Sadnja voćaka je u punom jeku. Treba iskoristiti svaki komadić prostora da vrt obogati s raznim voćkama. Ljeska nekada znana voćka kontinentalnog područja pronalazi mjesto pod Suncem u našim vrtovima. Pojedinci ne samo o sadnji u vrtovima razmišljaju o podizanju plantaža kojih je svakom danom sve više u kontinentalnim voćarskim područjima.
Što je lijeska, gdje uspijeva i kako se uzgaja nameće se kao prvo pitanje svakom onom koji će se odlučiti da u svojem vrtu u proljeće posadi nekoliko sadnica ovog orašastog voća.
Rađa u trećoj godini
Lijeska uspijeva na umjerenim klimatskim područjima Europe i Azije. Biljka doseže visinu od 3-8 metara, cvate zimi i to od prosinca do ožujka. Korijen joj raste i razvija se vrlo plitko, u sloju od oko 30 cm. Rese su muški cvjetovi, a ženski su jedva vidljivi i imaju izrazito crvene tučkove. Plod lijeske je lješnjak koji se nalazi u malim grozdovima, od 1- 5 komada u svakom grozdu.
Počinje rađati u trećoj ili četvrtoj godini, a u puni rod dolazi sa sedam ili osam godina. U punom rodu jedno stablo daje od 8 do 12 kg, a od ploda oko 50% otpada na ljusku.
U našim klimatskim područjima obično se uzgajaju istarski dugi i rimski lješnjak koji služi kao oprašivač. Istarski dugi je ujedno najmasovnija sorta na našim plantažama, s više od 80% udjela u uzgoju. Za kvalitetno oprašivanje je potrebna jedna biljka rimskog lješnjaka na četiri biljke istarskog dugog.
Lijeska zahtijeva dovoljno vlage u tlu cijele godine. Zadovoljavajuće su količine oborina u čitavoj godini 800 – 1200 mm, od toga u vegetaciji – travanj i rujan barem 350 – 400 mm, odnosno za razdoblje travanj – srpanj ukupno 280 mm. Zbog toga je dobro prije podizanja većih nasada planirati sustav za zalijevanje.
Lijesku treba saditi na tlima umjereno vlažnim, osrednje dubokim, povoljne strukture, humoznim i pH vrijednosti 5,0 do 8,0. Dobro podnosi karbonatne ilovače i skeletna tla. Uspješno se uzgaja na položajima za uzgoj vinove loze.
Četiri uzgojna oblika
U proizvodnji lijeske danas se primjenjuju četiri osnovna uzgojna oblika: prirodni grm i grmolika vaza (oba uzgojna oblika bez debla) te vaza i piramida (uzgojni oblici s deblom visine 30 – 70 cm). Najčešće upotrebljivani uzgojni oblik je grmolika vaza. Oblikuje se najčešće u prvim godinama, s četiri osnovne primarne grane na kojima se oblikuju sekundarne skeletne grane oko 50 cm jedna od druge. Time su zadovoljeni prirodni uvjeti rasta, oblikovanja i pomlađivanja grma, te diferenciranja rodnih pupova, uz najpovoljniju osvijetljenost unutrašnjosti i oboda grma.
Za one koji planiraju posaditi nekoliko stabala lijeske u vlastiti vrt ili na okućnicu nije potrebno neko posebno znanje i iskustvo, ali oni koji se odluče za plantažni uzgoj lijeske neka se konzultiraju sa stručnjacima.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
AMNESTY INTERNATIONAL
“Hrvatska i dalje nasilno vraća migrante, ograničava pobačaj, a Romi i Srbi su diskriminirani”
Ostali sportovi
Marcel Hirscher
Skijaška legenda planira povratak, ali pod drugom zastavom
Zadar
ryanair
NOVA AKCIJA Iz Zadra letite u više od 30 europskih destinacija za 13 eura!
Style
seljačka tržnica
Uživajte u okusima i mirisima proljetnih namirnica
Zadar
Dan otvorenih vrata
Tamo gdje je potreba, tamo pomažu Lionsi
Nogomet
TRENER MLAĐIH KATEGORIJA
Zadarski trener Patrik Puljić o borbi s bolešću: ‘Najteža faza bila je suočavanje s dijagnozom…’
Zadar
velika promjena
NOVI KONCEPT Od sljedeće godine uvodi se devetogodišnje obrazovanje. Evo kako će funkcionirati
Crna Kronika
NAPAD
TEŽAK NAPAD U VIRU: Staklenom bocom i fizičkom snagom udario 53-godišnjakinju, ozlijeđena je
Rukomet
bliži se kraj sezone
Dvije generacije Zadrana potvrdile titulu prvaka Dalmacije
Zadar
NIZ ŠALJIVIH KOMENTARA