Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Promemorija nekadašnje međuotočne komunikacijske povezanosti

Autor: Ivo Dominis

04.05.2007. 22:00
Promemorija nekadašnje međuotočne komunikacijske povezanosti


Program promocije ‘Latinskog idra’ ostvaren je na Vrgadi, u Biogradu i Tkonu/Sav scenarij neposrednog performancea na otvorenom moru prošlog bio je naslovljen “Leutu starcu u pohode” i odvijao se je po ideji Branislava Mađerića
Pašmanskim kanalom u plovnom trokutu od Vrgade preko Biograda do Tkona ponovno su ovog tjedna zaplovili drveni ljepotani tradicionalne brodogradnje sa svojim zaštitnim znakom latinskog idra na pramcu. Bila je to svojevrsna promemorija nekadašnje međuotočne komunikacijske povezanosti, kojom se davnih stoljeća svakonoćnim veslanjem sa udaljenih pučinskih ribolovišta održavala opstojnost života na ovim prostorima. Sav scenarij tog neposrednog performancea na otvorenom moru prošlog ponedjeljka bio je naslovljen “Leutu starcu u pohode” i odvijao se je po ideji Branislava Mađerića, Pašmanca koji u svojoj uvali na otočiću Babcu svesrdno nastoji od zuba vremena spasiti neke od simbola te drevne navigacije od kojih mu je najreprezentativniji uzorak leut Abraham sagrađen prije više od sto godina, davne 1900.
U znaku latinskog jedra Po Mađerićevoj zamisli i ovo najnovije događanje na pučini pred Vrgadom trebalo bi poslužiti kao nukleus utemeljenja regate Latinskog idra Pašmanskog i Vrgadinskog kanala. Na takvoj regati bi trebala sudjelovati barem po jedna posada veslača na gajeti iz svih mjesta na zadarskom otočju čija je povijest bila značajno obilježena ribarstvom, poput Sali, Iža, Molata, Vrgade, mjesta na otocima Pašman i Ugljan. Sve detalje oko ovoga trebalo bi razraditi do blagdana Male Gospe, 8. rujna, kada bi se spomenute posade sa zadarskih otoka priključile već tradicionalnoj regati gajeta na vesla što već niz godina tog nadnevka starta u Betini na otoku Murteru. Regata bi bila nazvana Gospinom regatom budući bi svojom trasom dodirivala sva Marijina svetišta koja stoljećima postoje na svim ovim otocima. Stoga je i ovom prilikom u Vrgadu dojedrila impresivna flota drvenih gajeta Murterina i Betinjana razvivši svoja zamamna latinska jedra.
Umjetnički dojam te popodnevne ribarske užine na mulu u vrgadinskom portu pojačali su i glumci- naratori Hvarskog pučkog kazališta podastrijevši svoje uprizorenje Hektorovićeva spjeva Ribanje i ribarsko prigovaranje. Predstava Hvarana je i od brojne vrgadinske publike prepoznata kao izričaj slojevite baštine književno-renesansnog kruga koja uvijek važi moralnim kodeksom duhovnih vrednota što su ih priprosti ribari već tada apsolvirali višednevnim izbivanjem na pučini. Zvonki stihovi arhaičnog narječja autentično su zazvučali i učas srasli s akordom najtankoćutnijih žica mentaliteta puka okupljenog na rivi Vrgade.
Na sve te duhovne vrednote i ljepote koje pruža egzistencijalna plovidba more i druženje s jedrom, gajetom i veslima nastojala je ukazati i autorska izložba fotografija Brane Mađerića postavljena na parapetu lukobrana u Biogradu i podmorju oko njega. Izložba se je mogla pogledati kao druga točka ovog osebujnog događanja ostvarenog morskim hodočašćenjem na relaciji Vrgada – Biograd – Tkon. Ove Branine fotografije postavljene na biogradskom lukobranu uglavnom donose one viđene motive latinskog idra što se je bilo veličanstvenim načinom razmahalo morskim kanalom pred Zadrom prilikom dolaska Svetog Oca Ivana Pavla Drugog 2003.godine.
Potvrda pomorskog kontinuiteta A na stoljećima tkano dostojanstvo života u siromaštvu otočana uz veslo i jedro, ukazali su čitanjem svojih stihova tijekom treće točke na večernjoj seansi u tkonskom restoranu “Sovinje” i čakavski pjesnici: Ante-Marko Šarunić s Molata, Mirko Krpetić s Vrgade, Vedranko Šikić i Ive Šikić iz Murtera, te hvarski glumci sa poezijom lirskog barda sa njihova otoka Jure Franičevića-Pločara. Njihove stihove je sonornim zvukom tenora i basova nastojala zasladiti zadarska klapa Galija.
– Namjera nam je već od 2008. događanja poput ovog ponavljati i obnavljati kontinuitet istog sa stalnom željom proširenja na što veći broj otoka i povećanja broja posada veslača i gajeta-sudionica – saznali smo te večeri od neuništivog pobornika tradicijskih običaja pomorskog života i “spiritus movensa” cjelodnevnog programa, kojem smo i mi nazočili, u Pašmansko-Vrgadinskom kanalu, te samozatajnog “morskog vuka”, g. Branislava Mađerića. Potvrdom tog kontinuiteta može poslužiti skora svečanost porinuća betinske gajete nastale tradicijskim umijećem čuvenih kalafata sa toga otoka, a koja će se dogoditi za ovogodišnju župnu feštu Gospe od Tarca na otoku Kornatu, 1. srpnja – kako su najavili na Pašmanu betinski sudionici prekjučerašnje regate latinskog idra.
Program promocije Latinskog idra ostvaren na Vrgadi, u Biogradu i Tkonu teško bi bio moguć bez dragocjene potpore koju su mu pružili brojni čimbenici društvenog i gospodarskog života na području njegova odvijanja, od kojih izdvajamo: Gradsko poglavarstvo Biograda, Mjesni odbor Vrgade,Turističku zajednicu Grada Biograda, Ribarsku zadrugu iz Vrgade, te subjekte gospodarske i turističke djelatnosti sa otoka Pašmana, Biograda i Pakoštana.