I Bill Gates “lajka” izlazak Facebooka na burzu

Mark Zuckerberg zadržat će 53 posto Facebooka i postat će jedan od najbogatijih ljudi na planeti jer će sa svojih 28,4 posto dionica “težiti” između 25 i 30 milijardi dolara. Uz njega obogatit će se i mnogi drugi

Kada se može kazati da zaokupljate tržište od 12 posto ukupne svjetske populacije, jasno je da se radi o globalnoj tvrtki. Facebook i njegovi vlasnici, prije svega Mark Zuckerberg, odlučili su kapitalizirati svoju on-line moć, te će uskoro izaći na burzu. IPO, Initial public offering, proces je izlaska pojedine tvrtke na burzovno tržište, a predviđena prodaja od pet milijardi dolara čini Facebook najvrjednijim izlaskom na tržište u sferi internet poduzeća ikada. Za usporedbu, vjerojatno najmoćniji internet gigant današnjice, Google, 2004. godine je izašao na tržište s 1,67 milijardi dolara i do danas je to najveći IPO u povijesti tvrtki čiji je posao prije svega virtualan.
Više ekonomskih analitičara slaže se da je Facebook mogao izvući i veći novac u ovom procesu da nije tako fiksirao cijenu IPO ponude. No, čini se kako je Zuckerbergu bilo važno zadržati potpunu kontrolu nad tvrtkom, jer će i nakon izlaska na tržište sa svojim prijateljima i suradnicima imati 53 posto udjela u kompaniji. On sam će postati jedan od najbogatijih ljudi na planeti, jer će sa svojih 28,4 posto dionica Facebooka koje drži samostalno “težiti” između 25 i 30 milijardi dolara. Još uvijek manje od recimo Billa Gatesa ili Warrena Buffeta, ali nije za baciti. Pomalo bizarna stvar je da će Facebookov IPO obogatiti i inače najbogatijeg čovjeka na svijetu, Billa Gatesa, jer njegov Microsoft drži 1,3 posto udjela u Zuckerbergovoj kompaniji.
Ulagači spremni
Financijski analitičari mišljenja su kako Facebook neće imati problema s prodajom svojih dionica, dapače smatraju kako će cijena po jednoj dionici i rasti nakon samog izlaska, jer su ulagači spremni otkupiti udio u internet tvrtki koja je globalni fenomen i koja donosi veliku zaradu, s intencijom i povećanja. Naime, uz gotovo 850 milijuna korisnika, Facebook je u 2011. godini zaradio (doduše, procjenom, jer fiskalni godišnji obračuni u SAD se radi krajem zime) milijardu dolara. Promet je bio 3,7 milijardi, a iako zarada od čistih milijardu “zelembaća” djeluje impresivno, to je čak i manje nego što se početkom 2011. godine predviđalo. U 2010. godini zarada je bila 606 milijuna dolara, a i porast broja korisnika iznosio je nemalih 39 posto. Inače, većinu zarade, čak oko 85 posto, donose poslovi povezani s oglašavanjem.
Ukoliko ove prijašnje brojke nisu dovoljno impresivne, podatak da Facebook u ovome trenutku ima oko 4 milijarde dolara čistog keša na svom računu je impozantna. S druge strane, tu se ipak vidi da je Facebook “friška” tvrtka, obzirom da Google recimo ima gotov 30 milijardi dolara gotovinskih rezervi (čak i nakon što je za 12,5 milijardi čistog keša otkupio većinski paket Motorole), a nestvarno zvuči 76 milijardi koliko se nalazi na računima Applea. Zuckerberg i njegova tvrtka tako još moraju popiti dosta mlijeka da dostignu prave gigante.
Analitičari drže kako će najzanimljiviji dio biti sagledavanje ulagača. Naime, postoji vjerovanje kako će se i konzervativniji ulagači, neskloni tehnološkim tvrtkama u svojoj poslovnoj filozofiji, ipak odlučiti na kupnju djela ponuđenih vrijednosnica Facebooka. Nakon dot-com balona koji se prije nešto više od desetak godina ispuhao i do ruba gladi doveo neke ulagače, burze su bile nepovjerljive prema dionicama tehnoloških firmi, prije svega onih povezanih s internetom. No, najprije je Apple svojim drugim procvatom, nakon onog iz 80-tih godina prošlog tisućljeća, učinio tehnološke tvrtke zanimljivima, a ulazak Googlea na velika vrata je i internet učinio zanimljivim konzervativnim ulagačima. Otvorili su teritorij da Facebook napravi dobar posao, što će se sve znati najvjerojatnije početkom svibnja, koji se drži realnim terminom izlaska na burzovno tržište.
Top deset
No, Facebook sa svojih 5 milijardi IPO ponude neće ući niti u prvih deset takvih izlazaka ikada. To rubno deseto mjesto za sada drži Telstra, australijska telekomunikacijska tvrtka, čijih je 30 posto dionica australijska vlada ponudila 1997. godine. U prvom danu poslovanja skupili su 9,8 milijardi dolara. I jedan poslovni subjekt uključen na hrvatsko tržište također je u svjetskih top 10 svih vremena. I opet se radi o telekomunikacijskom divu, jasno o Deutsche Telekomu, koji je na petom mjestu s IPO izlaskom od 12,48 milijardi dolara. Taj je iznos gledajući u današnjem novcu vjerojatno i veći, jer je dolar 1996. godine, kada se izlazak odigrao, svakako vrijedio više. Svjetski rekorder je pak Industrial and Commercial Bank of China (ICBC), koja je 2006. godine napravila izlazak na tržište vrijedan 19,1 milijardu dolara. Da stvar iz obične ljudske perspektive tiče, pobrinuli su se takozvani financijski derivati. Naime, ICBC zaprimio je zahtjeva za “futuresima”, odnosno ugovorima za pravo kupnje u budućnosti u vrijednosti od 500 milijardi dolara. Time bi ICBC postala dvostruko vrjednija od u tom trenutku najmoćnije banke na svijetu Citigroup, koja je procijenjena na 250 milijardi dolara. Bila je velika vjera u Kineze tih dana.

Još jedna kompanija iz sobe

Facebook je još jedna od onih kompanija koja je nastala unutar četiri uska zida, u ovom slučaju studentskih soba. Mark Zuckerberg, Eduardo Séverin, Dustin Moskovitz i Chris Hughes bili su studenti na Harvardu koji su odlučili pokrenuti socijalni servis na internetu, primarno namijenjen za komunikaciju među studentima na tom prestižnom bostonskom sveučilištu. Kako im je ideja u praksi bila uspješna, uskoro su svoj proizvod proširili i na druga sveučilišta u bostonskoj regiji. Zanimljivo je kako je prvo ime bilo “Facemash”, a Zuckerberg se poslužio upitno legalnim trikom da ga pokrene. Naime, hakirao je bazu podataka Harvarda, koji je imao svoju svojevrsnu verziju Facebooka sa studentskim profilima za internu upotrebu te je iskoristio te podatke da pojača svoj Facemash.
Poslovnu vrijednost projekta osnivači su uvidjeli početkom 2004. godine, tako da je do sredine te godine i službeno osnovana tvrtka Facebook, a dalje je samo svojevrsna legenda. Facebook je inače zamišljen kao socijalna mreža za sve osobe starije od 13 godina, no procjene analitičara kažu kako se oko 7,5 milijuna djece mlađih od 13 godina registriralo na Facebook, kršeći pravila upotrebe.