Ovih dana kreće praksa u hotelima

Ovog tjedna su na nastavu krenuli učenici viših razreda osnovnih škola, dok su srednjoškolci, osim maturanata, još uvijek na nastavi samo »preko žice«. Praktičan rad uživo je nešto što je vrlo teško zamijeniti bilo kakvim oblikom online praktičnog rada, stoga se praksa za srednjoškolce ipak održava. Osim u školskim radionicama, ovih dana se učenici Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole vraćaju i na praktičnu nastavu u hotele.

Iskustvo čini čuda
– Učenici prvih razreda ove godine imaju jedan mali hendikep što još uvijek nisu imali priliku osjetiti bilo i atmosferu hotela, raditi s pravim gostima… To jako puno znači za buduće zaposlenje jer iskustvo zaista čini čuda u tome. Zato se radujemo što će ovih dana krenuti praksa u hotelima, govori Kristina Lončar, profesorica slastičarstva u Hotelijersko-turističkoj i ugostiteljsko školi Zadar.
Oni učenici koji su ugovore o praksi potpisali s restoranima, morat će još malo pričekati njihovo otvorenje.
Za to vrijeme, od početka drugog polugodišta, i oni učenici kojima je nastava online, praktičnu nastavu imaju uživo u školskom praktikumu.
– Kuhari, konobari, slastičari i komercijalisti imaju redovnu praktičnu nastavu te su školska kuhinja, slastičarna i restoran u punom pogonu svaki dan. S obzirom da dosad nisu imali drugog doticaja sa strukom, a i nastava je online, dolazak u praktikum im znači jako puno. Vrlo je teško ispeći tortu online, skuhati kavu online, ispanirati šniclu online… Potreban je kontakt, interakcija i kod rada s rukama nije dobro ‘ispasti iz đira’, govori Lončar.
Najbolje to mogu shvatiti, kako dodaje Lončar, ljudi koji doma idu prvi put pripremati neki kolač pa pogledaju prvo video na youtubeu.
– Pogledaju oni to unaprijed i pripreme se, ali tek se u samom postupku, dok sami to rade, mogu pojaviti neke dileme, pitanja… Tako je i učenicima potrebno da budu tu uživo. Osim toga, oni moraju isprobati to što su skuhali, pripremili kavu ili neku slasticu jer moraju poznavati okuse i mirise, govori Kristina Lončar.

U svibnju državno natjecanje
Kod prakse je djeci još dobro, kako dodaje Lončar, što se uspiju podružiti, barem su malo zajedno.
– Svi me pitaju kad će nastava uživo i za ove učenike koji nisu maturanti. Naravno da nemam taj odgovor, jednostavno moramo čuvati zdravlje, a nadamo se da će se cjelokupna nastava što prije vratiti u prijašnjem obliku, govori Lončar, koja je ujedno i voditeljica Međužupanijskog stručnog vijeća za cijeli Jadran, pri Agenciji za strukovno obrazovanje.
– Ukoliko situacija bude dopuštala, a nadamo se da hoće, očekujemo da ćemo u trećem mjesecu imati školsko natjecanje, a potom u 4. međužupanijsko te u svibnju državno natjecanje. Također, imamo u planu i radionice za nastavnike u slastičarstvu ovdje u Zadru, što će opet ovisiti o epidemiološkoj situaciji. Plan je održati radionice pod nazivom Stručna terminologija u slastičarstvu, koje bi držale moja profesorica Nada Ivanjko, iz Ugostiteljsko-turističkog učilišta u Zagrebu i ja. A sudjelovala bi i Monika Belle, viša savjetnica za sektor ugostiteljstva i turizma u Agenciji za strukovno obrazovanje, navodi Lončar.

Higijena na visokom nivou
Dezinfekcija, higijena na visokom nivou, uniforme i maske nisu ništa novo u praktičnoj nastavi kod kuhara, slastičara i konobara.
– Nismo imali potrebe za nekim dodatnim dezinfekcijama ili čišćenjem, jer kod nas je to ionako oduvijek tako, po pravilima struke, higijena na visokom nivou. Možda nismo bili s maskama, ali recimo, i kod slastičara koji proizviode sladoled, makse su isto dio obavezne opreme.Podijeljeni smo u manje grupe, po desetak učenika, prostorije se redovno provjetravaju, u kuhinji rade nape… Uglavnom, pridržavanje epidemioloških mjera ne predstavlja nam nikakav poseban novitet, niti problem, rekla je Lončar.

Ljubavna priča i krafne
Lončar smo nazvali baš kad je s 3.d razredom pripremala esterhazy tortu i panna cottu s umakom od čokolade.
– U ciklusu smo svjetskih slastica, a esterhazy torta je mađarska torta iz 19. stoljeća. Inače, uvijek se prilagođavamo momentu, tako je sad i veljača u znaku dizanih slatkih tijesta prženih u ulju. Zanimljiva je priča o tome kako su nastale krafne. To je zapravo ljubavna priča. Legenda kaže da je jednom davno, na austrijskom dvoru jedna kuharica bila jako zaljubljena u vojnika. Pripremila je slatko dizano tijesto i u trenutku kad je on bio ispod prozora, ona se zagledala u njega, istresala stolnjak s tim tijestom i jedan je komadić slučajno upao u vruće ulje. Ona ju je probala i vidjela da je jako ukusna. Tako je nastala krafna, govori Lončar.
Infobox (Citat):
»Kuhari, konobari, slastičari i komercijalisti imaju redovnu praktičnu nastavu te su školska kuhinja, slastičarna i restoran u punom pogonu svaki dan. S obzirom da dosad nisu imali drugog doticaja sa strukom, a i nastava je online, dolazak u praktikum im znači jako puno. Vrlo je teško ispeći tortu online, skuhati kavu online, ispanirati šniclu online…«
Kristina LONČAR