Srušen san o novoj zgradi

Ono što me najviše boli jest da je Centar prije tri godine imao osigurane novce iz Ministarstva za izgradnju nove zgrade. No zbog određenih birokratskih zapreka, nažalost, nismo uspjeli ishodovati lokacijsku dozvolu. Čekali smo je dvije i pol godine i na kraju smo ostali bez novca i bez mogućnosti da dobijemo novi prostor, naglašava Danijela Jadrijev, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zadar
Uspješno provodimo reformu Centra za socijalnu skrb, koja ide i dalje. Naši djelatnici vrijedno rade na poboljšanju standarda i kvalitete usluge za korisnike. No moram brinuti da su i korisnici, ali i djelatnici koji su nositelji sustava, zadovoljni. Zato za vrijeme trajanja svog mandata planiram podignuti kvalitetu življenja rada svojih djelatnika, tako da im pokušam osigurati kvalitetniji i ljepši prostor i osigurati kvalitetnija sredstva za rad, rekla je Danijela Jadrijev, nova ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zadar.
Ured sve na jednom mjestu
S njom i njezinim kolegicama Bosiljkom Pavić, zamjenicom ravnateljice i voditeljicom Odjela za odrasle, te Ljiljanom Fabac, voditeljicom Odjela prijemnog ureda i Odjela novčanih naknada razgovarali smo o reformi koju su tijekom prošle i ove godine proveli u Centru te o planovima i željama za budućnost Centra.
One su istaknule da je Centar za socijalnu skrb Zadar u lipnju prošle godine ušao u pilot-projekt razvoja sustava socijalne skrbi koji provodi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u suradnji sa Svjetskom bankom. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi odabralo je Centar za socijalnu skrb Zadar kao pilot-ustanovu za provođenje procesa i uvođenje “Ureda sve na jednom mjestu”, kao i provođenje procesa i implementacije “Standarda kvalitete socijalnih usluga”. S obzirom da su dva procesa povezana i da se njihovi sadržaji međusobno preklapaju, u Centru su im prišli kao jedinstvenom projektu.
– Prva komponenta se primarno bavi poboljšanjem kvalitete socijalnih usluga pa je ona bila predmet našeg zanimanja te smo proveli projektni zadatak ‘Ured na jednom mjestu’. Cilj projekta je bio uvođenje novog modela organizacije centara za socijalnu skrb kako bi se pridonijelo boljoj organizaciji i kvalitetnijoj usluzi u centrima, objasnile su Jadrijev, Fabac i Pavić. Zbog toga su u Centru osmislili ‘prednji ured’ u kojem bi se napravila prva procjena potreba socijalnih usluga, s obzirom na standarde i kvalitetu socijalnih usluga, dostupnost informacija i dostupnost socijalnih usluga.
Korisnik – aktivni sudionik
– Novi korisnik koji prvi put dolazi u Centar prvo ulazi u ‘prednji ured’ gdje ga prima naš djelatnik. Korisnik dolazi na informativni razgovor i tu se radi procjena njegovih potreba. Često se zna dogoditi da je došao na krivu adresu pa ga uputimo u kojoj bi instituciji mogao dobiti potrebnu pomoć. Ako je došao zbog usluga koje može ostvariti u Centru, s njim se popunjava inicijalni obrazac i upućuje ga se prema ‘stražnjem uredu’, objasnila je postupak Fabac. Stražnji ured se sastoji od Odjela za novčane naknade, Odjela za odrasle i Odjela za djecu, mladež i obitelj. Kad korisnik dođe u ‘stražnji ured’ ulazi u sustav i dobiva svog socijalnog radnika koji postaje njegov ‘obiteljski socijalni radnik’. On će ubuduće zajedno s korisnikom raditi na procjeni njegovih potreba, što je temelj za izradu individualnog plana skrbi. Socijalni radnik će oko korisnika okupiti i po potrebi uključiti druge stručnjake zaposlene u Centru (psihologa, defektologa, pravnika i druge), kao i stručnjake izvan Centra kako bi se potrebe korisnika sveobuhvatno zadovoljile i riješile. Cilj ovakvog pristupa je da se korisnik uključi u rješavanje vlastitih problema te da i sam snosi dio odgovornosti za rješavanje nastalih poteškoća. Korisnik više ne može biti pasivni promatrač u procesu rješavanja njegovih životnih problema.
Zakašnjela lokacijska dozvola
– On neće više lutati od vrata do vrata, već će mu sve biti dostupno na jednom mjestu, objasnila je Bosiljka Pavić. Dodala je da je reformom klijent više dobio jer mu je usluga sveobuhvatnija, ali je teže za djelatnike Centra jer imaju više posla.
Djelatnike Centra najviše muči kroničan nedostatak radnog prostora. Naime, svaki bi djelatnik Centra trebao imati svoj ured kako bi stranka imala mogućnost ostvariti pravo na privatnost, a to nemaju. Centar trenutačno radi na tri lokacije u prostorima koji nisu primjereni za rad. Radnici sjede za stolovima koji su i do 30 godina stari.
– Ono što me najviše boli jest da je Centar prije tri godine imao osigurane novce iz Ministarstva za izgradnju nove zgrade. No zbog određenih birokratskih zapreka, nažalost, nismo uspjeli ishodovati lokacijsku dozvolu. Čekali smo je dvije i pol godine i na kraju smo ostali bez novca i bez mogućnosti da dobijemo prostor koji bi zadovoljio i korisnike i djelatnike i koji bi bio na razini koju ovaj Centar zaslužuje, naglašava Jadrijev. Dodaje da su imali mogućnosti graditi na prostoru u neposrednoj blizini Gradske knjižnice, ali zbog dugog čekanja na lokacijsku dozvolu Ministarstvo je odlučilo povući novce. Nakon dvije i pol godine čekanja uspjeli su dobiti lokacijsku dozvolu, ali sad nemaju novaca jer je kriza.
– Moramo biti realni, kriza je i novca više nema. Jedino se možemo nadati da ćemo sredstva uspjeti ishodovati uz pomoć Ministarstva, Županije, Grada i iz pretpristupnih fondova EU pa da bar započnemo s gradnjom, zaključila je ravnateljica Jadrijev.
 

U Zadru 5.500 korisnika

Centar za socijalnu skrb Zadar skrbi oko 5.500 korisnika te ima oko 3.500 korisnika novčane skrbi. Centar ima najraširenije podružnice pa se tako njegova nadležnost proteže od Paga, preko Gračaca, do Obrovca, Biograda i Zadra.
U Centru radi 50 djelatnika, od kojih je 35 stručnih radnika. Svi stručni radnici izlaze na teren, osim onih u Odjelu za novčane naknade. Oni na teren odlaze ako sumnjaju na neku prijevaru ili ako korisnik ne može doći do Centra.