Jednostavno, dirljivo i uvjerljivo ispričana priča

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u ponedjeljak je predstavljena knjiga poznatog zadarskog liječnika i sveučilišnog profesora Borisa Dželalije, pod nazivom »Gospodar svojih odluka«. Predstavljanje je otvorila rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican. O knjizi su osim samog autora, koji je kratko predstavio svoju biografiju, govorili i prof. dr. sc. Stipe Botica, predsjednik Matice hrvatske, koja je i nakladnik knjige, te recenzenti prof. dr. sc. Zlatko Begonja i prof. dr. sc. Teodora Vigato.

Jednostavna i uvjerljiva priča
Zadarski liječnik i sveučilišni profesor Boris Dželalija odlučio je napisati autobiografiju kroz priču o dječaku iz drniškog kraja, koji je otišao na studij medicine u Zagreb, potom kao liječnik došao u zadarsku bolnicu, sudjelovao u Domovinskom ratu, svjedočio užasu Škabrnje, a potom kao infektolog pratio početak pošasti koronavirusa, koja je došla nakon što je posao liječnika zamijenio onim sveučilišnoga profesora. Iako u romanu »Gospodar svojih odluka« glavni lik Mislav prolazi upravo takav, identičan put, priča prati epizode iz života doktora Dželalije, ali i života njegovih prijatelja i poznanika.
– Institucija smo koja često ima zadovoljstvo ugošćivati renomirane književnike i znanstvenike, a doktor Dželalija je jedan od takvih ljudi. Riječ je o sjajnoj priči, ispričanoj jednostavno i uvjerljivo, dirljivo, koja nikoga neće ostati ravnodušnim. Autor ima odvažnost pripovijedanja životne istine koja će mnoge potaknuti na sjećanje, a druge će kroz živopisno kronološko pripovijedanje i odrastanje malog Mislava, zatim i rezone odraslog Mislava, poučiti o onom i ovom vremenu. Čovjek je s intelektualnom iskrom, kojemu je istina strast, rekla je rektorica Vican.

Prikaz životne stvarnosti
Okupljenima se, nakon uvodne riječi rektorice Vican obratio prof. dr. sc. Stipe Botica, predsjednik Matice hrvatske.
– Iznimno mi je drago da kao predsjednik Matice hrvatske, najstarije kulturne ustanove u našoj zemlji, koja ima povijest dugu 180 godina, mogu nastaviti našu dugu tradiciju i zadatak brige o hrvatskom književnom identitetu. Sam roman, kojega sam pročitao već u rukopisu, pokazuje kako su se ljudi u onom vremenu, koji su htjeli ostati gospodari svojih odluka, morali skloniti u znanost. Preko svog lika Dželalija je iznio detalje iz vlastitog života, ali i drugih školaraca, studenata i intelektualaca koji se ničim nisu dali slomiti, počeo je Botica i dodao kako smatra da je uradak doktora Dželalije pravo literarno djelo.
– Budući da sam u knjizi prepoznao mnogobrojne situacije iz Borisovog života, kojeg poznajem već dugi niz godina, moram reći da ovo djelo nije njegov životopis. U svom je djelu iskoristio vlastita iskustva kako bi prikazao životnu stvarnost nakon Drugog svjetskog rata. Ovo je žanrovski ipak, literarno djelo. To nije biografija koja prati Borisov život. U njoj je mnoštvo životno važnih detalja, rekao je Botić, te dodao kako je autor na literarnoj razini umio stvoriti ono što književnost čini književnošću.
– Da bi knjiga ovoga tipa uopće mogla biti čitljiva i zanimljiva, autor mora imati pripovjedačko umijeće, kojeg doktor Dželalija posjeduje u izobilju, zaključio je Botica.

Dostojanstvo i postojanost
Prvi recenzent knjige je prof. dr. sc. Zlatko Begonja, koji je istaknuo kako je djelo prikaz relativne slike života u razdoblju od 50 – ih godina prošlog stoljeća, tijekom Domovinskoga rata i u suvremeno doba.
– S radošću sam prihvatio zadatak recenziranja ove knjige, naročito jer je Boris moj dugogodišnji prijatelj. Mnogi su dijelovi knjige temeljeni na vjerodostojnim događajima. Tema knjige je izuzetno aktualna u današnje vrijeme. Govori o tome kako je potrebno na umu stalno imati oblike poduke o održanju dostojanstva i postojanosti, započeo je Begonja, te istaknuo kako je polazna točka knjige sredina 20. stoljeća i pogled na tada aktualne društvene okolnosti u režimu pod kojim se nalazila Hrvatska.
– Ova je knjiga narativnoga oblika, u kojoj se s jedne strane pruža svjedočanstvo jednog životnog puta. S druge strane, svojim sadržajem omogućava djelomičan uvid u relativnu sliku života u bližoj hrvatskoj povijesti. Kroz poglavlja u knjizi putujemo kroz rano djetinjstvo, školovanje i profesionalni rad, te upečatljiva događanja Domovinskoga rata, u kojem je sudjelovao glavni lik. Kroz knjigu se upoznajemo sa aktualnim društveno – političkim okolnostima toga vremena, zaključio je Begonja.

Uspomene i sjećanja
O knjizi je posljednja govorila prof. dr. sc. Teodora Vigato, koja se čitajući knjigu sjetila mnogih događaja i problema iz vlastitog djetinjstva.
– Gospodina Dželaliju upoznala sam preko knjige. Čitajući roman »Gospodar svojih odluka« u meni su navrla sjećanja na moje djetinjstvo, školovanje, profesionalni rad i ratno doba. U meni su oživjela sjećanja na različite, za neke možda nevažne detalje, koji čine mozaik mojeg ali i autorovoga života. Još smo kao djeca dobro znali da postoje zagonetna ponašanja i govori. Vrlo smo rano sazrijevali i točno znali gdje se što smije, a gdje ne smije, započela je Vigato, te dodala kako o događajima iz Drugog svjetskog rata nitko nije rado govorio.
– U svom smo odrastanju i sazrijevanju kročili putem otkrivanja povijesne istine. Meni je jako zanimljivo kako je autor doživljavao osobe koje su kroz život kročili kao bahati poslušnici, koji su u ime nekog cilja ispunjavali svoje zadatke, bez razumijevanja smisla i razloga svojih koraka. Oni koji ne pripadaju našoj generaciji, mogu pomisliti da su događanja opisana u ovoj knjizi fikcija, jer djeluju nestvarno. Međutim, sve što je opisano, dokumentaristički svjedoči o jednom vremenu i prostoru, zaključila je Vigato.

Biografija Borisa Dželalije
Boris Dželalija rođen je 1955. godine u Ključu na Miljevcima kod Drniša. Osnovnu školu pohađao je u Drinovcima, a gimnaziju u Drnišu. Diplomirao je 1979. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1994. godine je stekao doktorat znanosti na istom sveučilištu. Radi kao redoviti profesor u trajnom zvanju na Odjelu za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i kao vanjski suradnik u na Medicinskom fakultetu u Splitu. Dragovoljac je Domovinskoga rata. Sudjelovao je u borbama u Škabrnji i stekao čin pričuvnoga pukovnika Hrvatske vojske. Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u humanitarnom djelovanju tijekom Domovinskoga rata, te za znanstveni rad i medicinska istraživanja na području biomedicine i infektologije.