Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Renato Petrov u zadarskom zatvoru

04.07.2011. 22:00
Renato Petrov u zadarskom zatvoru


Temeljem zahtjeva zadarskog Županijskog suda Petrov je iz ekstradicijskog zatvora u Düsseldorfu izručen Hrvatskoj i prepraćen u zadarski zatvor. On ima pravo na ponovljeni sudski postupak jer je prvi put osuđen u odsutnosti, no prije nego to započne, potrebno je riješiti neke proceduralne stvari, vidjeti ima li već angažiranog odvjetnika ili ne i slično – v.d. predsjednika Županijskog suda Marijan Bitanga


Ratni zločinac Renato Petrov (43) iz Zadra od petka, 1. srpnja, stanar je zadarskog zatvora gdje će i ostati sve do okončanja ponovljenog postupka pred Županijskim sudom u Zadru.
– Temeljem zahtjeva zadarskog Županijskog suda Petrov je iz ekstradicijskog zatvora u Düsseldorfu izručen Hrvatskoj i prepraćen u zadarski zatvor. On ima pravo na ponovljeni sudski postupak jer je prvi put osuđen u odsutnosti, no prije nego to započne, potrebno je riješiti neke proceduralne stvari, vidjeti ima već angažiranog odvjetnika ili ne i slično – kratko je komentirao v.d. predsjednika Županijskog suda Marijan Bitanga kazavši još kako je službeno Petrov u zadarski zatvor ušao 1. srpnja u 16 sati.
Uhićen 5. travnja u Düsseldorfu
Nakon što je 15 godina uspješno izmicao hrvatskom pravosuđu, uhićen je temeljem Interpolove crvene tjeralice 5. travnja u Düsseldorfu i pritvoren u tamošnji ekstradicijski zatvor. Potom je Interpol Wiesbaden od Republike Hrvatske zatražio dostavu dokumentacije za izručenje takozvanim “službenim putem komunikacije u propisanom roku”, a iako se govorilo o protokolarnom postupku koji prosječno traje oko šest mjeseci, u slučaju jedinog Hrvata kojemu se na zadarskom sudu sudilo zbog ratnog zločina protiv Hrvatskog integriteta i stanovništva, za izručenje Petrova trebalo je nešto manje od tri mjeseca.
Njemu se, podsjetimo, za ratni zločin s još 25-oricom pripadnika tzv. SAO Krajine i bivše JNA sudilo na zadarskom Županijskom sudu 1995. godine nakon što je u akciji Oluja uhićen Jovan Badžoka. Sudski postupak okončan je 11. prosinca 1995. kada su 16-orici od njih izrečene nepravomoćne presude u ukupnom trajanju od 345 godina. Edita Rađen bila je nepravomoćno osuđena na 15 godina zatvora. Badžoka, koji je ujedno bio i jedini kojem se sudilo u nazočnosti dobio je deset, a ostala 14-orica među kojima i Petrov po 20 godina zatvora.
Sudjelovao u napadu na Škabrnju
Tadašnji sudac Županijskog suda u Zadru Milan Petričić proglasio ih je krivima što su kao pripadnici srpskih paravojnih i odmetničkih postrojbi i tzv. JNA 18. studenog 1991. godine ušli u selo Škabrnja u kojem je živjelo isključivo hrvatsko stanovništvo te s više pješadijskih skupina praćenih tenkovima slomili otpor branitelja sela, nakon čega su masovno i gotovo u potpunosti uništavali i uništili bez ikakve vojne potrebe stambene, gospodarske i sakralne objekte. U optužnici se navodi kako su to činili gađajući topničkim oružjima po naselju bez izbora vojnih ciljeva, nakon čega su iz podruma i drugih zaklonjenih prostora nasilno izvukli sklonjeno civilno i neboračko stanovništvo, pretežito žene i osobe starije životne dobi, kao i djecu. Nitko od njih, navodi se nadalje u optužnici, nije pružao nikakav otpor niti su predstavljali opasnost po agresora, no oni su potom najmanje 44 osobe ubili hicima iz vatrenog oružja i to iz neposredne blizine ili tupo-tvrdim predmetima po glavi, a neke su od žrtava pred smrt mučili i masakrirali. Obrazlažući tadašnju presudu Petričić je kazao kako su nedvojbeno, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, naredili ili sudjelovali u napadu i ubijanju civilnog stanovništva, uništavanju u velikim razmjerima imovine tog stanovništva, a što nije opravdano nikakvim vojnim potrebama. Time su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, odnosno ratni zločin protiv civilnog stanovništva, zbog čega će u ponovljenom postupku, sada u nazočnosti pred sudom, ponovno odgovarati Renato Petrov.
 


Jedini Hrvat optužen za pokolj u Škabrnji




Renato Petrov bio je jedini Hrvat među optuženima za pokolj u  Škabrnji. Odrastao je u Benkovcu jer mu je otac, porijeklom iz  Sutomišćice na otoku Ugljanu, kao časnik JNA dobio posao u  benkovačkoj vojarni. Početkom Domovinskog rata priklonio se  paravojnim srpskim formacijama, a kako bi dokazao svoju lojalnost  kao pripadnik “milicije SAO Krajine” iživljavao se nad nesrpskim  stanovništvom, posebice zarobljenim hrvatskim vojnicima zbog čega  je dobio i nadimak Kostolomac.


U Zadru 168 osoba procesuirano zbog ratnog zločina


Na Županijskom sudu u Zadru zbog ratnih zločina u Domovinskom ratu  počinjenih protiv hrvatskog stanovništva, procesuirano je ukupno 168  osoba, a za još sedam, među kojima je i nedavno Haagu izručeni Ratko  Mladić, predmeti se vode kao “otvoreni”. Za pokolj u Škabrnji do sada su  zatvorske kazne izdržavali samo dvoje osuđenika – Zorana Banić u trajanju  od pet godina i Jovan Badžoka u trajanju od 10 godina. Ernest Rađen, koji  je također bio osuđen u istom postupku s Petrovim, Badžokom i  Banićevom, temeljem međunarodne tjeralice prije dvije godine izručen je  zadarskom pravosuđu iz Grčke. U ponovljenom postupku zbog nedostatka dokaza oslobođen je krivnje i pušten na slobodu.