Povijest i geografija Krke na starim kartama

Rijeka Krka i njeno porječje imaju iznimnu povijesnu važnost za Hrvatsku. Percepcija ovoga prostora kroz povijest očituje se u bogatoj kartografskoj građi, a svoja istraživanja u tom kontekstu prof. dr. sc. Mirela Slukan-Altić predstavila je izlaganjem u srijedu u Novom kampusu Sveučilišta u Zadru

Još jedno u nizu predavanja u organizaciji Hrvatkoga geografskog društva – Zadar održano je ove srijede u najvećoj predavaonici Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru. Gostujući predavač ovom prigodom bila je prof. dr. sc. Mirela Slukan-Altić sa Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” u Zagrebu, koja je izložila temu pod nazivom “Povijesna geografija Krke u kartografskim izvorima”. Ovim je izlaganjem predstavila dio svojih znanstvenih istraživanja utemeljenih na proučavanju stare kartografske građe područja rijeke Krke. Svojim metodološkim pristupom prof. Slukan-Altić ujedinjuje povijest i geografiju, služeći se starim geografskim kartama i katastrima kako bi donijela zaključke o relevantnim povijesnim zbivanjima u određenom prostoru, poglavito u kontekstu promjena u prirodnim i kulturnim krajobrazima. Dugogodišnja je djelatnica Hrvatskoga državnog arhiva, te je mnogo učinila na sistematizaciji arhivske građe, a autorica je brojnih znanstvenih radova i publikacija.
U uvodnom dijelu predavačicu i temu predavanja u ime HGD – Zadar najavio je doc. dr. sc. Josip Faričić, pročelnik Odjela za geografiju, koji se u svojemu znanstvenom radu dijelom također bavi povijesnom kartografijom.
Povijesna geografija
– Stare karte često imaju odgovarajuću poruku koja se može iščitati iz njihova sadržaja. Toponimi i drugi elementi na tim kartama odraz su vremena u kojemu je karta nastajala, a samim time postaju intrigantan dokaz kako o odnosima koji su vladali u prostoru, tako i o određenim tendencijama i namjerama onih koji su karte izrađivali, istaknuo je doc. Faričić u svojemu osvrtu na tematiku izlaganja.
Rijeka Krka i njeno porječje imaju iznimnu povijesnu važnost za Hrvatsku. Percepcija ovoga prostora kroz povijest očituje se u bogatoj kartografskoj građi, a svoja istraživanja u tom kontekstu koja je predstavila na predavanju u srijedu, prof. Slukan-Altić sistematizirala i u svojoj knjizi naziva “Povijesna geografija rijeke Krke”.
– Karte nose čitav niz slojeva podataka koji na prvi pogled djeluju kaotično, no pažljivijom analizom iz njih se mogu iščitati vrijedne informacije koje su od iznimne važnosti za povijesnu geografiju, znanstvenu disciplinu koja se bavi proučavanjem ljudskog utjecaja na prirodni okoliš, navela je prof. Slukan-Altić koja je tijekom svojega izlaganja predstavila niz povijesnih karata i katastarskih podataka vezanih uz prostor rijeke Krke.
Tabula Rogeriana
U dostupnim kartografskim izvorima Krka se prvi put pojavljuje 150. godine nove ere, na “Petoj karti Europe” Klaudija Ptolomeja, gdje je označena imenom ‘Titius’. To je bio prvi pokušaj da se kartografski prikaže prostor Krke i naselja u njenoj blizini. Kasnije, tijekom Srednjega i Novog vijeka, područje rijeke Krke sve se češće kartografski prikazuje, pri čemu karte sve prikazuju mijene u prostoru izazvane tadašnjim turbulentnim vremenima. Vrlo je važna karta poznatog svijeta iz 1154. godine (Tabula Rogeriana), koju je izradio arapski kartograf Idrizi. Ona je prvi kartografski izvor u kojemu se spominje Hrvatska kao državna zajednica, a prvi je put prikazan i Šibenik. U kasnijim kartografskim izvorima, poglavito mletačkim portulanima od 13. do 15. stoljeća Krka ima veliko značenje, a prof. Slukan-Altić posebnu je pažnju obratila na karti Matea Pagana s početka 16. stoljeća, na kojoj je Krka razdjelnica između velikaških posjeda Šubića i Nelipića.
– Riječ je o karti koja je nastala nedugo prije prodora Osmanlija. To je posljednji prikaz srednjovjekovnoga kulturnog pejsaža Krke, s obzirom da se dolaskom Turaka taj prostor mijenja u značajnoj mjeri, navela je prof. Slukan-Altić koja je prezentirala i isječke sa nekoliko karata iz razdoblja Osmanske vlasti, poglavito onih koje prikazuju rezultate nove kolonizacije, te svjedoče o nestanku starih i nastanku novih toponima. Istaknula je i kartu M. Coronellija iz 1687. iz razdoblja Morejskog rata na kojoj su vidljiva upravo ta nova naselja.
Katastarski podaci
Iznimno važan dio metodologije kojom se koristi prof. Slukan-Altić predstavlja proučavanje katastara. U tom kontekstu, znasntvenica je navela važnost usporedbe mletačkih katastara i kasnijeg austrijskog katastra koji je ključan za komparaciju sa starijim podacima. Naime, njihovom usporedbom može se iščitati transformacija pejsaža, a autorica je uspješno utvrdila i tipologiju naselja u području Krke.
– Usporedbom austrijskog katastra sa mletačkim katastarskim podacima utvrđeno je nekoliko ključnih procesa preobrazbe prostora koji su se odvijali kroz povijest. Prije svega, prerastanje osamljenih gospodarstava u zaselke, te mjestimično povezivanje zaseoka u kontinuirani izgrađeni niz. Došlo je i do značajnog porasta udjela obrađenih površina, kao i do izrazitog usitrnjavanja posjeda te naglog širenja površina pod vinogradima, istaknula je Slukan-Altić.
Istraživanja prof. dr. sc. Mirele Slukan-Altić predstavljaju važan doprinos povijesno-geografskom poznavanju rijeke Krke. U ovom kontekstu, stare karte predstavljaju sintezu povijesti i geografije, te se u njima ove dvije znanosti nadopunjuju s obzirom da su svjedoci kako o vremenu tako i o prostoru, što je bilo očito i iz ovoga predavanja.
– Svakako, kartografske i katastarske građe o našim prostorima je jako mnogo, što ostavlja puno prostora za nove povijesno-geografske znanstvene spoznaje, zaključila je prof. Slukan-Altić.