Rezultat dugogodišnjeg istraživanja suvremene hrvatske povijesti

U dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević, prikazana je knjiga Stipe Pilića i Blanke Matković: »Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori, geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu«. O knjizi su govorili autori: dr. sc. Blanka Matković i hrvatski povjesničar prof. Stipo Pilić, te recenzent doc. dr. sc. Zlatko Begonja. Voditelj programa bio je Ivan Paštar, prof. i dipl. oec., koji je održao uvodno izlaganje.

Povijest od 1945. do 1990.
– Hvala Bogu, tijekom zadnjih desetljeća imamo sve više onih koji slijede Starčevića i Radića. Pišu knjige, vode rasprave s čvrstom željom da se revidira falsificirana povijest od 1945. do 1990. Usprkos nove hrvatske šutnje mi danas imamo sve više mladih istraživača koji slijede liniju slobode, raskrinkavaju komunističke i srpske laži da bi se došlo do istine. Takva knjiga večeras je pred nama, knjiga odvažnih autora dr. sc. Blanke Matković i prof. Stipe Pilića kojom žele nama i svijetu pokazati istinu o Jasenovcu temeljem dokumenata, a bez dodvoravanja onima na vlasti i u centrima moći, naglasio je Ivan Paštar.
Velikom broju nazočnih obratio se recenzent Zlatko Begonja.
– Valja naznačiti kako knjiga Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori: Geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu, pruža značajni pozitivni pomak, zapravo je na ovaj način svojevrsni novitet u istraživanju zadane problematike. Svojim minucioznim pristupom, autori Stipo Pilić i Blanka Matković, otvorili su brojna pitanja i ponudili jednako tako iznimno vrijedne odgovore, ali time i osvijetlili, zapravo ukazali na goleme mogućnosti i potrebe daljnjih istraživanja ove teme koja do danas u Republici Hrvatskoj stvara značajna društvena raslojavanja, rekao je Begonja, docent na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru i njegov pročelnik.

Ratni i poslijeratni jasenovački logori
Obrađivanje Jasenovca u ratnom razdoblju, kaže on, kao napose i poslijeratnih jasenovačkih logora i događaja koji su uslijedili, zahtjevan je poduhvat koji od autora traži ustrajnost, objektivnost i odbacivanje ideoloških komponenti kao pratećeg negativnog elementa u ispunjavanju mozaika slike stvarnosti prošle zbilje.
– Cijela knjiga, svojim sadržajem i širinom obuhvata pruža mogućnost kvalitetnoga uvida u omeđena povijesna događanja, i samim time autore svrstava u red vrijednih aktera u povjesničarskom smislu koji takvim svojim biljegom ostaju neizostavnim dionicima ovakvoga tipa istraživačkoga zadatka. Na koncu je potrebno naglasiti kako ovaj autorski poduhvat zaslužuje pozornost znanstvene i šire javnosti koju zanima navedeni dio hrvatske prošlosti, poručio je Zlatko Begonja.
U svom izlaganju autorica, dr. sc. Blanka Matković istakla je kako su dokumenti na kojima se temelji ova knjiga rezultat dugogodišnjeg istraživanja suvremene hrvatske povijesti započetog 2006. godine u sklopu samostalnog istraživačkog projekta »Hrvatska povijest 1941.-1948.«, koju je realizirala s prof. Stipom Pilićem. Oni su 2008. godine osnovali Hrvatsku družbu povjesničara »Dr. Rudolf Horvat«, koja je nakladnik ove knjige, objavljene 2021. godine.

Teški zločini i teška kršenja ljudskih prava
– Prikupljen je velik broj arhivskih dokumenta te je pregledano nekoliko tisuća fondova i zbirki u arhivima i muzejima u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Ujedinjenom Kraljevstvu (u Londonu). Članovi Hrvatske družbe povjesničara »Dr. Rudolf Horvat« su posebno posvećeni istraživanju onih zemljopisnih područja na kojima su zabilježeni teški zločini i teška kršenja ljudskih prava, koja su dugoročno obilježila određeni prostor u kontekstu ratnih gubitaka kojima je u proteklih sedam desetljeća bilo manipulirano u različite promidžbene svrhe. To je rezultiralo još dubljim podjelama u društvu i drastičnim političkim tenzijama koje su onemogućile objektivan pristup znanstvenika takvim temama, rekla je Matković, rođena Splićanka.
Među tim temama ističe se mjesto Jasenovac, kaže ona, odnosno logori koji su postojali tamo u razdoblju od 1941. do najmanje 1948. godine, a koji su tema svakodnevnih prijepora u medijskom prostoru i političkoj areni. O ratnom logoru Jasenovac objavljene su tisuće knjiga i članaka iako je veoma mali broj tih djela doista bio potkrijepljen znanstvenim dokazima.

Mit Domovinskog rata i razdoblja poslije
– O stradanju hrvatskog stanovništva na tom prostoru nakon dovršetka Drugog svjetskog rata pisalo se jako malo. Objavljena su pojedina svjedočanstva i dokumenti o stradavanju kolona Križnog puta kod Jasenovca, no postojanje poslijeratnog zarobljeničkog logora u Jasenovcu nije bilo potkrijepljeno pisanim dokazima sve do kraja 2014., kada je u radovima Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a Zadar objavljen izvorni znanstveni rad ovo dvoje autora, pod nazivom: Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima. Dokazano je postojanje zarobljeničkog logora Jasenovac nakon završetka Drugog svjetskog rata. Naknadno je prikupljeno još dokumenta, na temelju čega je nastala ova knjiga. Vremenski knjiga stavlja naglasak na razdoblje od 2. svibnja 1945., kada su Jasenovac i Jasenovačku Posavinu zauzele postrojbe Jugoslavenske armije, do otprilike 1964. godine. No, dotiče se i na događanja sve do danas, s fokusom na utjecaj jasenovačkog mita na Domovinski rat i razdoblje poslije njega, navodi Matković.

Otkrivena grobišta
U prvom dijelu knjige dat je pregled povijesnih zbivanja prije 1945., uključujući kratak pregled ratnog logora Jasenovac. U drugom dijelu knjige dat je naglasak na problematici istraživanja demografskih i ratnih gubitaka, posebno u kontekstu jasenovačkog mita te poslijeratnim jasenovačkim logorima, uključujući raniju literaturu i svjedočanstva o toj tematici.
– U posljednjem dijelu knjige osvrt je na dosad otkrivena grobišta na jasenovačkom području te problematiku Jasenovca i jasenovačkog mita u najnovijoj hrvatskoj povijesti i politici, zaključila je doktorica Matković, koja je početak i kraj svoga izlaganja zaokružila citiranjima Oca Domovine, dr. Ante Starčevića.
Velikom broju nazočnih kratko se obratio i drugi autor Stipo Pilić, kazavši o tijeku nastajanja knjige i njenom značenju za buduća istraživanja i budućih promatranja novije hrvatske povijesti.