Na putu Hrvatske prema europskim integracijama nužno je voditi računa o dva segmenta: o našoj potrebi za političkom i ekonomskom suradnjom s jedne te o senzibilitetu hrvatskoga naroda s druge strane. Upravo zbog te potrebe za senzibilitetom, nužno je da u Europsku uniju uđemo samostalno i „uzdignute glave”, istaknuo je prof. Šimac
U organizaciji Družbe „Braća hrvatskog zmaja” protekle je srijede u predavaonici Gospodarske komore održano predavanje na temu „Kako funkcioniraju europske institucije: politika, ekonomija, diplomacija”. Predavač je bio prof. dr. Neven Šimac, iskusni hrvatski stručnjak u području političkih i državno-upravnih znanosti s bogatim iskustvom rada u diplomaciji te vrsni poznavatelj društvenih, političkih i gospodarskih prilika u Europi.
Predavanje prof. Šimca bilo je uvodnog karaktera, sa svrhom informiranja nazočnih o osnovnim značajkama europskih institucija u skolopu integracija kojima Republika Hrvatska teži, a s obzirom na njegovo iskustvo rada u Europskoj komisiji, predstavljalo je izvrsnu platformu za istinsko informiranje o svemu što čeka Hrvatsku na putu u EU te za razbijanje različitih mitova, kako negativnih tako i pozitivnih, o Europskoj uniji i drugim integracijama.
Povijest europske „kontinentalnosti”
– Na putu Hrvatske prema europskim integracijama nužno je voditi računa o dva segmenta: o našoj potrebi za političkom i ekonomskom suradnjom s jedne te o senzibilitetu hrvatskog naroda s druge strane. Upravo zbog te potrebe za senzibilitetom, nužno je da u Europsku uniju uđemo samostalno i „uzdignute glave”, istaknuo je prof. Šimac u uvodnom dijelu izlaganja.
Prof. Šimac naveo je i opisao osnovne značajke triju postojećih integracija – Vijeća Europe, Europske unije te Europske organizacije za sigurnost i suradnju, dodavši kako u našoj javnosti najčešće nije jasno kako i zašto su te integracije nastale. Pritom je ukratko iznio povijest postojanja termina „Europa”, odnosno povijest europske „kontinentalnosti”, kao i postupno javljanje potrebe za njenim ujedinjenjem koje se ponekad nastojalo izvršiti i silom (kao u slučaju Napoleona i Hitlera).
– Prve začetke mirnog ujedinjenja Europe predstavlja pojava pokreta pacifista između dva svjetska rata, kada je iniciran i koncept Paneurope. Već u tom razdoblju, koje je prethodilo krvavim zbivanjima 2. svjetskog rata, nastaju neka od vodećih načela europskog ujedinjenja, posebice načelo subsidijarnosti čiji se značaj posebno ističe u godinama koje su uslijedile, kao protuteža konceptima boljševizma i nacionalizma, naveo je prof. Šimac, predstavivši u nastavku izlaganja ukratko i povijest nastanka svake od pojedinih integracija.
Vijeće Europe, integracija 47 zemalja kojoj pripada i Hrvatska, nastalo je na građansku inicijativu sa svrhom zaštite demokracije i ljudskih prava, s posebnim naglaskom na uvažavanje različitosti kulturnih identiteta. Ova integracija sastoji se od vijeća ministara vanjskih poslova, parlamentarne skupštine, kongresa lokalnih i regionalnih vlasti te glavnog tajništva. U kontekstu Europske konvencije o pravima čovjeka, Hrvatska je s ciljem zaštite ljudskih prava kroz ovaj segment već delegirala dio suvereniteta.
Slovenski presedan
– Svakako najinteresantnija integracija koja se i najviše spominje u medijima jest Europska unija. Ova integracija nastala je sredinom prošlog stoljeća na inicijativu Roberta Schumana i to kao „Europska zajednica za ugljen i čelik” koja se u početku temeljila na jedinstvu ljudi, dobara i usluga unutar zajednice koju su činili Francuska, zemlje Beneluksa, Nizozemska, Italija te tadašnja Zapadna Njemačka. No, osnovni cilj nastanka ove integracije bio je onemogućiti daljnje animozitete i ratne sukobe između Njemačke i Francuske, a postojala je i vizija postupnog nastanka europske federacije. Ova je integracija postupno „evoluirala” u Europsku uniju koja danas ujedinjuje 27 država članica, naveo je prof. Šimac.
Predavanje je zaključeno okruglim stolom o svim implikacijama predstojećeg ulaska Hrvatske u uniju. Prisutni su imali prigodu kroz razgovor i izravno postavljanje pitanja prof. Šimcu dobiti uvid u mnoge geopolitičke implikacije hrvatskog pristupanja uniji.
– Ono što najviše zabrinjava jest presedan koji na neki način nastoji stvoriti Slovenija, želeći se kroz različite mehanizme i ultimatume domoći dijela hrvatskog morskog teritorija koji joj pravno gledano ne pripada. Ukoliko bi takav presedan bio ostvaren, to bi uzdrmalo temelje ne samo unije već i međunarodnog prava jer bi moglo izazvati situaciju da se i druge države pozivaju na slovenski primjer, što bi potencijalno moglo biti uzrokom destabilizacije odnosa i među drugim državama, zaključio je prof. Šimac.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Bundesliga
Andrej Kramarić postigao dva pogotka u porazu Hoffenheima kod Bochuma
Nogomet
Španjolsko prvenstvo
Real Madrid pobjedom u San Sebastianu napravio još jedan korak prema naslovu prvaka
Ostali sportovi
ATP Madrid
Borna Ćorić je doživio težak poraz od Zvereva i ispao u drugom kolu Madrida
Moda
zadarski concept store
[FOTO] Tiramol proslavio 10. rođendan. Sana Baraba: ‘Na rubu sam suza od sreće’
Ostali sportovi
Fair play vrijedan nagrade
Odbojkaši Medicinske škole Ante Kuzmanića ispravili suca na svoju štetu
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
KK Zadar
POVIJESNA UTAKMICA
ČUVENA POBJEDA ZADRA Pogledajte video od kojeg ćete se naježiti: ‘Posebnija je od drugih…’
Županija
EDUKACIJA I INTEGRACIJA
Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: ‘Posao je izvrstan, jako mi se sviđa…’
Moda
zadarski concept store
[FOTO] Tiramol proslavio 10. rođendan. Sana Baraba: ‘Na rubu sam suza od sreće’
Zadar
zatvaranje cesta