Za koga će većina Zadrana?

Danas hrvatski državljani u zemlji i u inozemstvu biraju predsjednika Republike Hrvatske, po sedmi put od uspostave državne samostalnosti. Danas do ponoći trebali bi biti poznati konačni neslužbeni rezultati koji će pokazati hoće li sljedećih pet godina državu predstavljati i voditi Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ) ili Zoran Milanović (SDP). Dakako, tko god od njih dvoje zauzme svoje mjesto na Pantovčaku, »zamrznut« će svoju stranačku iskaznicu i službeno predstavljati – ne svoju stranku nego državu i sve njezine građane.

Za koga će Škorini?
Za očekivati je – s obzirom na atraktivnost drugog, odlučujućeg kruga izbora – da će izlaznost birača na birališta u zemlji biti veća nego u prvome krugu. Tako i u gradu Zadru i u Zadarskoj županiji gdje je na izbore prvoga kruga prije petnaest dana izišlo manje od 50 posto upisanih birača (na razini županije pravo glasa je iskoristilo 44,68 posto, a u gradu 47,64 posto birača).
Iako je poznato da izbori nikada nisu čista aritmetika, ovaj put se s pristojnom preciznošću može konstatirati da će na ukupan rezultat bitno utjecati glasači Miroslava Škore. Oni su važan čimbenik ovih izbora i njihova će se volja (ili barem većine njih) zasigurno odraziti na ovo izborno finale. Odluka kome će oni dati svoj glas (tj. većina njih), ili o tome hoće li predati nevažeći listić – u svakom slučaju – utjecat će na izbor budućeg šefa države. Njihov lider Miroslav Škoro vodio je kampanju pod sloganom »Vratimo Hrvatsku narodu«. U kome sada Škorini glasači vide predsjednika koji će im »vratiti Hrvatsku« – u Kolindi Grabar-Kitarović ili Zoranu Milanoviću – pokazat će ili podrškom jednome od ovo dvoje kandidata ili neizlaskom na izbore. Ili pak nevažećim listićima. Kako god se ponijeli – dat će ili uskratiti podršku jednome od ovo dvoje kandidata.
U hrvatskom političkom sustavu predsjednik Republike nema značajne ovlasti kojima bi izravno i operativno mogao utjecati na bitne procese odlučivanja izvršne i zakonodavne vlasti. Osim zapovijedanja Oružanim snagama i ovlastima u sukreiranju kadrovske politike u diplomaciji i obavještajnim službama, šef države je zapravo simbolička figura. No, javna kritika, prozivka ili pohvala koju šalje predsjednik države, bilo prema unutra ili prema vani, ima zavidnu težinu i utjecaj na javno mnijenje. Osim toga, izbor predsjednika države je i veliki reputacijski izazov za svaku političku stranku jer osoba koja će zasjesti na Pantovčak mora dobiti više od milijun glasova – a to je (in)direktno i test snage političke stranke koja je tu osobu kandidirala.

Bitka za svaki glas
Posljednja istraživanja, ankete i analize govore da će ovogodišnja predsjednička utrka biti dramatična do samoga kraja, tj. da će svakome od kandidata svaki glas biti dragocjen. Do večeras ćemo znati za koga je glasala većina hrvatskih birača, pa tako i većina birača Zadarske županije i svih njezinih gradova i općina.
Zato, nema druge nego izići na izbore, ispuniti svoju građansku dužnost i uživati u »prazniku demokracije«.

Kako su Zadrani glasali od 1992. do 2019.?
Godine 1992. u tadašnjoj općini Zadar Franjo Tuđman je dobio 54,67 posto glasova, a iza njega je po broju glasova bio Dražen Budiša sa 24,32 posto.
Godine 1997. u Zadru opet pobjeđuje Franjo Tuđman sa 56,40 posto glasova, a slijedi ga Zdravko Tomac sa 23,26 posto.
Godine 2000. Zadrani su (u gradu) najviše glasova dali Draženu Budiši koji je osvojio 49,72 posto, dok je Mesić te godine u gradu Zadru osvojio 49,04 posto (tek za 0,68 posto manje od Budiše). No, te je godine predsjednik države ipak postao Mesić jer je na razini države osvojio najviše glasova.
Godine 2005. na području grada Zadra Stipe Mesić je osvojio čak 68,06 posto glasova, a njegova protukandidatkinja Jadranka Kosor tek 31,94 posto.
Godine 2009. u drugi krug su ušli Ivo Josipović i Milan Bandić. Josipović je tada u gradu Zadru osvojio 63,89 posto, a Milan Bandić 34,93 posto.
Godine 2014. Kolinda Grabar-Kitarović je u drugom krugu pobijedila Josipovića osvojivši u gradu Zadru 50,18 posto, dok je Josipović osvojio 49,82 posto.
Godine 2019., tj. prije dva tjedna, održan je prvi krug predsjedničkih izbora. U prvome krugu na razini Zadarske županije Grabar-Kitarović je dobila premoćnih 36,79 posto, a Milanović 24,83 posto glasova. U gradu Zadru Milanović je pretekao protukandidatkinju za svega 1,76 posto, dobivši 30,53 posto dok je Grabar-Kitarović u gradu Zadru osvojila 28,77 posto.