"Kritičko mišljenje prilika je za uhljebljivanje"

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika katarina.ergovic
Novi izborni predmet na udaru ozbiljnih kritika
Autor: 
Vedran SITNICA
Ilustracija

Gluhi telefon jedna je od igara pomoću kojih bi učenici nižih razreda osnovne škole, u okviru novog izbornog predmeta Kritičko mišljenje, trebali shvatiti probleme u komunikaciji i shvaćanju poruka. Pantomimom i dijalogom poticat će ih se na razlikovanje verbalne i neverbalne komunikacije i nepoželjnih oblika komunikacije, mini projektima solidarnosti u zajednici učit će se timskom radu i planiranju, a već od trećeg razreda osnovne škole debatirat će o raznim temama, primjerice prijateljstvu.

Sve su ovo elementi novog izbornog predmeta Kritičko mišljenje koji, kao svojevrsni pandan vjeronauku, ministar Radovan Fuchs uvodi u škole od 2023. godine. Kurikulum novog predmeta na javnoj je raspravi od 15. srpnja, a u samo tjedan dana pretrpio je ozbiljne kritike zainteresirane javnosti. Nastavnici, stručni suradnici, znanstvenici, u desecima komentara poručili su da je novi predmet nepotreban jer je već zastupljen u ostatku nastave, da diskriminira učenike koji polaze vjeronauk pa ga neće moći izabrati, da se rupa u satnici koju imaju učenici koji ne polaze vjeronauk mogla popuniti nekim drugim, korisnijim sadržajem…

Protiv novog predmeta je i voditelj riječkog Studija politehnike doc. dr. Damir Purković, koji u njemu vidi prostor za novu indoktrinaciju jer zapravo nema konkretnog sadržaja kojim bi se učenici bavili.

Interesni krugovi

– Za tu je »indoktrinaciju« netko predvidio 70 sati godišnje, a za tehničku kulturu, čija je važnost neupitna i po pitanju razvoja kritičkog mišljenja, samo 35 sati godišnje. Ne mogu se oteti dojmu da određeni interesni krugovi vješto upravljaju obrazovanjem i da će ovo biti dobra prilika za »uhljebljivanje« kadrova čije obrazovanje desetljećima plaćaju porezni obveznici, a teško se zapošljavaju, od filozofa, pedagoga, kulturologa, pa čak i psihologa, navodi Purković.

Da bi netko imao kritičko mišljenje, mora imati puno znanja, i to dubokih znanja iz nekog područja, i o tome kako su područja međusobno povezana, dodaje riječki znanstvenik, i upozorava da se djecu ne može učiti kritičkom mišljenju napamet, kao nekoj univerzalnoj strategiji.

– To vam je kao kuhanje bez namirnica i bez recepta. Ne može se to učiti izvan konteksta konkretnog područja i tema o kojima su potrebna znanja. To se ne može učiti kao univerzalna metodologija jer je to onda neka vrsta indokrinacije koja se uči napamet, a to ne samo da neće polučiti nikakav rezultat, nego će taj vrijedan pojam kritičkog mišljenja, koje je sastavni dio svakog obrazovanja, svesti na najzadnju moguću razinu. Djeca će zamrziti tako nešto, uvjeren je Purković.

Nejasan cilj

Mnogo je sadržaja koji u školi nedostaju, a za njih se nikada ne može naći vremena zbog prenatrpane satnice, no za novi izborni predmet vremena se našlo. »Tehnička kultura je puno kompleksnije i korisnije područje za djecu osnovnoškolske dobi od kritičkog mišljenja, a u 35 sati godišnje ne može se provesti sve aktivnosti. Onda dođe novi kurikulum nečeg za što nije jasno što bi se trebalo postići, a temeljni predmeti izostaju. Nemate pokusa iz prirodoslovlja, nemate pripovijedanje, čitanje…«, nabraja riječki profesor.

Kurikulum izbornog predmeta Tehnička kultura, na kojem je i sam radio po nalogu Agencije za odgoj i obrazovanje, dva puta je poslan u Ministarstvo obrazovanja, prvi put uoči kurikularne reforme, ali je završio u ladici…

– Mi koji se bavimo obrazovanjem u znanstvenom smislu i u suradnji sa strukom, za ovo nismo znali dok novi predmet nije došao u javnu raspravu. Imam osjećaj da se stvari dogovaraju negdje u nekim interesnim skupinama. Neprimjereno je i nedopustivo donositi tako nešto mimo istraživanja interesa učenika i školskog sustava, poručuje Purković. Rupe u satnici trebalo bi, kaže, popuniti drugim sadržajima, ne samo tehničkom kulturom, nego mnoštvom izbornih aktivnosti, od tehničkih i informatičkih do umjetničkih i jezičnih.

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (2 glasova)