Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Predstava kojom je prošlost progovorila o sadašnjosti

06.06.2019. 12:29
Predstava kojom  je prošlost  progovorila o  sadašnjosti


U utorak je u zadarskom HNK održana pretpremijera predstave "Revizor" prema djelu Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, u izvedbi Dragon teatra i zadrugART-a.
"Koncem 2018. Godine u kazališnu školu Dragon teatra za mlade i  odrasle učlanilo se jedanaest ozbiljnih i posve različitih osoba, strukom, godinama i razmišljanjima. Zadatak nije bio nimalo lagan. Gogolj,  Revizor. Sati su prolazili u iščitavanju orginalnog teksta, u vježbanju  scenskog govora, disanja, proučavanju fenomena korupcije i razgovorima o samoj produkciji i budućnosti predstave. Tekst je postajao sve tanji, a likovi sve jasniji. Datum premijere sve bliži. Kostimografkinja  Mihaela Gregov studiozno je pristupila likovima i pomaknutom konceptu predstave, kazala nam je o početcima rada na ovom projektu redateljica Maja Šimić, istaknuvši:
-Čitav koncept pomaknut je prema nekom budućem vremenu, avangardi koja je uslijedila gotovo stotinjak godina nakon nastanka djela.


Jedanaest glumica i glumaca
U ulozi načelnika izvrsni i iskusni Renato Pizek u potpunosti je prikazao moćnog vođu malog ali dobro organiziranog plemena  zajedno sa  svojom suprugom Anom Andrejevnom koju je Anita Raljević Špralja ,  po struci viša medicinska sestra, prikazala u svoj svojoj malograđanskoj  želji za ostvarenjem života u prijestolnici. Ona je sklona koketiranju s   mladićem koji gotovo da joj može biti i sin, stavljajući svoje osobne interese ispred ostalih.
Mlada Ana Šešelja učenica prvog razreda smjera opće gimnazije Franje Petrića u Zadru, dojmljivo je prikazala svoj glumački talent, kao i  talent šarmantnog šarlatana Hlestakova, koji vještom pričom i gardom  uvjerava sve građane malog provincijskog gradića da je upravo on revizor kojeg vlastela nervozno i u neizvjesnosti iščekuje. U uspješnoj zamjeni identiteta, Hlestakov pozajmljuje od naivnih i uplašenih vlastodržaca pozamašne svote novaca, te flertuje sa ženom gradonačelnika  istovremeno proseći kćer Mariju Antonovnu koju igra Anina školska  kolegica Paola Joza istančanim osjećajem za glumačku mimiku i scenski pokret.
U drugom planu je umrežena vlastela koja organizirano sprovodi korupciju. Zemljanika, upravitelj bolnice, koji špijunira svoje kolege i silno se boji svakog koji je činom i rangom viši od njega, Mario Zrilić svojim istančanim osjećajem za trtaroša i cinkera na zanimljiv način plete  mrežu oko svojih suučesnika u zločinu.
Tu je i upravnica pošte koja čita pisma i cenzurira sve pošiljke koje  prolaze kroz gradić. Čuvarica tajni, inžinjerka građevine i direktorica  nadzorne tvrtke, Jasminka Ćoza po prvi put na kazališnim daskama i u  kazališnom svijetu uopće, pokazuje izuzetan talent za komični postupak i lik.
Lik Ljapkina Tljapkina, svojevrsnog redara u gradiću i seljačine, kako  ga sam Gogolj opisuje, igra umirovljeni Drago Benović, vjerno prikazujući samovoljnog i častohlepnog korumpiranog suca.


Glazba prati radnju
Bopčinskog i Dopčinskog tumače umirovljenice Marijana Marjanović  i Senka Marković. Glumačkom živošću i fizičkom dinamikom donose  pogrešnu vijest i unose pometnju u provinciju. Svugdje su prisutni i to  je jedini cilj njihovog postojanja, sve znati i svukuda zaviriti.
Osip i Miška, tandem slugu koji istovremeno i mrze i vole svoje gospodare tumače Roko Hrašćanec i Robertina Katić. Mladi zaposleni ljudi koji su za svoj hobi odabrali kazalište, već drugu godinu zaredom  bruse svoj glumački talent i proširuju znanja o scenskim vještinama  kao studenti kazališne škole Dragon teatra za mlade i odrasle u Zadru  koja predstavom "Revizor" bilježi svoju osmu godinu rada.
Radnju komada i ritam predstave sjajno prati redateljičin odabir  glazbe koji se lepršavo pretapa od popularne ruske pjesme Kalinke do  valcera br. 2 ruskog skladatelja Dmitrija Šostakovičha.
Dramatizacija djela je kompaktna i izbor ključnih scena i momenata  ucrtava živ ritam radnje koji u piščevom orginalu često meandrira u  ponavljanja i usporavanja centralne radnje. Zanimljiv je odabir mlade  glumice za ulogu Hlestakova, upravnice pošte umjesto poštara, kao i  redukcija broja likova, koja nije nimalo narušila glavni tematski niz i  slijed same radnje predstave.
Dinamičnu i zanimljivu režiju, prilagođenu mogućnostima svojih  studenata, potpisuje profesionalna kazališna redateljica i dramska pedagoginja Maja Šimić, a čitav program podržan je produkcijski od strane zadrugART a, platforme za suradnju i razvoj nezavisne kulture grada  Zadra te od strane Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra.




Komedija koju je cenzor zabranio
Početkom svoje karijere, Nikolaj Vasiljevič Gogolj je bio poznat po  svojim kratkim pričama, zahvaljujući kojima je zaradio poštovanje drugih ruskih književnika, pogotovo Aleksandra Sergejeviča Puškina. Nakon što je stekao svoju reputaciju, Gogolj je počeo raditi na kazališnim  predstavama. Njegov prvi pokušaj da napiše satiričnu dramu o carskoj  birokraciji 1832. nije uspio, 1835. je dobio inspiraciju za novo djelo od  Puškina. Gogolj je 1835. Puškinu napisao:
"Učini mi uslugu; pošalji mi neku temu, komičnu li ne, ali autentičnu rusku anegdotu. Moja ruka želi napisati komediju… Daj mi temu i  ja ću sklepati komediju u pet činova — obećavam, smješniju od pakla.  Za ime Božje, uradi to. Moj um i moj stomak gladuju."
Puškin je imao spremnu priču o čovjeku za koga se greškom umislilo  da je revizor iz 1833.
Književna kritika je Gogolju prebacivala da u svojoj komediji nije  stvorio nijednu pozitivnu ličnost. Poslije prvih premijera koje su izazvale velike sporove, diskusije i sukobe, Gogolj je rekao da je stvorio jednu  rijetku pozitivnu ličnost — smijeh. Gogolj je smatrao da bi književnost  trebala prikazati realnost surovu kakva jest i da bi se takva realnost morala promijeniti.
Zbog oštrog Gogoljevog prikaza ruskog društva, cenzor je najprije  odbio djelo 1835, ali je nakon apela samog cara Nikolaja I dao dozvolu  da se stavi na kazališni repertoar. Ali, uspjeh ovog djela toliko je prodrmao birokraciju u Rusiji te je konstantni pritisak putem novina prisiliio  Gogolja da se preseli u Rim.
 Revizor pokazuje sve društvene poroke, socijalna zla, dvoličnost i  druge društvene probleme. Svi likovi prikazani u komediji, osim Hlestakova, prikazani su kao naivni, skloni dodvoravanju, nesposobni i nesnalažljivi. Gogolj je odlično prikazao sve probleme društva Ruske Imperije 19. stoljeća  ismijavajući društveno stanje i ljudsku narav.