PLAVI SVIJET Dobri dupini u zadarskom arhipelagu nisu »u prolazu«

U posljednje vrijeme, Zadrani i njihovi gosti svjedoci su dosta čestih susreta s dobrim dupinima diljem zadarskog arhipelaga. Prema snimkama i fotografijama koje se objavljuju na internetu, posebice na društvenim mrežama, može se vidjeti kako se dupini približavaju barkama, brodovima,… a pojedinim sretnicima, koji se nađu u pravo vrijeme na pravom mjestu, priušte i nevjerojatne prizore svoje igre, pri čemu izazivaju salve oduševljenja.
Dobri dupin voli sjeverni i srednji Jadran
Grgur Pleslić iz Instituta Plavi svijet s Velog Lošinja potvrdio nam je kako nije ništa čudno što se vrsta dobri dupin (tursiops truncatus) može susresti u zadarskom arhipelagu jer je to jedina vrsta dupina koja trajno obitava u sjevernom i srednjem Jadranu, gdje se susreću kako na pučini tako i u priobalnom dijelu. Opažanja drugih vrsta dupina u ovom području su iznimno rijetka, tako da kada ljudi na moru vide dupine, gotovo isključivo se radi o vrsti dobri dupin, pojasnio je Pleslić dodajući kako, što se tiče pojma »učestalost susreta s dupinima«, treba pripaziti na subjektivnost ljudi koji prepričavaju susrete.
– Dobri dupin trajno obitava u Jadranu i zapravo većinu vremena provode tražeći plijen, odnosno samo kratko izranjaju da bi udahnuli i ponovo zaronili na duže vrijeme (do cca 5 minuta). Stoga ih je tada puno teže primijetiti na moru i jako često ljudi brodom prođu blizu dupina bez da ih primijete. U puno rjeđim slučajevima dupini odluče prići brodu, međutim tada ih je gotovo nemoguće ne uočiti, kazao je Pleslić dodajući kako se posljednjih godina, zahvaljujući kamerama, internetu i povećanim brojem brodova na moru, stječe dojam da je tih susreta više.
Dojam o povećanju brojnosti dupina je subjektivan
Institut Plavi svijet, nastavlja Pleslić, provodi istraživanja na nekoliko lokacija u Jadranu i to: cresko-lošinjski arhipelag od 1995. do danas, Viški akvatorij od 2007. do danas i sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko-kninska županija) od 2013. do danas.
– Procjene brojnosti koje smo napravili za ta područja ne pokazuju nikakve trendove, odnosno populacija je stabilna. Ovo dodatno govori u prilog tome da je dojam o povećanju brojnosti subjektivan i rezultat kamera/internet/broja ljudi na moru, objasnio je Pleslić dodajući kako njihova istraživanja dokazuju da dobri dupini u Jadranskom moru nisu »u prolazu« već se radi o jedinkama koje tu trajno obitavaju, kroz generacije. Također, utvrdili su da je populacija u Jadranu strukturirana u tzv. zajednice, a te zajednice imaju svoja područja obitavanja.
Dvije zajednice
– U cresko-lošinjskom akvatoriju i virskom moru obitava jedna zajednica od otprilike 200 jedinki koje tu provode cijeli život (neke od njih pratimo još od 1990-ih i danas su tu). Istraživanjem u sjevernoj Dalmaciji (uključujući zadarski arhipelag) utvrdili smo da tu obitava druga zajednica koja broji otprilike 180 jedinki, otkriva Pleslić dodajući kako su ove dvije zajednice tek u ograničenom kontaktu, jer su iznimno rijetko viđali pripadnike jedne zajednice u području obitavanja druge (i obrnuto), iako dupini bez problema mogu preplivati velike udaljenosti.
– Granica između područja obitavanja ove dvije zajednice leži otprilike na liniji Zadar-Molat. Slično tome, u viškom akvatoriju je identificirana još jedna zajednica, koja nema kontakata sa sjevernodalmatinskom zajednicom, otkriva Pleslić.
Smanjite brzinu plovila i ne prilazite dupinima »na silu«
Svima koji sretnu dobre dupine, Pleslić poručuje kako, prije svega, treba respektirati činjenicu da kada smo na moru, mi smo zapravo gosti u njihovom staništu i tako bi se trebali i ponašati.
– Buka motora ometa njihovo primarno osjetilo: eho-lokaciju, a fizičku prisutnost broda mogu doživjeti kao prijetnju. Rezultat ovoga je da dupini izbjegavaju izvore ometanja, što često znači da prekidaju lov plijena (prikupljanje energije) i bježe (gubitak energije). Stoga prilikom susreta s dupinima treba smanjiti brzinu na minimum, ne raditi nagle manevre i nipošto ne pokušavati »na silu prići skupini. Treba voziti sporo i ujednačeno, držeći se po strani skupine. Na ovaj način dupini neće percipirati brod kao prijetnju i povećat će se šansa da se opuste i sami priđu brodu, pojašnjava Pleslić dodajući kako im ne treba davati hranu.
Ne pokušavajte plivati s dupinima
– Dupine ne treba hraniti i nipošto ne pokušavati plivati s njima. Riječ je o divljim životinjama, u pravilu težim od 200 kg i svaki kontakt s njima predstavlja rizik od ozljeda (kontakt koji dupin shvaća kao igru za nas može značiti ozbiljnu ozljedu), upozorava Pleslić uputivši još dvije poruke svima koji opaze dupine.
– Plavi svijet provodi znanstvena istraživanja biologije i ekologije dobrog dupina u Jadranu s ciljem njihove zaštite. Kako bismo unaprijedili naše poznavanje ove vrste, molimo da nam dojavite Vaša opažanja putem web obrasca: https://www.plavi-svijet.org/pridruzite-se/gradanska-znanost/prijavite-opazanje/. Također, ako opazite ozlijeđenog, zapetljanog ili uginulog dupina, nazovite broj 112 i nas na 051 604 666. U koordinaciji s nadležnim službama pokušat ćemo pomoći dupinu, odnosno organizirati propisno zbrinjavanje uginulog, poručuje Pleslić.
 

Mit o »obiteljima«
Ova vrsta živi u dinamičnim skupinama čiji se sastav mijenja više puta na dan. Treba napomenuti da postoji mit o »obiteljima« dupina, koji je netočan jer kod dupina jedino ženka brine o mladuncu, odnosno skupine nisu definirane srodstvenim odnosima. U Jadranu skupine prosječno broje 7-8 jedinki, no ponekad je moguće vidjeti i značajno veće skupine, naročito u kasno proljeće i rano ljeto, odnosno u vrijeme parenja.
 
 

Znatiželjni mladunci češće plivaju uz pramce brodova
Dobri dupin je inteligentna vrsta s jako složenim ponašanjem pa tako osim zadovoljavanja osnovnih nagona (lov plijena, razmnožavanje, izbjegavanje opasnosti), ponekad rade stvari iz čiste znatiželje ili zabave. Zato ponekad prilaze brodovima i plivaju u pramčanom valu. Kao i kod drugih životinja, mladunci su razigrani i znatiželjni pa tako oni češće prilaze brodovima, iako i odrasle jedinke to ponekad rade. Jedan »ekstremniji« primjer snimljen je upravo ispred Zadra 2015. godine, i video se može pogledati na adresi