Građani osuđeni na visoke kamate

Banke rijetko kreditiraju građane koji ne posluju u državi u kojoj traže kredit, bez obzira na članstvo u EU, pa kredit za nekretninu u Hrvatskoj valja i tražiti u Hrvatskoj

Kamata na stambene kredite koje Erste banka u Beču odobrava svojim austrijskim klijentima u prosjeku iznosi 2,3 posto, potvrdio je to analitičar ovdašnje Erste banke Alen Kovač. Za razliku od centrale, na hrvatskom tržištu ista banka odobrava stambene kredite uz 6 ili 7 posto kamate, kao i ostale domaće banke. Kamate hrvatskim građanima su dakle i do tri puta više nego u eurozoni, što troškove kreditiranja uvećava drastično, po nekoliko desetaka tisuća eura ako se radi o dugoročnim kreditima na deset i više godina. Uslijed krize i visokih kamata hrvatski građani i tvrtke se u zadnje vrijeme kod domaćih banaka mahom razdužuju, pa ove raspolažu viškom sredstava te se onda i same razdužuju prema svojim maticama. Ulaskom u EU, zajedničko otvoreno tržište moglo bi bankare privoliti da ipak snize kamate uslijed konkurencije izvana. No, oni smatraju da svoju poslovnu politiku u tom kontekstu ne trebaju preispitati.
Jenjava potražnja
 Odljeva potražnje, koja ionako jenjava, uopće se ne boje. Kovač iz Erstea primjerice veli da unatoč ulasku u EU, »u kratkom roku nije izgledno očekivati da će doći do značajnijih promjena kamatnih stopa, dok će potencijal njihova pada u srednjem roku ovisiti prije svega o provođenju strukturnih reformi, dinamiziranju rasta i održivosti javnih financija«. U Ersteu kažu i da su naši građani i do sada mogli podizati kredite u drugim državama, pa i Austriji, ali u praksi to nije bio čest slučaj zbog instrumenata osiguranja koje inozemne banke traže. Poslovna politika i uvjeti kreditiranja ovise o ponudama banaka u tim zemljama, napominju, a što se Erste Grupe tiče, poslovna politika je takva da ako je klijent iz Hrvatske te treba nekretninu u Hrvatskoj, onda će ga, bez obzira što se obratio banci u Austriji, usmjeriti na banku u Hrvatskoj. Slično su poručili i iz Zagrebačke banke: »Prema poslovnom modelu UniCredita koji vrijedi i za ostale članice u okviru njihovih lokalnih tržišta, kredite hrvatskim građanima dodjeljuje isključivo Zagrebačka banka, raspolažući najboljim mogućnostima procjene kreditnog rizika svakog klijenta te potencijala financiranja svakog pojedinog zahtjeva kod nove investicije«. Dodaju da iako su normativno u okviru EU kreditiranja fizičkih klijenata drugih zemalja dopuštena, odnosno ne zabranjuju se, tehnički postoji čitav niz demotivirajućih faktora koji kreditorima i građanima u interesu zajedničke suradnje otežavaju takvu prekograničnu suradnju. Ni u Splitskoj banci ne boje se konkurencije izvana.
– Potpuna liberalizacija kapitalnih transakcija nastupila je početkom 2011. čime su administrativne barijere prilikom zaduživanja građana u inozemstvu ukinute, međutim to nije imalo vidljiviji utjecaj na poslovanje domaćih banaka. Ukoliko gledamo iznos inozemne zaduženosti fizičkih osoba, ona je od kraja 2010. do danas stabilna te iznosi oko 200 milijuna eura. Navedeno pokazuje kako je ponuda kredita od strane banaka koje posluju na domaćem tržištu konkurentna, ali i da je percepcija rizika za Hrvatsku i dalje relativno visoka što utječe na sklonost kreditiranju domaćih sektora od strane stranih banaka. Ulazak u EU povećat će dodatno konkurenciju na domaćem bankovnom tržištu, no za početak prvenstveno u segmentu poslovanja s poduzećima, misle u Splitskoj banci. Što se građana tiče, praksa je pokazala kako se banke rijetko odlučuju kreditirati građane koji ne posluju u državi u kojoj se odobrava kredit, bez obzira na članstvo u EU, zaključuju.
Prvorazredno osiguranje
Kada je nastupila liberalizacija kapitalnih tokova, prije dvije godine, kontaktirali smo dio banaka u Sloveniji s pitanjem hoće li kreditirati i hrvatske građane (misli se pritom na većinu koja boravkom ili poslom nije vezana za Sloveniju) pod tamošnjim uvjetima koji su kudikamo povoljniji.
Iz dijela banaka, između ostalog i Nove Ljubljanske banke, tada su nam poručili da je to moguće, međutim, samo uz prvorazredne instrumente osiguranja. Kod stambenih kredita to uključuje i nekretninu, ali isključivo na području Slovenije. Iz Nove Ljubljanske banke isto su nam ponovili i sada, poručivši da promjene u tom dijelu s ulaskom zemlje u EU nema.
– Za državljane EU nemamo posebne ponude. Smatramo ih nerezidentima. Kredit je dostupan i nerezidentima, međutim moraju imati prvorazredno osiguranje, odgovorili su nam iz NLB-u, dodajući da je što se nekretnina kao zaloga tiče, i dalje uvjet da budu u Sloveniji. Inače, u NLB se promjenjive kamate na stambene kredite vežu uz šestomjesečni euribor na koji se dodaje još i kamata u rasponu od 2,35 do 3,15 posto. Budući da je euribor na povijesnom minimumu, promjenjive kamate na stambene kredite ne prelaze 3,6 posto.

Poduzeća se već okreću inozemnim izvorima

U najnovijem Biltenu HNB-a u navodi se da se na području srednje i istočne Europe, gdje spada i Hrvatska, »u prvom tromjesečju ove godine primjećuje nešto naglašenije zaduživanje privatnih poduzeća kod vlasnički povezanih društava u inozemstvu.« Dakle, kod poduzeća koja imaju »link« s financijskim tokovima u eurozoni je za očekivati da će se sve više oslanjati na te jeftinije izvore financiranja što za domaće banke može značiti još manju potražnju za njihovim kreditima, te potrebu da se pokušaju uskladiti s cijenama u inozemstvu.