Fotografije fosila poslane su mr. sc. Jakovu Radovčiću iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, a za dva tjedna u Pag bi trebali doći i paleontolozi kako bi ispitali fosile
Fosil golemog zuba što ga je slučajno pronašao Pažanin Tonči Sabalić mogao bi Pag uvrstiti na mapu najzanimljivijih paleontoloških područja u svijetu. Podsjetimo, obrađujući kamen za gradnju zida oko kuće, Tonči Sabalić pronašao je okamenjeni golemi zub unutar kojeg se nalaze još dva manja zuba.
Ljubaznošću mlade paleontologinje Hede Agić s Department of Earth Sciences, UCL iz Londona dobili smo prvu analizu fosila pronađenih na Pagu. Po svemu sudeći, pronađeni zub pripada miocenskom krokodilu genus Gavialosuchus koji je živio prije 18 milijuna godina.
U znanstvenoj literaturi se navodi kako je taj krokodil bio prosječno dugačak devet metara i težak oko četiri tone. O kako se golemom krokodilu radi najbolje pokazuje usporedba s najvećim današnjim krokodilom Crocodylus porosus koji naraste najviše do pet metara i dostigne maksimalnu težinu od oko 700 kilograma. Zub miocenskog krokodila veličine dvanaest centimetara nađen je na nekoliko lokacija u Europi.
Miocenska fauna
– Palaeoklimatološke studije su vršene na izotopima iz zuba miocenske faune, pa i krokodila, u svrhu proučavanja miocenskog klimatskog optimuma. Jedan od ondje navedenih krokodila jest i genus Gavialosuchus čijem bi morphospaceu po veličini ovaj zub i mogao pripadati, te za kojeg je u spomenutim radovima iz paleoklimatologije utvrđeno da je prisutan na širem području panonskog bazena i centralnog paratethysa, navodi Heda Agić.
Za nekoliko pravilnih udubljenja u zubu Agić navodi kako to ne mogu biti tragovi ugriza jer su tragovi ugriza uobičajeni samo na mekim tkivima, kostima i školjkama, dok bi ih na zubu bilo vrlo teško, ako ne i nemoguće ostaviti.
– Čak i ukoliko neka životinja ugrize ili okrzne tako velikog predatora i to za zub, takav bi trag ostao očuvan samo ukoliko je u pitanju još uvijek originalna mineralogija, a to nije vidljivo na fotografiji. Dakle „tragovi ugriza” je netočna informacija, to bi prije bili tragovi trošenja ili oštećenja o kamen, kost ili kakav drugi tvrdi predmet, navodi Agić.
Pronađeni fosil pobudio je veliko zanimanje znanstvenika. Tončija Sabalića su nakon objavljivanja informacije o pronalasku fosila zvali iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba, a posjetili su ga i suradnici HPM-a iz Zadra.
Paleontolozi se vraćaju na Pag
– Spreman sam na suradnju i rado ću znanstvenicima ustupiti fosile kako bi ih se moglo proučiti, ali mi se fosili moraju vratiti, rekao je Tonči Sabalić.
Fotografije fosila poslane su mr. sc. Jakovu Radovčiću iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, a za dva tjedna u Pag bi trebali doći i paleontolozi kako bi ispitali fosile. Začuđujuće je do koje su mjere zakoni u Hrvatskoj destimulirajući za pronalazače vrijednih predmeta, u ovom slučaju fosila. Zbog takvog pronalaska trebala bi se dobiti nagrada, međutim, nalaznik doživljava više neugodnosti nego priznanja. Vjerojatno je to razlog što mnogi koji pronađu nešto zanimljivo to zadržavaju za sebe i šute. U većini zemalja u svijetu nalaznik bi dobio nagradu proporcionalnu vrijednosti nalaza, no, nažalost u Hrvatskoj to nije tako.
“Kabinet čudesa Tončija Sabalića”
O “Kabinetu čudesa Tončija Sabalića”, kako ga je nazvao, potpuno suprotnio mišljenje od Agića ima kustos Dražen Japundžić, dipl. inž. geologije sa geološko-paleontološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu.
– Otok Pag uglavnom je izgrađen od stijena kredne i eocenske starosti, a u manjoj mjeri zastupljene su naslage miocenske starosti (Pradavno paško jezero) i kvartara (pijesci, breče i humus).
Japundžić je istraživao i još istražuje na Pagu, a s kolegicom Katarinom Krizman u gradu Pagu postavio je lani izložbu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja pod nazivom “Pradavno paško jezero”. Na izložbi su postavljeni fosili pronađeni u miocenskim naslagama na području Crnike na Pagu gdje je, među ostalim pronađen fosil puža valvata, jedini takav u svijetu i zub krokodila kakav je prije oko 18 milijuna godina živio na području na kojem se danas nalazi otok Pag.
Nalaz Tončija Sabalića, međutim, tvrdi Japundžić, uopće nije zub, već – rudist!
– Rudist ima kamenu jezgru bez ljušture. To je izumrli školjkaš koji je za vrijeme gornje krede (prije 65 milijuna godina) bio jedan od glavnih morskih grebenotvoraca. U svijetu školjkaša jedinstven je po tome što mu ljušturu čine dvije asimetrične ljuske. Jedna je u obliku roga ili svinutog korneta, a druga poput poklopca. Najvjerojatnije se radi o vrsti roda Hippurites, koji je vrlo čest u gornjokrednim vapnencima naše Jadranke obale i otoka, a zastupljen je i u karbonatnim naslagama nekihn lokaliteta kontinentalne Hrvatske.
Za morskog puša, odnosno fragment ljušture sa kamenom jezgrom Japundžić kaže:
– Živio je u isto vrijeme kad i rudist (gornja kreda, prije 65 milijuna godina). Najvjerojatnije se radi o vrsti roda Acteonella, a na slici se vidi sačuvani gornji dio zavojnice ljušture. Rijeđi je fosil od rudista, a u zbirkama Hrvatskog prirodoslovnog muzeja nemamo niti jedan paški primjerak.
Za numulit čiji je “otisak Sabalić također pronašao klešući kamen, znanstvenik objašnjava:
– To je vrsta foraminifere eocenske starosti, znači od prije 45-50 milijuna godina. To su jednostavni morski organizmi čije su vapnene ljušturice imale veliku ulogu u gradnji stijena. Na otoku Pagu jako su zastupljeni, a najljepši i dolaze sa morskim ježincima oko Metajne, u alveolinsko-numulitnim vapnencima eocenske starosti. Ponekad se, zbog trošenja stijene znaju se naći izolirani poput onih na rtu Ljubljana, stoga su ih znali nazivati “vražji novčići”.
Marija KNEŽEVIĆ
najnovije
najčitanije
Košarka
Košarka
VIDEO Beogradska arena pljeskom dočekala Tonija Kukoča. Na utakmici bio i Dino Rađa
Novosti
U rimskom zatvoru
Papa oprao noge zatvorenicama
Zadar & Županija
ugovori za 16 projekata
Bolnici za ortopeiju Biograd sredstva za poboljšanje usluga
Sport
Golden fight
Zadarski borci Reljić i Ražov nastupaju u Zagrebu
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Zadarska Svrdlovina poput talijanskog Nebbiola!
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Zadar
predizborni program