strukovne taštine, privlačilo i to što su novci za projekte obnove bili uvijek dostupni. Osim izrade plana obnove Milić je u Zadru radio i na obnovi Kalelarge, izgradnji zgrade u kojoj je bilo Kino Forum, te na izgradnji turističkog naselja na Boriku…