Afere “zamračile” 1,7 milijardi kuna

Novcem od šteta u antikoruptivnim akcijama moglo bi se dva puta otplatiti godišnje troškove glavnice zajmova od međunarodnih organizacija
Korupcijskim aferama, otkrivenim u posljednjih godinu dana, državi i državnim poduzećima napravljena je šteta od gotovo 1,7 milijardi kuna.
Da su razmjeri korupcije u Hrvatskoj golemi, mediji i nevladine organizacije spekuliraju godinama. Međutim, tek je antikoruptivna kampanja koju su uskočki tužitelji i policija odradili u posljednjih godinu dana pokazala prave razmjere korupcije.
Samo u istražnim postupcima pokrenutim u najvažnijim antikorupcijskim akcijama, šteta za koju uskočki tužitelji procjenjuju da je napravljena penje se na gotovo 1,4 milijarde kuna. Najveća šteta dosad je evidentirana u istrazi za prodaju jeftine struje TLM-u, u kojoj je HEP oštećen za 600 milijuna kuna. Potom je na redu istraga malverzacija u Podravci, oštećenoj za još neutvrđenu svotu koja se procjenjuje na 350 milijuna do pola milijarde kuna. U Hrvatskoj poštanskoj banci, pak, svota je tek nešto manja, oko 330 milijuna kuna.
Vrh ledenog brijega
– Nema sumnje da su ti iznosi tek vrh ledenog brijega. U tome leži tajna zbog koje su zemlje s nižom stopom korupcije, dakle uređene zemlje, toliko bogatije od onih u kojima korupcija cvjeta, rekao nam je Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency Internationala Hrvatska.
Uz te najveće antikorupcijske represivne akcije, u drugi plan padaju istrage zbog malverzacija u HAC, HŽ-u, Đakovštini, pa i one u MORH-u i Brodosplitu, u kojima se zajedno skupilo oko stotinu milijuna kuna štete. Kada se tome doda i 200 milijuna kuna koliko je Hrvatska preplatila Daimlerove vatrogasne kamione, za što će tek uslijediti uskočka istraga, te oko 80 milijuna kuna neprikupljenih komunalnih naknada od Tržnica Rijeka kojima se sad bave osječki tužitelji, šteta u recentnim antikoruptivnim akcijama penje se na gotovo 1,7 milijardi kuna.
O kolikoj svoti je riječ, dobro ilustrira podatak da Vlada u sklopu programa gospodarskog oporavka namjerava uštedjeti gotovo tri puta manji iznos smanjenjem regresa i božićnica za 240 tisuća državnih službenika. Novcem od šteta u antikoruptivnim akcijama moglo bi se, recimo, dva puta otplatiti godišnje troškove glavnice zajmova od međunarodnih organizacija, riješiti cijeli proračun Zavoda za zapošljavanje, isplatiti gotovo sve naknade za bolovanje ili riješiti sve plaće u Oružanim snagama RH.
Pritisak javnosti
– Nažalost, bojim se da su ukupne izravne korupcijske štete u Hrvatskoj daleko veće. Naši dužnosnici i javni službenici još uvijek doživljavaju novac poreznih obveznika kao samoposluživanje. Naše institucije su prilično krhke i vrlo lako pucaju pod političkim pritiskom, ali posljednje akcije ipak pokazuju da politika nije nužno jača od pritiska javnosti, kazao je Petrović.
Operativne akcije Dijagnoze, Indeksi, Titanik, Dubai i mnoge druge usmjerene na državni proračun ili poduzeća u državnom vlasništvu, korupcijske štete povećale bi se dodatno, ali ne značajno. A procjene da država kroz postupke javne nabave godišnje gubi i do 12,5 milijardi kuna, pokazuju koliko je zapravo mali opseg koruptivnog djelovanja zahvaćen spomenutim akcijama USKOK-a i policije.
– Uvijek treba držati na umu da se tim sredstvima trebalo odgovorno raspolagati. Da su se ta sredstva uložila kako treba, onda su se mogla otvoriti nova radna mjesta, a mogli su se stvoriti bolji uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima. Korupcijom uvijek netko gubi, a taj netko su u pravilu porezni obveznici. Pogubno bi bilo ako akteri korupcije ne bi bili kažnjeni, jer bi se tako poručilo da se korupcija isplati, zaključio je Petrović.
 

Poreznici lani nisu prikupili 1,8 milijardi kuna

Štete iz antikorupcijskih akcija tek su jedan dio priče o curenju novca iz proračuna. Približno istu svotu, oko 1,8 milijardi kuna, propustili su naplatiti poreznici od poreznih obveznika samo u 2009. godini.Radi se o svoti utvrđenoj u poreznim nadzorima, za koju je Porezna uprava pokrenula prekršajne postupke. No, s naplatom i dalje ima problema, jer prijavljeni pravni subjekti u pravilu odugovlače te postupke, a opće je poznata stvar da su upravo prekršajni sudovi usko grlo pravosuđa, te da više od polovice predmeta na Visokom prekršajnom sudu upada u zastaru.