Sa svibanjskih 1,9 milijuna noćenja i 256% rasta, do 3,9 mil. noćenja

Prema prvim podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima, te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja svibnja ostvareno više od 1 milijun dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, priopćeno je iz Hrvatske turističke zajednice.
To u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 42 posto u dolascima i 38 posto u noćenjima. Od ukupnih dolazaka i noćenja inozemni turisti ostvarili su više od 516.000 dolazaka i 2,5 milijuna noćenja.

Svibanj nas je prebacio u pozitivu
Treba reći da smo s podacima do travnja "kaskali" za lanjskim podacima, i bili na 87,34% četveromjesečnog prometa iz 2020. I to usprkos 216% rasta u samom travnju. Razlog je što su 2020. siječanj i veljača prethodili pandemiji, odnosno bili normalni mjeseci, a Hrvatska i predsjedala EU. No, potom je došla sredina ožujka i – lockdown kroz travanj i svibanj. Zato sad imamo skokovit rast.
Sam svibanj donio je 451.000 dolazaka i 1,9 milijuna noćenja, što u odnosu na svibanj prošle godine predstavlja rast od 412%(!?) u dolascima i 256% (?!) u noćenjima. Time je svibanj anulirao prethodne gubitke i doveo nas do plusa barem u odnosu na 2020. otkad smo u "novom normalnom". Sam svibanj donio je oko 50% posla u pet mjeseci, a svi gorimo od nade da će se to ponoviti i u lipnju, makar su za sad naznake ipak preslabe.
U samom svibnju su inozemni gosti ostvarili više od 312.000 dolazaka i više od 1,5 milijuna noćenja, čak i prema eVistoru (koji broji i vikendaštvo odnosno nekomercijalni turizam) što znači da se bar u omjerima vraćamo na staro gdje su preko 80 posto posla korjenili strani gosti.

Svibanjska kretanja
Hoteli su u svibnju skočili 1.200%, kampovi 1.000%, objekti u domaćinstvu samo 220% pa su ova tri segmenta sa nešto manje od pola milijuna noćenja svaki gotovo izjedanačena, uz prednost kampova. Komercijalni promet skočio je preko 500% a nekomercijalni se gotovo prepolovio (bez lanjskog bijega ili zarobljavanja u vikendicama za lockdowna). Nautika je sa 1.500% rasta uzela nikad dosegnutih 10% svog turizma (više od nekomercijalnog). Rast je sa svih prvih 30 tržišta, ekstreman iz Poljske (700% u dolascima i 400 u noćenjima), a slijedi Francuska, a u neobičnosti spada i velik rast SAD-a i Rusije.

Dosegnuto 100.000 gostiju dnevno
"Trenutno u našoj zemlji dnevno boravi više od 100.000 turista, a prvi smo put tu brojku u ovoj godini premašili u petak, 28. svibnja. Sada smo kalendarski ušli u mjesec lipanj u kojem očekujemo daljnje jačanje turističkog prometa, dok najveći broj turista očekujemo u glavnim ljetnim mjesecima srpnju i kolovozu za koje imamo vrlo dobre najave", izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, pozvavši sve na daljnje pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera.
Jako će puno ovisiti o ovdašnjim epidemiološkim kretanjima i iskazima u europskim kartama koje to prate (ECDC i Re-open EU). Poznato je zalaganje ministrice turizma Brnjac da se praćenje spusti na NUTS-3 regije, iako je uobičajena praćenja gotovo svih kretanja na razini EU na NUTS-2 regijama. Ponovimo da je Hrvatska za NUTS-2 (jer su naše županije koje su NUTS 3 premalene po EU kriterijima i za podjelu fondova i sva ostala praćenja) podijeljena na Kontinentalnu i Primorsku (Jadransku) Hrvatsku. No, neke zemlje (i nama recimo najvažnija u turizmu Njemačka) iskazivale su i lani podatke po našim županijama.

Gosti po regijama i destinacijama
Tijekom prvih pet mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (1,2 milijuna noćenja, uz najjači rast), na Kvarneru (609.000 noćenja), Splitsko-dalmatinskoj (516.000 noćenja) i Zadarskoj županiji (398.000 noćenja). Najviše je noćenja tijekom prvih pet mjeseci ostvareno u Zagrebu, Rovinju, Poreču, Splitu, Zadru. Opatiji i Dubrovniku. Za ovo doba godine može se reći da se stvari (ne u apsolutnim brojevima već omjerima) približavaju normalnim, osim vidljivog zaostajanja Dubrovnika ovisnog o avio gostima.

Gosti po zemljama
Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (782.000 noćenja), Slovenije (315.000 noćenja), Austrije (180.000 noćenja), BiH (160.000 noćenja), Poljske (154.000 noćenja) i Češke (117.000 noćenja). I tu smo približno na tradicionalnim omjerima vodećih zemalja, naravno za ovo doba godine, barem kada su nam prva tri tržišta u pitanju. Enorman rast bilježi Poljska (lani 3.tržište), Njemačka i Češka sa stopama od 400 do 600%. Nadati se da neće biti političkih a nikako epidemijom opravdanih odluka o zatvaranju prema Hrvatskoj, poput one lanjske iz Austrije, zbog koje su nam inače treći gosti pali na peto mjesto.

Turizam prema vrstama smještajnih objekata
Prema vrsti smještaja, najviše je noćenja u dosadašnjem dijelu godine ostvareno u hotelima (1,2 milijuna noćenja), sa 27% rasta, objektima u domaćinstvu (milijun noćenja) uz 38% rasta i kampovima (682.000 noćenja) sa 900%?! To je stvar dijela godine jer u hladnijem periodu se preferira hotele kao osnovni i najorganiziraniji segment turizma i najviše okrenut cjelogodišnjem radu. Lanjska godina i pandemija bila je, prema vrstama smještaja, "najokrutnija" prema hotelima, ostavivši ih na 30-tak posto prometa iz 2019.. Na žalost, prilično slično stanje se očekuje i ove godine, koje će biti puno naklonjenije kampovima, privatnom smještaju i nautici, koje su približnije potrebi izolacije, kontroliranih kontakata i osjećaju sigurnosti. Za sada su izgledi da nautika ide najbolje, makar u apsolutnim brojkama (napomenimo da statistika prati samo charter plovila, a ne i vlasnike s obiteljima i prijateljima) ostane negdje na 3% hrvatskih turističkih noćenja. No, do sad, makar na nikakvu lanjsku bazu, je rasla preko 1.600% (?!) pa je sad na 6% svega. Vikendaški ("nekomercijalni") smještaj pao je za 50%.

Zadarska županija na svom standardnom mjestu
Na području turističke zajednice Zadarske županije ostvareno je 398.000 noćenja u pet mjeseci, 2021. To je točno 10% svega turizma u Hrvatskoj.
Time je Zadarska županija na svom standardnom četvrtom mjestu u zemlji iza Istre, Kvarnera (odnosno Primorsko goranske županije koja je opet za sad ispred Splitske) i Splitsko dalmatinske županije. Ovdje je prepolovljen broj "nekomercijalnih" noćenja i broj domaćih noćenja, pa je ukupan broj turista i smanjen, ali se turizam vratio strancima i komercijali i noćenja bitno rasla.
Zadarska je županija lani bila treća jer je sezone bila loša, a južnije od nas bilo "tužnije", te se valja radovati četvrtom mjestu jer označava normalizaciju, a u njoj će sve brojke, pa i ovdašnje, biti bolje.
U dosadašnjem tijeku sezone takav položaj Zadarske županije treba zahvaliti Zadru koji je bio peto odredište turista u zemlji iza Zagreba, Rovinja, Poreča i Splita, a ispred Dubrovnika koji je vezan gotovo isključivo za avio goste… No, uz ekstremni rast Istre, te nekih drugih, u svibnju Zadar je ispao iz prvih 10 hrvatskih odredišta, a s tim je i Zadarska županija u svibnju imala najmanji rast u zemlji (doduše lanjska je baza da je cijelu godinu imala najmanji pad u odnosu na '19. u zemlji).

Važnost karata zaraženosti ECDC-a i Re-openEU
Sa zadnjim ažuriranjem karte Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (identičnu objavljuje i stranica Re-open EU), od 27.05.2021. ne stojimo dobro (vidi sliku). Nadati se da će sljedeće ažuriranje poboljšati stvari i naše izglede za glavnu sezonu. Karte se prikazuju dvotjedno, s ažuriranjem svakog tjedna (nedjeljom), te nam je ovaj vikend, barem ako je suditi prema zadnjim našim prijavljenim brojkama, u izgledima za boljitak.
Radi se o dvije web stranice koje u ovom trenutku igraju važnu ulogu u nacionalnim ali i individualnim odlukama o putovanjima.
​Kazati je da Njemačka (prihvatila je to i Austrija) objavljuje svoju kartu prema Institutu Robert Kock, a koja u zeleno stavlja samo sredine koje imaju 50 slučajeva zaraze na 100.000 stanovnika – ali tjedno!