Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Umjetnici ostavili kameni trag

03.07.2021. 09:20


U suradnji umjetnika i umjetničkih društva Hrvatske, Irske i Austrije prošlog je tjedna proveden projekt Suhozidi: trag u krajoliku ili zaboravljena kulturna baština, koji se oslanja na tradicijsko nasljeđe gradnje suhozida na mediteranskoj obali i otocima. Projekt se bazira na istraživanju, preispitivanju i reinterpretaciji kulturnog nasljeđa gradnje suhozida u formi ambijentalnih umjetničkih instalacija u kontekstu suvremene umjetničke prakse i propitivanja medija land arta. Tehnika gradnje suhozida, koja se koristi u Hrvatskoj, Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Sloveniji, Španjolskoj i Švicarskoj je 2018. godine uvrštena na UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine.


Odabrane četiri lokacije
Hrvatski dio projekta realizirao se u periodu od 23. do 29. lipnja, a land art instalacije izgradile su se na više mjesta duž hrvatske obale Jadrana: Kožino u Zadru, Paška vrata na otoku Pagu, Nacionalni park Paklenica i Privlaka – Sv. Vid. Na projektu su sudjelovali umjetnici Mark Cullen (Irska), Luise Kloos (Austrija), Ivan Fijolić (Hrvatska), Josip Zanki (Hrvatska), Anđela Zanki (Hrvatska), članovi udruge Dragodid koji su vodili edukaciju o izgradnji suhozida, etnolozi i kulturni antropolozi Sara Mikelić i Tomislav Oroz, studenti Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, studenti Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru te učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zadra. Rezultati umjetničkih intervencija predstavljeni su 29. lipnja u Kneževom dvoru na otoku Pagu, a same lokacije s land art instalacijama postale su će dio land art staze s ciljem podizanja vidljivosti suvremene umjetničke prakse i svijesti o potrebi očuvanja tradicionalne kulturne baštine Hrvatske. O ovom programu razgovarali smo i s idejnim začetnikom cijele priče, akademskim slikarom Josipom Zankijem koji je već nekoliko godina član udruge Dragodid i želja mu je bila povezati tradiciju land arta, tradiciju suhozida i znanje o suhozidu koje je naučio u Udruzi.


Radovi su u direktnoj vezi s prirodom
– Land art je nastao kao pobuna protiv galerijskog sustava i komercijalizacije umjetnosti, umjetnik tako nije bio osuđen na galerijski prostor nego njegov galerijski prostor postaje priroda. Umjetnik tada ne treba velika materijalna sredstva, već radi materijalima koje ima oko sebe.
Tradcija land arta Zankiju je bila jako bitna jer takva umjetnost u Hrvatskoj još nije zaživjela koliko zaslužuje.
– Tek nedavno se o tome počelo nešto i pisati, a nema ni toliko landartističkih intervencija, recimo radovi Ljube de Karine se mogu svrstati u taj umjetnički prostor. Takvi radovi nisu invazivni i imaju direktnu vezu s prirodom, govori nam Zanki te nastavlja dalje objašnjavajući zašto je baš zadarsko područje odabrano za ovakav projekt.




***Više pročitajte u tiskanom izdanju Zadarskog lista!