Ako nam se ne svidi u Europskoj uniji – uvijek možemo izaći

Ako ne budemo zadovoljni Europskom unijom i njezinim razvojem, uvijek možemo, u skladu s Ustavom, odlučiti napustiti tu integraciju, poručuje, među ostalim, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) odgovarajući na najčešće dvojbe i negativne stavove građana kad je u pitanju EU.  Sudeći prema brošuri, objavljenoj na internetskim stranicama MVEP-a, građane i dalje najviše muči gubitak samostalnosti, suvereniteta i nacionalnog identiteta. Pokušavajući otjerati te strahove, Ministarstvo ističe: “EU nije država, a bude li budući njezin razvoj išao u smjeru, uključivo političke promjene, koji Hrvatskoj ne odgovara, Hrvatska može odlučiti o napuštanju Unije i to prema vlastitim ustavnim odredbama”. Napominju, međutim, da dosad nijedna članica nije zatražila izlazak iz EU-a što pokazuje da “članstvo u EU ne doživljavaju kao prijetnju njihovoj državnoj samostalnosti”. Jedan od često spominjanih argumenata kontra članstva jest i to da Hrvatska jednostavno može i bez EU-a, no Ministarstvo tvrdi da bi nepristupanje Uniji dovelo, u određenoj mjeri, do političke izolacije zemlje. “Kao mala zemlja, Hrvatska ne bi mogla utjecati na odluke koje se tiču budućnosti Europe, a time posredno i vlastite budućnosti. Ne treba zaboraviti da članstvo u Europskoj uniji jamči političku stabilnost i sigurnost, što je za Hrvatsku iznimno važno s obzirom na nedavno ratno iskustvo, kao i na trenutačnu relativnu nestabilnost njezina neposrednog okruženja”, ističe se u brošuri.
Građani se boje i priljeva stranaca, osobito jeftinije radne snage, te poskupljenja zbog uvođenja eura. Iskustvo novih članica, međutim, pokazuje da je “nerealno očekivati znatniji priljev stranih državljana na ionako prilično malo hrvatsko tržište rada”. Ta se strahovanja, objašnjavaju u MVEP-u, prije svega zasnivaju “na krivoj predodžbi da bi članstvom u EU, Hrvatska preko noći postala atraktivnija od bogatih članica EU-a, koje su ujedno i glavna odredišta strane radne snage”. Ministarstvo ne očekuje ni veliki dolazak radne snage iz EU-a, uključujući Bugarsku i Rumunjsku.
Što se tiče rasta cijena, u MVEP-u potvrđuju da bi, nakon uvođenja eura, pojedini trgovci u preračunavanju kuna u eure mogli vidjeti priliku za podizanje cijena. No, u drugim zemljama to se uglavnom događalo s uslugama koje su potrošačima najvidljivije, poput cijena u kafićima i restoranima. “S druge strane, cijene skupljih proizvoda, poput automobila i kućanske opreme, nisu rasle”, uvjeravaju građane iz Ministarstva.