Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Japundžić: Nije zub nego rudist!

04.05.2011. 22:00
Japundžić: Nije zub nego rudist!


Fotografije fosila poslane su mr. sc. Jakovu Radovčiću iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, a za dva tjedna u Pag bi trebali doći i paleontolozi kako bi ispitali fosile


Fosil golemog zuba što ga  je slučajno pronašao  Pažanin Tonči Sabalić mogao bi Pag uvrstiti na mapu  najzanimljivijih paleontoloških područja u svijetu.  Podsjetimo, obrađujući kamen za gradnju zida oko  kuće, Tonči Sabalić pronašao je okamenjeni golemi  zub unutar kojeg se nalaze  još dva manja zuba.
Ljubaznošću mlade paleontologinje Hede Agić s  Department of Earth Sciences, UCL iz Londona dobili  smo prvu analizu fosila pronađenih na Pagu. Po svemu  sudeći, pronađeni zub pripada miocenskom krokodilu  genus Gavialosuchus koji je  živio prije 18 milijuna godina.
U znanstvenoj literaturi  se navodi kako je taj krokodil bio prosječno dugačak  devet metara i težak oko  četiri tone. O kako se golemom krokodilu radi najbolje pokazuje usporedba s  najvećim današnjim krokodilom Crocodylus porosus  koji naraste najviše do pet  metara i dostigne maksimalnu težinu od oko 700  kilograma. Zub miocenskog  krokodila veličine dvanaest  centimetara nađen je na  nekoliko lokacija u Europi.
Miocenska fauna
– Palaeoklimatološke studije su vršene na izotopima  iz zuba miocenske faune, pa  i krokodila, u svrhu  proučavanja miocenskog  klimatskog optimuma. Jedan od ondje navedenih  krokodila jest i genus Gavialosuchus čijem bi morphospaceu po veličini ovaj  zub i mogao pripadati, te za  kojeg je u spomenutim radovima iz paleoklimatologije utvrđeno da je prisutan  na širem području panonskog bazena i centralnog  paratethysa, navodi Heda  Agić.
Za nekoliko pravilnih  udubljenja u zubu Agić navodi kako to ne mogu biti  tragovi ugriza jer su tragovi  ugriza uobičajeni samo na  mekim tkivima, kostima i  školjkama, dok bi ih na zubu  bilo vrlo teško, ako ne i  nemoguće ostaviti.
– Čak i ukoliko neka životinja ugrize ili okrzne tako  velikog predatora i to za  zub, takav bi trag ostao  očuvan samo ukoliko je u  pitanju još uvijek originalna  mineralogija, a to nije vidljivo na fotografiji. Dakle  „tragovi ugriza” je netočna  informacija, to bi prije bili  tragovi trošenja ili oštećenja  o kamen, kost ili kakav  drugi tvrdi predmet, navodi  Agić.
Pronađeni fosil pobudio  je veliko zanimanje znanstvenika. Tončija Sabalića su  nakon objavljivanja informacije o pronalasku fosila  zvali iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba, a posjetili su ga i  suradnici HPM-a iz Zadra.
Paleontolozi se  vraćaju na Pag
– Spreman sam na suradnju i rado ću znanstvenicima ustupiti fosile kako  bi ih se moglo proučiti, ali  mi se fosili moraju vratiti,  rekao je Tonči Sabalić.
Fotografije fosila poslane  su mr. sc. Jakovu Radovčiću  iz Hrvatskog prirodoslovnog  muzeja u Zagrebu, a za dva  tjedna u Pag bi trebali doći i  paleontolozi kako bi ispitali  fosile. Začuđujuće je do koje su mjere zakoni u Hrvatskoj destimulirajući za  pronalazače vrijednih predmeta, u ovom slučaju fosila.  Zbog takvog pronalaska trebala bi se dobiti nagrada,  međutim, nalaznik doživljava više neugodnosti nego  priznanja. Vjerojatno je to  razlog što mnogi koji pronađu nešto zanimljivo to  zadržavaju za sebe i šute. U  većini zemalja u svijetu nalaznik bi dobio nagradu proporcionalnu vrijednosti nalaza, no, nažalost u Hrvatskoj to nije tako. 


“Kabinet čudesa Tončija Sabalića”




O “Kabinetu čudesa Tončija Sabalića”, kako  ga je nazvao, potpuno suprotnio mišljenje od  Agića ima kustos Dražen Japundžić, dipl. inž.  geologije sa geološko-paleontološkog odjela  Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu.
– Otok Pag uglavnom je izgrađen od stijena  kredne i eocenske starosti, a u manjoj mjeri  zastupljene su naslage miocenske starosti  (Pradavno paško jezero) i kvartara (pijesci,  breče i humus).
Japundžić je istraživao i još istražuje na  Pagu, a s kolegicom Katarinom Krizman u  gradu Pagu postavio je lani izložbu Hrvatskog  prirodoslovnog muzeja pod nazivom  “Pradavno paško jezero”. Na izložbi su  postavljeni fosili pronađeni u miocenskim  naslagama na području Crnike na Pagu gdje  je, među ostalim pronađen fosil puža valvata,  jedini takav u svijetu i zub krokodila kakav je  prije oko 18 milijuna godina živio na području  na kojem se danas nalazi otok Pag.
Nalaz Tončija Sabalića, međutim, tvrdi  Japundžić, uopće nije zub, već – rudist!
– Rudist ima kamenu jezgru bez ljušture. To je  izumrli školjkaš koji je za vrijeme gornje  krede (prije 65 milijuna godina) bio jedan od  glavnih morskih grebenotvoraca. U svijetu  školjkaša jedinstven je po tome što mu  ljušturu čine dvije asimetrične ljuske. Jedna  je u obliku roga ili svinutog korneta, a druga  poput poklopca. Najvjerojatnije se radi o vrsti  roda Hippurites, koji je vrlo čest u  gornjokrednim vapnencima naše Jadranke  obale i otoka, a zastupljen je i u karbonatnim  naslagama nekihn lokaliteta kontinentalne  Hrvatske.
Za morskog puša, odnosno fragment ljušture  sa kamenom jezgrom Japundžić kaže:
– Živio je u isto vrijeme kad  i rudist (gornja  kreda, prije 65 milijuna godina).  Najvjerojatnije se radi o vrsti roda Acteonella,  a na slici se vidi sačuvani gornji dio zavojnice  ljušture. Rijeđi  je fosil od rudista, a u  zbirkama Hrvatskog prirodoslovnog muzeja  nemamo  niti jedan paški primjerak.
Za numulit čiji je “otisak Sabalić također  pronašao klešući kamen, znanstvenik  objašnjava:
– To je vrsta foraminifere eocenske starosti,  znači od prije 45-50 milijuna godina. To su  jednostavni morski organizmi čije su vapnene  ljušturice imale veliku ulogu u gradnji stijena.  Na otoku Pagu  jako su zastupljeni, a najljepši  i dolaze sa morskim ježincima oko Metajne, u  alveolinsko-numulitnim vapnencima  eocenske starosti. Ponekad se, zbog  trošenja stijene znaju se naći izolirani poput  onih na rtu Ljubljana, stoga su ih znali nazivati  “vražji novčići”.
Marija KNEŽEVIĆ