Najsađenijih 20 sorti u Zadarskoj županiji

Po našoj standardnoj krilatici "Misli globalno – pij (djeluj) lokalno", nakon navođenja i opisa najzastupljenijih vinskih sorti na svijetu, potom u Hrvatskoj stižemo do najzastupljenijih grožđa i vina u Zadarskoj županiji. Dok su svjetski podaci precizni, Hrvatski već na "koliko-toliko", ovi zadarski, u slijedu hrvatskih, spadaju u najkošmarnije. No, vjerojatnija je točnost sortimenta, od samih podataka o površinama vinograda i proizvodnji vina. Ovdje se bunimo s ARCOD-om, u koji masu toga nije upisano, makar ima primjera upisanog, a zapuštenog, kao i prijavljenim količinama, no to je druga općehrvatska priča.

Plavina i Debit kao najzastupljeniji sa 1,8 mil. panja
Da se unatoč desetljećima vinske revolucije, nakon Domovinskog rata, pa i ranijeg "revolucionarnog" sređivanja Nadinskog blata, i pretvaranja u najveći vinograd u Sjevernoj Dalmaciji (360 ha) s unijetim sortama, ipak nismo odmakli od tradicije pokazuju prve dvije najzastupljenije sorte: Plavina i Debit. One su svaka na 12,5% površina, zajedno nešto iznad 25% svega službeno upisanog odnosno zajedno na 1,8 od 5,5 milijuna registriranih čokota, pa bi to čak bila trećina. Vjerojatno zbog gustoće sadnje na starim vinogradima, jer plasman zahvaljuju tradicijskim seoskim vinogradima "za sebe" dok ih se na novim plantažnim nasadima malo sadi. Riječ je o autohtonim sortama Sjeverne Dalmacije sađenim zbog navike i obilnog roda, a kako je voda bila slabo dostupna i ne baš zdrava, a seljaci imali male površine, to su im bile udarne sorte. Za oplemeniti vino (poglavito dok se u dućanima-zadrugama nije pojavio šećer po pristupačnim cijenama) uz njih se sadilo manje količine plemenitijih loze, najčešće Maraština uz Debit, odnosno Svrdlovina, Lasina, Babić i sl. uz Plavinu, te radile kupaže. Daju tanašna vina, makar ima suprotnih mišljenja, pa i primjera. Dok se s Plavinom nešto nastoji postići, pa se na dijelu smotri u kotarima posebno nagrađuje, kod Debita to nije slučaj već se brendira Maraština. Imamo primjer Radislava Ivaneže i Tomislava Glavića koji su kontrolom roda i drugom pažnjom Plavinu uzdigli na prag vrhunskog vina, dok s Debitom to rade Šibenčani, a ovdje ne. PZ MasVin radi s bazom Plavine oplemenjene kupaže, a odnedavno je sadnjom i Škaulj u svojoj kupaži zamjenio Grenache Plavinom, a Karaba drži čistu Plavinu. Pojavljuje se ali rijetko i dobra kupaža Debita i Maraštine. Debit čisti rade tek Vinarija Biograd i Karaba.

Unijeta trojka (Grenache, Syrah i Merlot) na oko 1,2 mil. panja
Grenache noir (Grenaš crni) nadomak je 400.000 panja i preko 100 ha (ARCOD) jednako Syrahu (Shiraz) odnosno Merlotu, s tim da Grenache pada, a ostale dvije sorte kao obljubljene u ovom kraju, u kojem daju vrhunska grom vina, rastu. Nama su sve tri unijete preko Vinarije Benkovac odnosno PK Zadra iz Franuske, iako je Grenache izvorno iz Španjolske (Granacha), Syrah iz doline rijeke Rhone pod Lyonom, a Merlot iz Bordeuxa. Ove tri sorte spadaju u svjetski iznimno zastupljene, Grenache se napušta jer osim obilne količine i šećera (alkohola) nema izražene druge kvalitete, koristi se u kupažama i ovdje ga nitko ili gotovo nitko ne radi jednosortnog. Syrah i Merlot su ponos ovog kraja i definitivno na osunčanom kršu Ravnih kotara daju čudesna vina. Za sad je najbrendiraniji Korlat s dugim dozrijevanjem i odležavanjem pa nam je njihov Syrah iz 2014. donio prvo zlato s Decantera sa 95 bodova kao gotovo idealno vino. Ovdašnji Merloti i Syrah obiluju aromama, ekstraktom, najčešće visokom alkoholom (posebno Merot) ali sa dobrim balansom lijepih kiselina, i imamo 20-tak proizvođača vrhunskih vina ovih sorti kao jednosortnih ili u kupažama.

20 vodećih sorti Zadarske županije
Najzastupljenije sorte grožđa u ZD županiji redom su: Plavina, Debit, Grenache noir, Syrah, Merlot, Maraština, Trebbiano toscano – ugni blanc, Cabernet Sauvignon, Plavac mali crni, Babić, Victoria (stolno grožđe – zobatica), Carignan, Crljenak kaštelanski – Tribidrag (Zinfandel, Primitivo), Pošip, Cabernet franck, Kardinal crveni (stolno grožđe – zobatica), Chardonnay, Gegić, Brajda crna, Grenache blanc. Od toga je 9 autohtonih hrvatski ili barem to mislimo, ostalo su unijete (introducirane) sorte.