Plavi baloni otišli u nebo u znak podrške onima u »vječnom lockdownu«

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Na zadarskom Narodnom trgu obilježen Svjetski dan
Autizam zaslužuje dostojanstven tretman, od rane intervencije (početne dijagnostike) preko sustava odgoja i obrazovanja te stručnog osposobljavanja i cjeloživotne skrbi. Godine brzo prolaze, ali naš ‘lockdown’ u pravom smislu, praktički nikad. Zato treba raditi na širenju svijesti, društvenom prihvaćanju i podizanju razine skrbi
Vedran SITNICA
Župan Božidar Longin na štandu na kojem su prikupljane donacije

Ni kiša ni epidemija nisu spriječile Udrugu za autizam Zadar da i ove godine obilježi Svjetski dan svjesnosti o autizmu, doduše u nešto skromnijem izdanju. U subotu u podne su na Narodnom trgu državna tajnica Marija Pletikosa i župan Božidar Longin u zrak pustili snop plavih balona, što se, u znak podrške osobama s autizmom, u povodu njihova Dana, radi u cijelom svijetu.

Incidencija u porastu, ali i svjesnost

Podršku su svojim dolaskom iskazali i Vesna Penjalov, ravnateljica DV-a Latica, Irena Dukić, ravnateljica OŠ Voštarnica, Marija Ljubičić, glavna sestra na Pedijatriji, Andrija Marcelić te brojni drugi građani.
U našem okruženju sve je više osoba s poremećajima iz autističnog spektra, govori Ante Armanini, predsjednik Udruge za autizam Zadar.
- Prije petnaestak godina u DV-u Latica je bilo 7-8 djece s autizmom, a sad ih je oko 30. U OŠ Voštarnica je 2006. godine bilo troje djece s autizmom, danas ih je 40 posto. Je li to do bolje dijagnostike, vjerojatno djelomično je, ali ne bi moglo ostati neprimijećeno da danas odrasle osobe imaju autizam. Ako je onda bila lošija dijagnostika, do danas bi se već znalo. Tako da mislim da je tu još mnogo drugih razloga zašto se taj broj povećava. Svjesnost o autizmu je također porasla, danas se puno više zna, puno više govori, imamo ranu intervenciju, vrtić, školu, različite rehabilitacije, ističe Armanini.
Za podizanje svjesnosti djelomično je zaslužno i upravo ovo obilježavanje Dana svjesnosti o autizmu. Efektnije je još, kako se to inače radilo, kad veliki broj ljudi istovremeno pusti balone u zrak. Ove godine su pustili jedan snop balona, kako bi se održala propisana distanca. Bio je samo jedan štand s majicama i maskicama s logom udruge i simboličnom puzzlom, zaštitnim znakom osoba s autizmom, a inače bi bilo više štandova.

Za polovinu budžeta Udruga se snalazi

Prigoda je to ujedno, kako kazuje Armanini, da prikupe donacije pa građanima zauzvrat daruju majice i maskice. Kako kaže, Grad i Županija pokrivaju polovinu budžeta Udruge pa ostatak pokrivaju na različite načine, tako i donacijama. Odaziv je u subotu, nažalost, bio nešto slabiji zbog lošeg vremena. Ipak, zadovoljni su da su unatoč svemu, uspjeli obilježiti svoj Dan.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja je »Vaš lockdown će proći, a kad će naš?«.
Kako pojašnjava Daniela Dunat Amon, majka dječaka s autizmom, opća populacija se prvi put susreće s lockdownom, s otežanim mogućnostima u obavljanju svakodnevnih obveza, a obitelji s autizmom žive tako stalno.
- Možda je ovaj lockdown približio ostalima kako žive obitelji u kojima netko ima autizam, kako je kad ne možeš izaći iz kuće kad želiš, otići u dućan, otići na trening... S time da opća populacija ima nadu da će to proći, a autizam je nešto što traje cijeli život. Tako da nas možda sad mogu bolje razumjeti, govori Dunat Amon.
Kako dodaje nadalje, glavna predrasuda o autizmu koju ljudi imaju je pretpostavka da je to bolest.
- Autizam nije bolest, već je to neurorazličitost. Da je bolest, onda bi postojalo neko liječenje, terapija. To je neurobiološki poremećaj koji se manifestira s poteškoćama u komunikaciji, socijalnoj interakciji, senzornoj integraciji, u neurološkom, kao i govorno-jezičnom razvoju te s velikim poteškoćama u samoregulaciji ponašanja i emocija. Fizički im se ne vidi da imaju poremećaj, kao što je to slučaj kod nekih sindroma. I onda u trenutku tantruma ili nekog naizgled neprimjerenog ponašanja, dok je malo dijete, čovjek pomisli, ajde, malo je dijete, ali kad je veće dijete s autizmom, može izgledati bezobrazno, neodgojeno, bez kontrole i slično, kaže Dunat Amon, pojašnjavajući kako je najbolje »slučajnom prolazniku« ponašati se u prisustvu osobe s autizmom.

Osuđujući pogledi - ne pomažu

- Pretpostavka je majka svih zabluda i nikad ne možete znati što se krije iza nečijeg ponašanja. Ukoliko bi se čovjek našao u takvoj situaciji, može pomoći jer ljudski je pomoći. Zastati, pitati je li potrebna pomoć. Ako ne želi pomoći, može produžiti, a nikako nije poželjno da stoji i upućuje osuđujuće poglede, govori Daniela Dunat Amon koja je osobno imala različitih iskustava, a uvijek bi je ganula pomoć i ljubaznost nepoznatih ljudi.
Brojne su metode, terapije, rehabilitacija, sport i ostali načini kako im život može biti lakši, a razvoj njihove djece bolji. Ni u lockdownu ne bi trebali biti zakinuti za to. Ali prije svega, dodaje Dunat Amon, potrebno je more strpljenja i ljubavi.
- Autizam zahtijeva cjeloživotnu multidisciplinarnu stručnu potporu razvoju - od rane intervencije do brige o odraslim osobama (smještajne i radne jedinice s poludnevnim ili trajnim boravkom) jer roditelji stare i onemoćuju, a mnoge osobe s autizmom nemaju mogućnost biti zbrinute od ostale rodbine. Autizam zaslužuje dostojanstven tretman, od rane intervencije (početne dijagnostike) preko sustava odgoja i obrazovanja te stručnog osposobljavanja i cjeloživotne skrbi. Godine brzo prolaze, ali naš ‘lockdown’ u pravom smislu, praktički nikad. Zato treba raditi na širenju svijesti, društvenom prihvaćanju i podizanju razine skrbi na svim područjima potreba autizma, zaključuje Dunat Amon.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno