Zadarska županija ima poljoprivredni potencijal

Budući da više od polovine prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj dolazi iz uvoza, a kriza uzrokovana koronavirusom se zahuktava, u Institutu Oikon odlučili su upregnuti svoje znanje i kapacitete za hitno pokretanje hrvatske poljoprivrede. Tako su se ovih dana oglasili priopćenjem za medije.
Naime, uslijed teških vremena uzrokovanih pandemijom, brojne su države, uključujući i svjetske velesile, prisiljene preispitati svoje politike vezane uz samoodrživost nacije. Pored energije i vode, tu se svakako ubraja i hrana. Kako bi svojim građanima to osigurale, neke su države već poduzele mjere kojima će ograničiti izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda.
U Hrvatskoj, gdje uvoz potrebnih prehrambenih proizvoda iznosi više od 50 posto, ovo postaje goruća tema u svjetlu očekivanih problema u nadolazećoj ekonomskoj krizi poput smetnji u distribucijskim lancima, nemogućnosti da se zbog društvene distanciranosti poljoprivredni proizvodi prikupe i obrade, problema koji se očekuju u skladištenju proizvoda, itd. Sve su to teme, smatraju u Oikonu, na kojima hrvatsko društvo mora raditi odmah i bez odlaganja kako ova poljoprivredna sezona ne bi pobjegla i kako ne bismo imali nestašicu hrane.

Prostorna analiza
– Sa željom da u tome pomognemo, odlučili smo upregnuti svoje znanje i kapacitete te učiniti što možemo i što znamo. Okupili smo nekoliko naših odličnih stručnjaka s bogatim iskustvom na području agronomije, ekologije, šumarstva i geoinformatike te zajedno pokrenuli inicijativu pod nazivom »Zaorimo hrvatska polja!«, jer Hrvatska ima velike potencijale, samo ih moramo znati i moći iskoristiti, smatra Dalibor Hatić, direktor Oikona- Instituta za primijenjenu ekologiju iz Zagreba.
Dr. sc. Vladimir Kušan iz Oikona dodaje kako su kao prvi korak napravili preliminarnu prostornu analizu potencijala poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj i identificirali preko 400.000 ha nekorištenog poljoprivrednog zemljišta, koje bi se u razmjerno kratkom roku moglo početi obrađivati ili koristiti za proizvodnje hrane.
Neiskorišteno je sve ono zemljište koje se može koristiti za poljoprivrednu namjenu, a u zarastanju je ili se ne koristi. U preliminarnim kartiranim površinama, navode iz Oikona, nalazi se i minirano zemljište, no sva sumnjiva minska područja će, kažu, radi sigurnosti izbaciti iz nove detaljne i precizne karte na kojoj već užurbano rade te očekuju kako će ona kroz desetak dana biti završena.
Ako se procijeni da je po glavi stanovnika potreban jedan kvadratni metar oranice dnevno, odnosno da jedan hektar može prehraniti 27 osoba kroz cijelu godinu, prema preliminarnoj računici Oikona, ovom površinom od preko 400.000 ha potencijalno bi se moglo prehraniti gotovo 11 milijuna ljudi godišnje!

Bilo bi i za izvoz
– Ta brojka je naravno značajno manja jer tu moramo uzeti u obzir da dio zemljišta u ovoj karti nije iskoristiv i da ova potencijalno iskoristiva zemljišta nisu jednako plodna, no taj nam je podatak vrlo dobar pokazatelj da Hrvatska itekako ima mogućnosti i potencijal prehraniti ne samo svoje građane već proizvesti hranu i sirovine za izvoz, objašnjava doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Dr. sc. Zrinka Mesić iz Oikona, ujedno i profesorica na Veleučilištu u Karlovcu dodaje kako veliki broj zaraslih poljoprivrednih površina predstavlja naš neiskorišteni resurs, ali smanjuje i raznolikost našeg biljnog i životinjskog svijeta.
Pokretanje obrađivanja neobrađenog poljoprivrednog zemljišta bitno je i za zaštitu biljnog i životinjskog svijeta. Oikon svoje karte i sve svoje daljnje analize stavlja na raspolaganje svima u Republici Hrvatskoj koji od njih mogu imati koristi. Rezultate analize po pisanom zahtjevu i bez naknade dostavit će u formatu aktivne baze prostornih podataka jedinicama lokalne samouprave, Ministarstvu poljoprivrede, Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i ostalim akterima koji su ključni u kreiranju i provedbi poljoprivrednih politika.
– Pozivamo sve koji žele i koji mogu doprinijeti da se čim prije priključe inicijativi »Zaorimo hrvatska polja!« Svaka kriza je i prilika. Iskoristimo ovu priliku i mobilizirajmo hrvatski poljoprivredni potencijal. Zaorimo hrvatska polja! Posadimo hrvatske vrtove! Uredimo pašnjake i naselimo ih životinjama! Ali djelujmo odmah, naglašava Dalibor Hatić.
Kontakt za sva pitanja i prijedloge vezane uz inicijativu »Zaorimo hrvatska polja!«: [email protected]