Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Sagradimo Novi Zadar

Autor:

04.11.2009. 23:00
Sagradimo Novi Zadar


U malim zajednicama kao što je naša Sveučilište ima odlučujuću odgovornost za suradnju s lokalnom zajednicom i za njezin napredak. Sveučilište mora, po definiciji, biti rasadnik i generator novih ideja, projekata i programa. U toj zadaći Sveučilište nitko ne može zamijeniti, niti se ono može osloboditi od odgovornosti ako se suradnja s lokalnom zajednicom ne ostvari. U tom smislu smo već u Strategiji razvitka znanosti na taj način postavili stvari. Grad, Županija, gospodarstvo… partneri su u projektu koji možemo za ovu priliku nazvati Novi Zadar. Ne samo Novi Zadar u materijalnom nego i u svakom drugom smislu, prije svega u iskazivanju povjerenja svih subjekata koji žele dobro sebi i Gradu
Dr. sc. Vladimir Skračić jedan je od četvero prorektora Sveučilišta u Zadru, zadužen za znanost i razvoj. Upravo u njegovom području učinjeni su, od njegova dolaska na ovo mjesto, brojni pomaci, priređeni su razni projekti, prihvaćena je znanstvena strategija Sveučilišta, a u pripremi je cjelokupna strategija Sveučilišta. 
* Na čemu se zasniva Strategija razvitka znanosti na Sveučilištu u Zadru?
– Temeljna je odrednica Strategije razvitka znanosti unaprjeđenje istraživačkoga rada na Sveučilištu. Sveučilište se mora u najvećoj mogućoj mjeri opredijeliti za istraživački rad, ali ne na štetu svoje druge temeljne komponente, a to je obrazovanje mladih za buduća zanimanja, što je do danas bila, i još je, pretežita aktivnost Sveučilišta. Sama se strategija zasniva na analizi postojećega stanja, analizi postojećih slabosti i, na koncu, viziji i ciljevima prema kojima Sveučilište želi ići.
Otvaranje brojnih novih studija
* U kojem smjeru bi se trebalo razvijati Sveučilište u Zadru? Donedavno su to bili isključivo humanistički studiji.
– Sveučilište nije samonikla biljka i ne može postojati izvan društvenoga okruženja i društvenih potreba. Ako je to donekle bilo moguće u trenutku osnivanja Filozofskoga fakulteta, to danas sigurno nije. U suvremenom akademskom svijetu društveni okvir i društvene potrebe definiraju smjerove svakoga razvitka, pa i znanstvenog. Da o tome sveučilišne uprave vode računa, najbolje svjedoči otvaranje novih studija iz svih znanstvenih područja: humanističkih (Etnologija i Španjolski) društvenih (Kultura i turizam, Ekonomija i Knjižnjičarstvo), prirodnih (Geografija), tehničkih (Pomorstvo), biomedicina (Sestrinstvo). Postoje i nove potrebe i na njih će Sveučilište pokušati odgovoriti pozitivno. Sve su ovo novi studiji – koji stariji koji mlađi – ali svi vrlo traženi, što potvrđuje broj pristupnika prilikom kvalifikacijskih ispita.
* Što su prioriteti Strategije razvitka znanosti, odnosno što su prioriteti Sveučilišta u Zadru u ovom trenutku?
– Prioriteti Sveučilišta pa prema tome i prioriteti razvitka znanosti mogli bi se svesti na sljedeće: očuvati kvalitetu “starih” studija po kojima je Sveučilište steklo svoju prepoznatljivost u dosadašnjem radu; osigurati kvalitetu i razvoj novim studijima i onima koji će se otvoriti, jer to nalažu realne potrebe društva; izgraditi sustav prepoznatljivosti Sveučilišta, koji će se temeljiti na realnim prednostima koje ono ima, računajući u te prednosti i jedinstvenu poziciju koje ono ima na Jadranu i Mediteranu; osigurati svojim studentima i svojim djelatnicima najbolje moguće uvjete za rad i napredovanje.
Čekanje na dopusnice
* Kakvi su planovi s poslijediplomskim studijima, trenutačno ih je jako malo reformirano?
– To je istina. U ovom trenutku samo dva. Tri su u pripremi. No, to sigurno nije dovoljno. Jedna od strateških odrednica je i razvitak doktorskih studija. Nažalost, tu postoje brojna ograničenja i iskustva loše prakse, pa se nastavnici nerado upuštaju u nove pothvate. Samo tehnička organizacija jednog doktorskoga studija zahtijeva na stotine stranica teksta za prijavu i bezbroj drugih aktivnosti. S neizvjesnim ishodom! Naša su dosadašnja iskustva uglavnom gorka. Nismo paranoični i ne smatramo da su nam za sve krivi drugi, ali u postojećem sustavu odobrenja dopusnica za nove studije (pa tako i doktorske), najblaže rečeno, svi sveučilišni centri nisu imali isti status. Mi već nekoliko godina čekamo na neke dopusnice za studij! Postoji mnogo glava u hrvatskoj akademskoj zajednici (i izvan nje) koje smatraju da Hrvatskoj nisu potrebna “mala” jadranska sveučilišta. Mi na to ne pristajemo i želimo pokazati, a vjerujem i da dokazujemo, da tome nije tako. Kod organizacije doktorskih studija postoje i brojni drugi problemi: neuređena suradnja među sveučilištima u zemlji i okruženju, novac koji kronično nedostaje, vlastiti kadar, prostor… Izlaz iz ove situacije je suradnja s ostalim hrvatskim sveučilištima i onima s kojima već sada ostvarujemo međunarodnu suradnju, i to tako da pristupimo izradi zajedničkih doktorskih programa. Zadar se u tom kontekstu najčešće nameće kao sjedište s obzirom na svoju (i geografsku) privlačnost. Činjenica da je u posljednjih pet godina na Sveučilištu zaposleno 50 doktora znanosti koji nisu nikada bili zadarski studenti, nešto o tome govori.
* Centar za onomastička istraživanja, kojem ste vi na čelu, okuplja, moglo bi se kazati, entuzijaste. Nedavno ste promovirali treću ediciju o toponimima na zadarskim otocima. Unatoč svemu tome, hrvatski “jezikoslovci” vas sustavno ignoriraju. O čemu je riječ?
– Naša izdanja idu prema planu. U sljedećoj godini bi trebale izići dvije edicije: otoci Murter i Pag. Moji su suradnici, hvala Bogu, izvanredni i da nema njih projekt bi po meni, s obzirom na funkciju koju obavljam, jako teško “plivao”. Ignoriraju li nas hrvatski jezikoslovci? Možda. No to nije veliki problem. Vrijeme će pokazati gdje je kome mjesto i je li svatko preuzeo znanstvenu odgovornost za ono što mu je savjest nalagala. Hrvatski jezikoslovci očito imaju drugačije prioritete. Ne smeta ih previše što jezična baština propada naočigled i često zauvijek. S druge strane, vode beskrajne rasprave oko efemernih tema i “izluđuju narod”. Često iz sujete i povrijeđenosti. Svi bismo pred očima morali imati opći interes i opće dobro, a nacionalni jezik je bez sumnje jedno takvo dobro. Čini se da nije tako!
Neizvjesne aplikacije za europska sredstva
* Kako funkcioniraju ostali centri na Sveučilištu?
– Za sada ih je malo. Jedna od odrednica Znanstvene strategije je upravo formiranje novih znanstvenih instituta i centara, barem za sva znanstvena područja koja postoje na Sveučilištu. To bi bile jedinice isključivo posvećene znanosti i istraživanjima. Razumije se da bi se takve jedinice trebale osnivati i za ona područja koja u ovom trenutku nemaju svoga studija, ako postoje zainteresirane osobe koje su ih u stanju pokrenuti. Očekujem izvješća pri kraju godine o radu ostalih centara, jer drugačije ne mogu pratiti njihov rad. Naš Centar ima osobito dobru suradnju s Odjelom za geografiju i posredno s Centrom za krš i priobalje. Njihovo lanjsko izvješće o radu bilo je zaista pozitivno. Karakteristična je za rad svih centara stanovita pravna neujednačenost. Radimo na tome da taj okvir definiramo. Na primjer, osim u našem Centru, svi istraživači u ostalim centrima su ujedno i zaposlenici utemeljiteljskih odjela.
* Kako funkcionira znanstvena suradnja, bilo na domaćem području, bilo s inozemnim sveučilištima, odnosno ustanovama. Ponajviše su, koliko mi se čini, napravili novi studiji, poput španjolskog i knjižničarstva?
– Znanstvena kao i svaka druga suradnja prvenstveno ovisi o pojedincima, a tek potom od općeg akademskog okvira u kojem se mora odvijati ili se odvija. Osim toga, znanstvena suradnja ne ide nužno kroz aktivnosti odjela. Često se ona odvija na mnogim drugim razinama, a najčešće preko Ureda za znanost i Ureda za međunarodnu suradnju. Istina je da postoje dinamičniji i manje dinamični odjeli glede suradnje, no to je jednostavno tako. U ovom trenutku apliciramo na desetak međunarodnih projekata iz različitih fondova EU. Treba naglasiti da se do novca za europske projekte dolazi nakon izrade teških i iscrpljujućih aplikacija s neizvjesnim ishodom (upravo nam je ovih dana odbijena jedna izvanredno savjesno i pedantno izrađena prijava); surađujemo u četiri Tempus projekta: Tu su još brojne odjelne i izravne suradnje, od nastavnika prema nastavniku. Sveučilište ima ugovore o suradnji s brojnim sveučilištima u Europi i svijetu.
Gradnja Novog Zadra
* U kom smislu se može poboljšati suradnja Sveučilišta u Zadru s lokalnom zajednicom? Što je dosad napravljeno, a koje bi se stvari konkretno mogle napraviti?
– U malim zajednicama kao što je naša Sveučilište ima odlučujuću odgovornost za suradnju s lokalnom zajednicom i za njezin napredak. Sveučilište mora, po definiciji, biti rasadnik i generator novih ideja, projekata i programa. U toj zadaći Sveučilište nitko ne može zamijeniti, niti se ono može osloboditi od odgovornosti ako se suradnja s lokalnom zajednicom ne ostvari. U tom smislu smo već u Strategiji razvitka znanosti na taj način postavili stvari. Grad, Županija, gospodarstvo… partneri su u projektu koji možemo za ovu priliku nazvati Novi Zadar. Ne samo Novi Zadar u materijalnom nego i u svakom drugom smislu, prije svega u iskazivanju povjerenja svih subjekata koji žele dobro sebi i Gradu. Ne može se graditi budućnost Grada na floskulama neradnika: “oni tamo u Gradu ništa ne razumiju”…, odnosno “oni na Sveučilištu ništa ne rade”…
Na Sveučilištu u ovom trenutku djeluje 150 doktora i 63 magistra znanosti, 60 je asistenata i novaka na doktorskim studijima, postoje 23 odjela sa sedamdesetak programa, više od 6.000 studenata i više od 500 zaposlenih. To je golemi potencijal: intelektualni, materijalni i duhovni, kojega se nitko ne može odreći. Grad i Županija su toga svjesni. Upravo smo u ponedjeljak na sastanku s gradonačelnikom i njegovim suradnicima utvrdili operativne i sadržajne modele buduće suradnje. Dogovorili smo da ćemo se konzultirati i u pripremi izrade Opće strategije Sveučilišta, kako bismo u nju ugradili – u mjeri u kojoj je moguće – i želje Grada i Županije i građana.
* Kada će se pojaviti cjelokupna strategija razvitka Sveučilišta. U kojoj je fazi, što će obuhvaćati…
– Cjelokupna strategija Sveučilišta trebala bi biti u najvećoj mjeri zgotovljena do konca kalendarske godine, no do tada neće biti sigurno prihvaćena na Senatu, jer je potrebna javna rasprava o jednom tako važnom dokumentu. Ne samo na Sveučilištu, kao što sam već kazao. Nisam u ovom trenutku ovlašten govoriti o tome što će sve obuhvaćati, jer ja sigurno neću biti njezin jedini autor, ali mogu izraziti svoje načelne stavove kao zainteresirana strana, bez obzira na trenutnu funkciju. Strategija se mora odrediti prema daljnjem smjeru razvitka znanosti i istraživanja (znanstveni projekti i doktorski studiji), odnosu obrazovnih i znanstvenih programa, preferencija u novim obrazovnim programima (stari i novi studiji), suradnji s lokalnom zajednicom i gospodarstvom, afirmaciji Grada, Županije, regije i prostora u kojemu djeluje Sveučilište, tehnološkom razvitku, prioritetima u izgradnji objekata i infrastrukture… Mnogo želja u ovom teškom vremenu. No, otkada znam za sebe, vremena su uvijek bila teška, osobito za znanost i obrazovanje. Stoga je važno znati, a to je ustvari strategija, prema kojem se cilju želi ići. Ako mene pitate, a pitate me, meni je to potpuno jasno!


 BIOGRAFIJA


Vladimir Skračić rođen je. veljače 1946. u Murteru. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je francuski i talijanski jezik 1972. Lektor hrvatskog jezika na Sveučilištu Clermont-Ferrand (Francuska) 1972-1976. Lektor francuskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zadru 1979-1985. Magistrirao iz jezikoslovlja na FF-u Zagrebu s temom “Toponimija Kornatskog otočja”1984.
Asistent na FF-u u Zadru 1985-1996. Dokorirao iz jezikoslovlja na FF-u u Zadru s temom “Toponimija vanjskog i srednjeg niza zadarskih otoka” 1993. Docent 1996-206., od 2006. u zvanju izvanrednog profesora. Voditelj znanstvenih projekata iz toponomastike. Izvodi nastavu iz predmeta: Fonetika i fonologija, Pregled romanistike s vulgarnim latinitetom, Francuska toponimija i antroponimija, Onomastika, Suvremena jadranska toponimija, Romansko i hrvatsko u jadranskom pomorskom leksiku. Predaje na poslijediplomskim studijima iz Lingvistike, Povijesti hrvatskog pomorstva, Geografije i Europskih studija na Sveučilištu u Zadru.
Znanstveni interesi su mu onomastika, toponimija, nesonimija, romanistika.




 ARHIPELOGOS


* Kad je riječ o suradnji s lokalnim zajednicama, možete li nam predstaviti projekt Arhipelogos? Što se trenutačno radi, što je u planu?
– Arhipelogos je upravo pokušaj da se na jednom mjestu vide sve zadarske prednosti, sve činjenice po kojima su Zadar, regija i Sveučilište drugačiji od drugih i da se na tim vrijednostima definira dio vlastitoga razvitka. Te su evidentne prednosti Zadra njegovo kulturno nasljeđe, višestoljetna tradicija glavnoga grada Dalmacije i institucija koje su se u njemu nalazile, višestoljetna sveučilišna tradicija i jedinstven prostor: arhipelag od više stotina otoka i bogata Zadarska Ploča koja je stoljećima hranila Grad i svoje stanovništvo. Budući da su potonji prostori u tragičnom demografskom stanju, a da istodobno raspolažu s velikim fondom korisnog i neiskorištenoga prostora, pomislili smo da bi se taj prirodni prostor (more, otoci i zaobalje) i prostor zapuštenih objekta trebao iskoristiti u obrazovne i istraživačke svrhe, te prisutnošću mladih ljudi za trajanja programa (radionica, ljetnih škola, terenskih istraživanja…) unaprijediti kvaliteta života lokalnoga stanovništva. Osim toga, ovo stanovništvo predstavlja posljednju generaciju koja još uvijek vlada nekim znanjima i vještinama koja će, njihovim odlaskom, nestati zauvijek. Mi ta znanja i vještine želimo – uključivanjem lokalnog stanovništva u programe boravka na terenu – sačuvati i prenijeti na nove generacije.
U ovom trenutku smo u postupku traženja koncesije za vojne objekte na otocima. Imamo odobrenje MORH-a, ali nam treba odobrenje Ureda za upravljanje državnom imovinom. Zajedno s regijom Marche (Italija) i partnerima iz zemalja u okruženju (Slovenija, Crna Gora i Makedonija) apliciramo na jedan SEE projekt koji se bavi problemima revitalizacije napuštenih krajeva, a sa Sveučilištem u Padovi i zagrebačkim sveučilištem smo već aplicirali na IPA projekt (Adriatic) za obnovu Kule Jankovića i formiranje Međusveučilišnoga centra. U izvanrednim smo kontaktima s najeminentnijim svjetskim sveučilištima (Sorbonne, Padova, Pisa, Hravard, Barcelona, Graz…)