Vitezovi, folklorašice, zbor i zlato na Gospinom kipu obilježili slikovitu posedarsku procesiju

Prve nedjelje u listopadu Posedarci slave svoju nebesku zaštitnicu, Gospu od Ružarija, blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice koji se još u puku zove Luzarica. To je već tradicionalno jedna od najljepših i najdojmljivijih svetkovina s procesijom u Zadarskoj nadbiskupiji.
Uz epidemiološke mjere skučeni prostor posedarske župne crkve Gospe od Ružarija iz 14. stoljeća, bilo je popunjen, dok je veliko mnoštvo vjerničkog puka bilo je izvan crkve. Svečano euharistijsko slavlje u zajedništvu sa župnikom don Tihomirom Vulinom – Tihom predvodio je don Ivan Ćurić, umirovljeni župnik Novigrada i Paljuva.

Krunica, najizvrsnija i najuzvišenija molitva
– Krunica je poslije euharistijske molitve najizvrsnija i najuzvišenija molitva, skraćeno Evanđelje, jer u sebi ima snagu oduševiti za Isusa obitelji, djecu, mlade i stare. Marija i krunica, ružarij je sažetak temeljnih istina naše vjere. Molitva krunice je najbolji dar koji roditelji mogu dati svojoj djeci, naglasio je don Ivan u nadahnutoj propovijedi.
Imajte u vidu, kaže on, posebne crte osobnosti koje Bog dariva svakom od vaše djece, ljubav koju gaji za njih, razmišljajte kako im kao roditelji možete pomoći da razviju svoje posebne darove i talente te rastu u milosti.
– U identitetu Marije, Gospe od Ružarija neka živi ova župa. Gospe od Ružarija moli za nas. Kraljice naša, Majko Božja, moli za nas sada i u vijeke na nebu i na zemlji, zaključio je don Ivan Ćurić.

Pjevanje liturgijskih pjesmama
Najveća dragocjenost i predmet brojnih molitvi, zavjeta i zahvala su kip Gospe s Djetetom presvučen u bjelinu na kojem je dobrano teško zavjetno zlato vjerničkog puka. Zahvaljujući Mariji Zubčić iz Posedarja, glavnoj sestri na Odjelu za gastroenterologiju u Općoj bolnici Zadar, Gospa je na sebi imala novu haljinu s detaljima narodne nošnje.
Sakristanka je Marina Milekić, a svečanom ugođaju pridonio je župni zbor koji tijekom misnog slavlja pjeva kombinirano, pučke i modernije liturgijske pjesme.
Na veličanstvenoj procesiji Gospinim kipom ulicama Posedarja kolona se protezala nekoliko stotina metara. Križ, barjake i Gospin kip su nosili igrači, treneri i članovi Uprave Hrvatski vitez Posedarje, vodeće momčadi 3. HNL – jug.
Križ na čelu ophoda je nosio Damir Novaković, iza njega su se vijorili crkveni barjaci koji su nosili Toma Magaš, Mate Knežević, Ivan Klanac, Roko Doljanin, Roko Zubčić i Mihovil Čulina. A iza njih djeca koja su ulice posipala laticama cvijeća te mlade folklorašice, učenice osnovne škole, u slikovitim narodnim nošnjama ovog kraja.

Čuvanje tradicije folklora
– Nošnje su obiteljsko nasljeđe, a u sklopu škole uz osobnu aktivnost i aktivnost profesorice Gabrijele Mrkela i Ljiljane Demo želimo nastaviti tradiciju posedarskog folklora među mladim naraštajima, naglasila je već gore spomenuta vjernica Marija Zubčić, moglo bi se reći, prva dama ovogodišnje crkvene proslave nebeske zaštitnice, posebice na ovoj jedinstvenoj, veličanstvenoj procesiji na kojoj su razmak održavali Ljubica Magaš i Ante Knežević.
Nimalo lagani Gospin kip nosili su: Ivica Magaš, Ive Ivandić, Jure Ivandić, Lovre Klanac, Šime Zurak, Kristijan Klanac, Jure Magaš i Ivan Šimurina. Odmor je bio na četiri molitvene postaje.
Blagdan nebeske zaštitnice tradicionalna je prigoda da se nakon svete mise uz bogat stol okupi cijela obitelj i prijatelji. Zbog epidemioloških mjera izostala je večernja zabavno-pučka fešta.

Misno slavlje na "starinski" način
Uz impresivno pjevanje starih i novih liturgijskih pjesama misna slavlja se održavaju na "starinski" način u kojem je svećenik na oltaru leđima okrenut vjerničkom puku. Naime, kako je župni zbor natiskan i s lijeve i s desne strane oltara uopće nema mjesta za još jednim oltarom ispred postojećeg kako bi se euharistija slavila sa svećenikom okrenutom prema narodu, što je plod liturgijske obnove nakon Drugog vatikanskog sabora.

U Svetoj ligi sudjelovalo 10.000 Hrvata
Blagdan je nastao kao spomen na veliku pobjedu kršćanske flote nad turskom u glasovitoj bitki kod Lepanta 7. listopada 1571. Pobjeda se pripisuje molitvi krunice na koju je pozvao cijelo kršćanstvo tadašnji papa sv. Pio V. Riječ je o najvećoj pomorskoj bitki na vesla u povijesti u kojoj su se u Jonskom moru sukobile flote Svete lige, koja je objedinila sav kršćanski svijet ondašnje Europe, i Osmanskog carstva. U pomorskoj bitci koja je trajno obilježila povijest čovječanstva sudjelovalo je preko 10. 000 Hrvata.
A na uspomenu velike pobjede papa dan 7. listopada proglašava blagdanom Gospe od Pobjede. Nekoliko godina potom spomendan mijenja ime u Blagdan svete Krunice, odnosno blagdan Kraljice od Krunice. U krajevima gdje se krunica zove ružarij i blagdan nosi ime Gospa od Ružarija ili Luzarica.